|
Ovo bi moglo objasnit ono o čemu sam pričao
POČECI karizmatske Obnove u katoličkoj Crkvi vezani su za godinu 1966. Pittsburgu (USA). U potrazi za vjerskim dinamizmom, doznali su za knjige Davida Wilkersona: ''Na život i smrt'' i Johna Sherilla: ''I govore drugim jezicima'', i uspoređivali ih sa Djelima apostolskim. Prva knjigaje autobiografija pastora kojega je snažan nutarnji poricaj doveo medu maloljetne prijestupnike i ovisnike na opasne ulice New Yorka. Čitav život posvetio je brizi za tu nesretnu mladež.
......Druga knjiga govori o modernom iskustvu s Duhom Svetim. Oduševljeni profesori razmjenjivali su mišljenja i molili. Došli su do zamisli da se posavjetuju s nekim tko ima više karizmatskog iskustva. 13. siječnja 1967. četiri katolika prisustvovala su molitvenom sastanku karizmatika episkopalne Crkve. Na drugi sastanak, tjedan dana kasnije došao je samo jedan iz prve grupe - Ralph Keifer a doveo je i svog prijatelja Patrika Bourgeoisa. Obojica su zatražila članove molitvene grupe da na njih polože ruke. Osjerili su duboki mir i počeli moliti u jezicima. Doživjeli su klasičan primjer ''krštenja Duhom Svetim''. Sljedećih dana iskustvo se širilo medu profesorima i studentima sveučilišta. Ralph Keifer javio je novosti u Indianu na sveučilište Notre Dame, gdje je uslijedio niz spontanih susreta kroz mjesec ožujak.
......U lipnju 1967. ovo je sveučilište bilo domaćin prvom većem skupu katoličkih karizmatika. Prisustvovalo je 90 osoba. Sudionici ovih dogadaja jednodušno se odriču da ih se naziva osnivačima Pokreta. Oni kažu: ''0snivč je Duh Sveri''. DANAS je katolička karizmatska Obnova ili Obnova u Duhu, kako se ponegdje naziva, raširena po svim kontinentima u preko 120 zemalja a broji više od 50 milijuna sudionika. Obnova je organizirana kao pokret koji ima svoje sjedište u Varikanu (ICCRS) - medunarodnu službu katoličke karizmatske Obnove i predsjednika. Novna Obnovu se može gledati i kao na sveopću obnovu Crkve obzirom da nema bitne vrijednosti kršćanske vjere koja nije njome dotaknuta. Sakramentima, osobito Euharistiji, ispovijedi i bolesničkom pomazanju pristupa se s puno vjere, posri se, meditira, moli se krunica, čita Božja riječ, odlazi se na hodočašća. Došlo je do obnove celibata i bračnog života. Sudionici su iz različitih socijalnih grupacija i naobrazbe: od običnih radnika do liječnika, političara, redovnika i svećenika.
......Svi oni nastoje širiti i naviještati Evandelje u svom životnom krugu a nerijetko i izvan njega kao članovi putujućih evangelizacijskih timova. Službe izvan lokalne molitvene zajednice redovito su prema bolesnicima, zatvorenicima, ovisnicima, mladim Ijudima i bračnim parovima kojima se životi često čudesno preobražavaju.
**iz knjige ''Abeceda Katoličke Karizmatske Obnove'' - Dražen Bušić
''MARIJA PROTOTIP KARIZMATIČARA''
......Djevica Marija ima ogromnu ulogu u povijesti spasenja i neprijeporno je da je Marija jedan od najvećih likova novog zavjeta. Marija je bila potpuno karizmatična i među prvima je bila krštena duhom, na dan duhova.
......Nemožemo ne imati najdublje poštovanje prema onoj koja je bila spasiteljeva majka - pošto ju je osjenila sila Duha Svetoga.
......Karizmatska obnova pozvana je da svojim osobitim doprinosom osvijetli i oživi - ne toliko teološke konstrukcije (npr. ''Božansko Materinstvo'' ili ''Marija, Majka Crkve''), nego nauku što su je II. vatikanski sabor stavio na prvo prvo mjesto: MARIJA - TIP CRKVE, i napose misterij njezine nazočnosti za vrijeme prvog izljeva Duha.
..........1. Marija je tip crkve u primanju Duha Svetoga, koji formira Krista u božjem narodu: - Lk 1:35 ''Duh Sveti sići će na tebe'' - Djela 1:8 ''Duh Sveti sići će na vas''
..........2. Marija je prototip kršćana krštenih Duhom, to je, naime, značajka dara što ga je primila prva duhovska zajednica, prema Kristovu obećanju u: - Djela 1:5 ''Ivan je krstio vodom, a vi ćete domalo biti kršteni Duhom Svetim''
Marija - osobit predmet božje milosti (Keharitomene Lk 1:28) i prva izložena djelovanja duha (Lk 1:35) - dakle je tip primanja krštenja duhom, u prvoj crkvenoj zajednici. I ovdje je ona: DJEVICA POČETKA.
