www.tebe-trazim.com

Stvarna skromnost i iskrena poniznost jedini su štit takvim ljudima da se u njima ne razvije velika duhovna oholost i tako postanu "gori od đavla". Kao što to jasno piše najveći kršćanski mistik sv. Ivan od Križa, u knjizi "Uspon na goru Karmel":

Nadnaravni utisci u pamćenju obično su duhovnim osobama također velika prigoda da padnu u kakvu oholost i taštinu, ako im daju važnost i ako do njih drže. Jer, kao što je bez te mane onaj koji nema rečenih stvari, jer u sebi ne vidi čime bi se mogao oholiti, tako naprotiv onaj koji ih ima uvijek ima spremnu prigodu da se može smatrati nečim velikim, videći da je obdaren ovim nadnaravnim saopćenjima. Zaista, koliko god ih duhovni ljudi mogu pripisati samo Bogu te mu po dužnosti zahvaljuju, pače se smatraju da su ih nedostojni, ipak obično ostaje u njihovu duhu stanovita skrivena samodopadnost i visoko mišljenje koliko obzirom na stvar toliko i obzirom na sebe, iz čega se, a da oni to i ne opažaju, rađa u njima velika duhovna oholost.
To bi oni, ipak, mogli jasno opažati po negodovanju što ga iskazuju u postupku prema onome koji ne hvali njihov duh i ne cijeni milosti što ih oni imaju; kao i iz zavisti koja ih grize kad misle ili čuju reći da i drugi dobivaju one iste darove ili još vrijednije. Sve se to rađa iz skrivene samodopadnosti i oholosti, a oni se ne mogu uvjeriti da su u nju uronjeni sve do očiju. Oni misle da je dosta imati stanovitu spoznaju o vlastitoj bijedi, a da se može istodobno biti puni tajne samodopadnosti i uživati više u svojem duhu i svojim duhovnim dobrima negoli duhu i dobrima drugih; poput farizeja koji je zahvaljivao Bogu što nije kao i ostali ljudi i što ima ove ili one kreposti, u čemu je imao samozadovoljstvo i preuzetnost; a ovi, premda to formalno ne govore kao farizej, imaju to stalno u duhu. Štoviše, neki postaju tako oholi, da su gori od đavla. Kad u sebi opažaju neke utiske, kako im se čini, pobožne i slatke osjećaje prema Bogu, ostaju više nego zadovoljni te smatraju da su posve blizu Bogu, a drugi koji ih nemaju da su mnogo niži od njih, pa ih stoga preziru, kao što je farizej prezirao carinika.
Da izbjegnu ovoj štetnoj kugi, ogavnoj u očima Božjim, treba da razmisle dvije stvari. Prvo, da se krepost ne sastoji u doživljajima i osjećajima prema Bogu, koliko god bili visoki, niti u bilo kojoj stvari ove vrsti, što bi je mogli u sebi doživjeti; nego, naprotiv, u onom što oni u sebi ne osjećaju, to jest u velikoj poniznosti, u čvrstom i učinkovitom preziranju sebe i svih svojih stvari, i u tom da se uživa što i drugi imaju o nama isto nisko mišljenje, i da nikad ne želimo da nešto vrijedimo u očima drugih.

Svi koji otvoreno ili potajice hlepe za nadnaravnim darovima neka vrlo pažljivo pročitaju taj odlomak... I neka radije mole od Boga one redovite darove Duha Svetog: mudrost, razum, savjet, jakost, znanje, pobožnost, strah Božji.

Da sa samo nadovežem na već rečeno;

Izvanredne pak darove ne valja la­koumno zahtijevati niti se smiju od njih preuzetno očekivati plodovi za apostolsko djelovanje; naprotiv, sud o njihovoj ispravnosti i urednoj uporabi pripada onima koji predsjedaju Crkvi i kojima posebno pripada to da Duha ne trnu, nego da sve provjere te zadrže ono što je dobro (usp. 1 Sol 5, 12 i 19-21).
DOGMATSKA KONSTITUCIJA O CRKVI "Lumen Gentium"




Pavao bi na sve to rekao;1 Kor 14,40 A sve neka bude dostojno i uredno.

