 |
| Korisnik s preko 1000 postova |
 |
Pridružen: 19 srp 2006 14:41
Postovi: 1412
Lokacija: Zagreb
Podijelio: 36 zahvala
Zahvaljeno je: 26 zahvala
|
Fran26 napisao: Prije svega svima lipi pozdrav!  S gnušenjem i indignacijom odbacujem sve konstrukcije ovog čovika pod nickom "Hrvoje Hrki". O motivima ovog napada na mene, i tko se doista krije iza nicka "Hrvoje Hrki" može se samo nagađati. Ma tko bio iza tog nicka "Hrvoje Hrki", mora da me "obožava". Doista san iznenađen interesom kojeg spomenuta osoba pokazuje kada je moj privatni život u pitanju. Također, zgrožen san prosudbama spomenute osobe (Hrvoje Hrki) o mojem psihičkom i duhovnom stanju. Iz postova osobe pod nickom "Hrvoje Hrki" također se vidi da dovodi u pitanje filozofiju kao znanost, te njezinu prihvatljivost kada je u pitanju nauk Katoličke Crkve. Ovde moram demantirati takve tvrdnje, budući da je stav Crkve po pitanju filozofije; Crkva, sa svoje strane, ne može učiniti drugo negoli visoko cijeniti posao razuma, kako bi dospjela do onih odluka koje sam ljudski život čine časnijim. Ona sama, naime, u filozofiji opaža put kojim se spoznaju glavne istine koje se tiču ljudskoga života. Istodobno filozofiju drži nužnim oruđem pomoću kojega bi razum dublje istražio vjeru.... Ivan Pavao II. "Fides et ratio"
Svi znaju koliko Crkva cijeni vrijednost ljudskog razuma. Njegov je zadatak sa sigurnošću dokazati da postoji samo jedan osobni Bog te nepobitno dokazati pomoću božanskih znakova temelje same kršćanske vjere. Uz to razum ima zadaću ispravno predočiti zakon što ga je Krist utisnuo u ljudske duše, te na kraju vinuti se k ograničenoj, ali vrlo korisnoj, spoznaji otajstava. Ali ta će zadaća biti izvršena na prikladan i pouzdan način ako se razum njeguje kako priliči: naime, ako ga se hrani zdravim filozofijskim naukom koji je poput neke baštine što su nam je ostavili prethodni kršćanski naraštaji i koji posjeduje jedan viši autoritet, jer je samo crkveno učiteljstvo svoja načela i svoje glavne tvrdnje, koje su ljudi velikog duha i mudrosti iznjedrili i polako tijekom vremena utvrđivali, dovelo u suodnos s objavljenom istinom. Ista ta filozofija, potvrđena i općeprihvaćena u Crkvi, brani istinsku vrijednost ljudske spoznaje, nepromjenjiva načela metafizike - to jest dostatnost razuma, uzročnost i svrhovitost - i na kraju drži da se može dostići sigurna i nepromjenjiva istina. Pio XII. "Humani generis"
Kod obnove crkvenih studija treba u prvom redu nastojati da se bolje usklade filozofski i teološki predmeti i da skladno pridonose da se u dušama pitomaca sve više otkriva otajstvo Krista koji zahvaća čitavu povijest ljudskoga roda, koji neprestano utječe na Crkvu i koji poglavito djeluje po svećeničkoj službi. Da bi se takav pogled na stvar od samog početka školovanja saopćio pitomcima, crkvene studije treba započeti uvodnim tečajem koji će trajati određeno vrijeme. U tom uvodu u studij neka se otajstvo spasenja tako izlaže da studenti uoče smisao, raspored i usmjerenje crkvenih studija, i da im to ujedno pomogne da sav svoj život zasnuju na vjeri i njome prožmu, te da se učvrste da prihvate svoje zvanje s osobnim predanjem i radosna srca. Filozofske predmete treba tako predavati da se studenti dovedu do temeljite i suvisle spoznaje čovjeka, svijeta i Boga, oslanjajući se na trajno vrijednu filozofsku baštinu, a uzevši u obzir i novija filozofska istraživanja, posebno ona koja imaju veći utjecaj u njihovoj zemlji, te noviji razvoj znanosti, tako da se pitomci pravo shvativši značaj današnjeg vremena, uspješno priprave na dijalog s ljudima svoga vremena. Povijest filozofije ima se tako