......Važno u svemu je to da je Marija prototip Crkve i napose tip odnosa s Duhom i karizmatskog poleta svega eklezijalnog života, što je bolje osvijetljeno u pokoncilskoj teologiji.
......Karizmatski pokret ili obnova u duhu; utvrđuje Mariju kao karizmatički tip, proročicu i moliteljicu u jezicima - to je samo potvrda utvrđene istine; Djevica Marija ima svoje mjesto, važno i neuklonjivo, u temeljima kršćanstva i u općinstvu Svetih. To je njezin ''najbolji dio'' koji zato stalno nastavljamo osvjetljavati noseći je u svojim srcima. Zato se naša molitvena zajednica i zove DVA SRCA, jer uz gospodina - nosimo i njegovu i našu majku Mariju!
- oslanjanje na dijelove teksta iz knjige ''Karizmatička Obnova - Katolički Duhovnici'' Rene Laurentin K.S. ZG 1979.
KRONOLOGIJA
1738. svibanj :Wesley, osnivač metodizma i dalji pretača pentekostizma, otkriva nutarnje svjedočanstvoDuha i obraćanje srca. Kraj 18. stoljeća. Pokret se, za života Wesleyeva, usađuje u SAD: to je početak pokreta )>duhovnog buđenja<, tipičnog za kršćanstvo u SAD. Sredina 19. stoljeća: ponavljane reakcije protiv formlalizma, osobito među siromašnijim klasama.
1894 : >Pokret svetosti odvaja se od metodizma.On razlikuje potpuno obraćenje od posvećenja, te drugom iskustvu rezervira naziv >krštenje Duhom< Taj je termin stvorio prezbiterijanski teolog Charles Finey, dok su metodisti polagali bit u prvom obraćenju.Taj će raskid uroditi nastankom 200 grupa ili denominaicija, između 1880.-1923.: Pilgrin Holiness Church,Fire Baptized Holiness Church, itd.
1900. u jesen: metodistički pastor Charles Parham osniniva kuću Bethel, u Topeki (Kansas); oko 30 osoba studiraju Riječ i Biblija je jedina knjiga kojom se služe. 1900. 31. prosinca 23 sata: prvo pentekostalno iskustvo u Topeki. Slijedećih se dana širi na cijelu školu.
1906. travanj: crni pastor W. J. Seymour, nekadašnji Parhamov učenik, počinje širiti pentekostizam i otvara molitveno mjesto u napuštenom bivšem metodističkom hramu u Asuza Street, Los Angeles.
1914.: osnivanje Nacionalne organizacije američkog pentekostizma. Konstitucija >Božjih skupština< (Ranaghan, str. 214).
1915.: širenje u Skandinaviji. 1958.. pojava neo-pentekostizma kod kalifornijskih episkopalaca.
1962.: prvi zamah pentekostalnog pokreta u luteranskoj Crkvi u SAD.
1966. kolovoz: laici teološkog fakulteta na sveučilištu u Duquesneu doznaju za knjige Davida Wilkersona The Cross and the Switchblade (Na život i smrt, izd. ''Put zivota'', Zagreb Ilica 200) i J. Sherrilla They speak with other Tongues (I govore drugim jezicima, izd. ''Put života'', Zagreb Ilica 200), te ih studiraju uspoređujući ih s Djelima apostolskim.
1967. vigilija Bogojavljenja: grupa iz sveučilišta Duquesne sastaje se s pentekostalnom grupom episkopalaca u Pittsburgu.
1967. osmina Bogojavljenja: ponovni susret. -Prvi Karizmatski fenomeni.
1967. Iipanj: prvi sastanak katoličkih neo-pentekostalaca u Notre Dameu (Indiana) - 90 sudionika.
1971.: počeci Pokreta u Francuskoj.
1972. 20.-24. lipnja: Prvi ekumenski susret između katolika i pentekostalaca, u Zurichu. Pripremljen na neformalnim susretima katoličkih i nekatoličkih pentekostlaca (1970.-1971.), kojim se započinje niz od pet susreta
1973. 18 - 22. lipnja: drugi susret u Rimu, u Sekretarijatu za jedinstvo, druga serija sporazuma koji se napose odnose na krštenje Duhom i na slobodu Duha.
1973. 10. listopada: audijencija 13 lidera Pokreta Kod Pavla VI., prigodom sastanka u Grottaferrati (pred- stavnici 34 nacije).
1974. 10. - 14. lipnja: treći ekumenski susret katoličkih pentekostalaca, opet uz sudjelovanje Sekretarijata za jedlnstvo kršćana u Schloss Craheim, Njemačka, o kršćanskoj inicijaciji.
1974. 14. - 16. lipnja: osma međunarodna konferenvcija Charismatic Renewal u Notre Dameu - 35,000 osoba.
1975. 16. - 20. svibnja: deveta međunarodna konferencija Charismatic Renewal u Rimu.
iz knjige ''Karizmatička Obnova -
Katolički Duhovnici''
Rene Lurentin
Kršćanska Sadašnjost Zagreb 1979
|
Login
FAQ
Chat
Traži
zakljucit cemo ovu temu moze,jer ovo stvarno ide u beskonacnost,
) 