Dragi mladi prijatelji budite na oprezu.

ola Lole..
ko malo traži, malo i dobije

Otac Bolobanić Milivoj, koji je ujedno i egzorcist, u svojoj knjizi "Kako prepoznati zamke zloga" kaže, samo ću kratko citirati:

"...Crkva drži daleko više do velikoga znaka koji je svetost, herojsko življenje evanđeoskih krjeposti, nego do znakova koji mogu biti sumnjiva podrijetla..."

Po meni,darovi duha svetoga su
nešto prelijepo što treba njegovati i
zahvaljivati na njima uvijek,i slažem se
da o tome ne treba puno pričati,

Sedam darova Duha Svetoga:
1.Mudrost
2..Razum
3.Savjet
4..Jakost
5.Znanje
6.Pobožnost
7.Strah Božji

i

Dvanaest plodova Duha Svetoga su

1.ljubav
2.radost
3.mir
4.strpljivost
5.velikodušnost
6.uslužnost
7.dobrota
8.krotkost
9.vjernost
10.blagost
11.suzdržljivost
12.čistoća

Dobro nemojmo sad pretjerivat, u Evanđelju se jasno spominju karizme, Crkva o tome govori, sveci su imale razne karizme, Crkva podupire KKO(Katoličku karizmatsku obnovu). Samo hoću reći da ne treba sad pisati kao da su karizme nekakvi znakovi sumnjiva podrijetla. Već se pisalo o tome nadugo i naširoko. Ne treba sad opet citirat sv.Pavla, pa prispodobu o zakopanim talentima, itd,itd......



A mislim da se svi možemo prepoznati u ovom dijelu koji je Timoščuk stavio a ne samo oni koji imaju npr. dar jezika.

Kažeš da znaš dve osobe koje imaju sve Darove Duha Svetoga i još obilnije ali ti ljudi ti nisu nikad rekli da imaju te darove.

Prvo mi pitanje pada na pamet:Kako znaš da imaju sve Darove Duha Svetoga ako ti to nisu rekli

Dragi Johnny...znam to zato jer ipak nisam slijepa ni srcem ni očima...a znam ponešto i o darovima Duha Svetoga..
Družim se s njima već godinama i to ti ne može promaknuti. Takva skromnost, poniznost, a ujedno nadnaravna mudrost, znanje, ljubav, blagost, dobrota, nevjerojatno jasni i ispravni savjeti koje nikad ni od koga nisam čula u tako jasnom i ispravnom obliku...a da i ne spominjem kako znaju sve moje sumnje i strahove koje im ne govorim, a oni ih pročitaju u mojoj duši i nenametljivo, gotovo neprimjetno, umiruju moje srce zaista onim riječima koje sam Bog može nadahnuti. A ja opet ostajem u tišini i velikoj radosti po stoti put zadivljena kako mi je Isus ovaj put opet progovorio kroz njih i riješio problem, a da ih ništa nisam pitala...Ali pitala sam Njega.
Uz to, to su ljudi duboke vjere i ispravne pobožnosti...naravno.
S njima je svaka sekunda kao da sam u Raju, i u onim najsvakodnevnijim običnim ljudskim dužnostima.
Njih gledam kao veliki dar Neba za mene kad mi je trebao znak, kad mi je trebalo osobno iskustvo da Bog postoji.
Tad su se nekako pojavili oni, u razmaku od 3 godine, moja su velika radost i utjeha te sigurno vodstvo kad ne znam kako u nečemu postupiti.
Za njih znam da su usko povezani s Bogom, kako ja volim reći, "provjereni" ljudi..najuže povezani s Crkvom.

Samo ne znam tko ih je provjerio. Po tvom pisanju ispada da su to neki sveci na Zemlji ili savršeni ljudi.

He he, provjerili su ih svećenici egzorcisti, tako da je sve ok!
Da, ako tako ustraju do kraja života, zasigurno ih čeka velika nebeska slava i svetost...A znamo da svetaca ima već ovdje i na zemlji...