predavati da studenti shvate osnovna načela različitih sustava, da ono što u njima uoče kao istinito zadrže, a da budu u stanju korijenje zabluda razotkriti i zabaciti. Sam način predavanja neka kod studenata budi ljubav prema temeljitom istraživanju, opažanju i izlaganju istine, a također i pošteno priznavanje granica ljudske spoznaje. Osobito neka se pazi na vezu između filozofije i stvarnih životnih problema kao i na pitanja koja uzbuđuju duše studenata. Treba im također pomoći da zapaze povezanost što postoji između filozofske misli i otajstava spasenja koja se u teologiji promatraju u višem svjetlu vjere. II. VATIKANSKI SABOR "Optatam totius"Ela lipi pozdrav!  Meni je najvažnije da si mi dala peticu iz jezičnog izražavanja, i da ta petica doista vridi, budući da si prof. hrvatskog.  Važno mi je jer san u školi uvik imao poklonjenu dvojku, tako da ova petica dobro dođe, makar kao neko naknadno priznanje. Mora da me profesorica mrzila kad mi je uvik davala poklonjene dvojke, a stvarno san znao više.   ela bredi napisao: Mislim da ga ipak poznajem dovoljno dobro da mogu procijeniti da mu se ništa nije pomutilo u glavi....tj. poznajem ga i na temelju njegovog pisanja, ali poznajem i onog Frana uživo...koji nije ni ohol ni umišljen ni bezobrazan.... Nisan ja baš tako dobar. A i od našeg posljednjeg susreta san se prominija, na gore nažalost. Znalo je proći i nekoliko miseca da nisan bio na misi. Slučajno ili ne, evo prije samo dva dana bio san na misi i ispovijedi. Bog je uistinu milostiv. A ovo oko pisanja, da, znan uputit itekako grube riči, nekad i bez povoda. Volin provocirati, pogotovo sa otvorenim bahaćenjem tip: ja san pametniji od tebe. Spomeni nekom da si pametniji od njega, onak, otvoreno i bahato, nemaš boljeg sredstva za potpaljivanje sugovornika. Viruj mi, provjereno u stotinu navrata. Zake san taki? Jer san taki, ali i takav san čovik. Još uvik imam ljudsko dostojanstvo. Vićina na forumu me virovatno smatra daleko boljim čovikom nego jesan u stvarnosti, ali zar je to bitno? Kako me tko smatra smatra, jasan kakav jesan. Nije mi nakraj pameti da prosuđujem tko koliko krunica moli, tko je svaki dan, a tko samo jednom tjedno na misi, tko je dao donaciju od 5 kn ili 500 kn. Zato me zgrozilo pojavljivanje ovog klauna pod nickom " Hrvoje Hrki", i njegovo preispitivanje mojeg psihičkog i duhovnog zdravlja. Svašta.  Pia napisao: Pomutnja u tikvanji je apsolutno uobičajena stvar, posebno kod muškog dijela populacije, i to se ne smije iskorištavati u svrhe osporavanja dubine znanja i duha određene osobe. Amen. Tako neka bude!   Možda ironija za kraj: već nekoliko tjedana san fasciniran jednim tekstom, želin ga ovde podijeliti sa vama, možda i vas oduševi. Zake san rekao ironija? Autor teksta je filozof, zar je moguće da jedna "filozofska protuha" ispiše ove redove; Zaista, blažen onaj koji se nad njim ne sablazni, blažen onaj koji vjeruje da je Isus Krist živio na zemlji i da je bio ono što je za sebe tvrdio, i čovjek i Bog, Očev jedinorođenac - blažen koji ne zna nikoga drugoga kome bi išao, nego u svemu njemu zna ići. I u kakvim god uvjetima tko živio, bilo da živi u siromaštvu ili bijedi - blažen ako se ne sablazni, nego vjeruje da je on nahranio pet tisuća ljudi s dvije ribe i pet komada kruha; blažen onaj koji se ne sablazni, nego vjeruje da se to dogodilo, ne sablažnjava se zbog toga što se to sada ne događa, nego vjeruje da se dogodilo. I kakva god nečija životna sudbina mogla biti, kakve god da se oluje protiv njega podigle - blažen koji se ne sablazni, nego vjeruje da je on zapovjedio valovima i oni se umirili, blažen onaj koji čvrsto i s pouzdanjem vjeruje da je Petar tonuo samo zato što nije čvrsto i s pouzdanjem vjerovao. I kakav god nečiji grijeh bio, pa neka mu je krivnja tako zastrašujuća da se ne samo on nego i njegov naraštaj boje da im ne će biti oprosta, ipak blažen ako se ne sablazni, nego vjeruje da je on uzetome rekao: »Grijesi su ti oprošteni«, i da mu je to bilo jednako lako kao i uzetome reći: »Uzmi svoju postelju i idi« - blažen koji se ne sablazni, nego vjeruje u oprost grijeha, iako njegovoj vjeri nije, kao onome uzetome, pomognuto izravnim ozdravljenjem. I kakva god nečija smrt bila, kad bi sad njegovi smrtni časi došli - blažen ako se ne sablazni kao onaj suvremenik na Kristove riječi »djevojčica nije mrtva, samo spava«; blažen ako se ne sablazni, nego vjeruje, blažen ako kaže (poput djeteta koje je naučilo prije odlaska na spavanje izgovoriti svoju molitvu i bezbrižno utonuti u san): »Ja vjerujem u njega« i onda usne; zaista, blažen je takav, nipošto mrtav, nego spava. I kakve god patnje neki kršćanin morao pretrpjeti u svijetu, i ako je zbog vjere ismijan, progonjen, pretučen - blažen ako se ne sablazni što je Bog, Očev jedinorođenac, bio ponižen, neznatan i prezren čovjek, on koji je samo kroz patnju znao što to znači biti čovjek, kao kad je za njega rečeno: »Evo čovjeka« - blažen koji se ne sablazni, nego vjeruje da je on bio Bog, Očev jedinorođenac i da je to sve kršćanski i očekuje one koji su kršćani. Zaista, blažen onaj koji se ne sablazni, nego vjeruje; blažene li pobjede! Jer vjera pobjeđuje svijet, pri čemu se u svakom trenutku pobjeđuje neprijatelja u sebi samom, mogućnost sablazni. Ne bojte se svijeta, ni siromaštva, ni bijede, ni bolesti, ni nevolje, ni podvala, ni uvreda, ni zlostavljanja; ne bojte se onog što vas samo izvana može povrijediti, ne bojte se onih koji mogu ubiti tijelo, nego se bojte samih sebe, bojte se onoga što može ubiti vjeru, a time za vas i Isusa Krista - bojte se sablazni koju netko drugi može prouzročiti, a koja je nemogućnost ako je sami ne prihvatite. Strahuj i drhti - jer vjera se nosi u krhkoj posudi, u mogućnosti sablazni. Blažen onaj koji se nad njim ne sablazni, nego vjeruje. Søren Kierkegaard "Vježbanje u kršćanstvu"FRANE KAKO ME NEZNAŠ ?? ...pa jel smo dosta pisali prije cca godinu dana ovdje dok su još pisali job, dizma , maroon...pa i još prije 2007-8 godine?? pa jesi li zadnjih 2-3 mjeseca znao navratiti na pravovjerje i tamo si odmah naglasio da si došao samo da dokažeš tko je pametniji: ti ili maroon, job itd što se tiče tvog psihičkog stanja, neću zasada ništa reći, ali nešto si u vezi toga nakon mjesec dana pisanja na jobovom forumu ti sam rekao za sebe... filozofija koja se oslanja na neki način na teologiju ima smisla, ali s njom ne treba pretjerivati, ona ne treba biti osnov...ma ni desetina osnova a ti brate pretjeruješ definitivno sa filozofijom filozofiranje na daje nikave koristi, čovjeka može samo odvući na krive putove Bog se ne upoznaje velikim mozganjem, nego klečanjem, znači ne mozgom nego koljenima  hvala Bogu, kolko vidim na ovo forumu jako malo forumaša se povodi za filozofijom i za proučavanjem filozofa...dobro za njih
|
|
Login
FAQ
Chat
Traži
jer je isti (tj. Fran) shvatio da tema Uvod u filozofiju lagano zamire, pa kako do toga ne bi zaista i došlo, poslužio se monstruzno genijalnom idejom na koju smo nasjeli. 
Da stvar bude gora, i moderatorica Discipula je izgleda umiješana, iako zasad nemam dokaza na ovu optužbu, no kako je predložila otvaranje teme pod naslovom FRAN, jasno je da je ista umiješana u ovu podlu stvar, s ciljem nagovaranja ljudi da čitaju i obrazuju se. 
