www.tebe-trazim.com

Pusti samosažaljenje kameno, Duh Sveti će nastanit...srce tvoje ranjeno
Sada je 28 ožu 2024 16:52

Vrijeme na UTC [LJV]




Započni novu temu Odgovori  [ 161 post(ov)a ]  Idi na stranu Prethodni  1 ... 13, 14, 15, 16, 17  Sljedeće
Autor Poruka
PostPostano: 16 lip 2014 14:59 
Odsutan
Korisnik s preko 1000 postova
Korisnik s preko 1000 postova

Pridružen: 15 ožu 2011 16:49
Postovi: 1617
Lokacija: severna Bačka
Podijelio: 48 zahvala
Zahvaljeno je: 31 zahvala
Pa radi se o dvije knjige,
-prva se zove Oholost
-druga se zove Sebeljublje,
Da ne lažem ni sebe ni vas..
Uglavnom kad se nađe vremena, net, neke stare knjige,
slike sa fejsa, ali je potrebna neka tanka nit,
koja povezuje ili se nadovezuje na tekstove,
ima poneka rečenica koja mi se čini nedorečenom..
pa je "popunim", ali autorskih tekstova je zanemarljiv broj,
A, vrlo često prepisujem jer sam i sam u takvom stanju,
da su mi takve riječi i misli , melem,
zato ti i kažem sebeljublje.
********************************
A, oholost......hhhmm, da, zanimljivo..
počevši prepisivanje, bio mi je bitan broj pregleda :oops:
i kada je došlo do neke cifre, postalo je malo zamorno,
jer sam se trudio da tekstovi budu "zanimljivi",
što i jest napor..............ako ga činiš iz tih
i takovih pobuda.....(trudiš se "štancovati", poput stroja)
******************************
E, vidiš , sad daleko ređe prepisujem, skupljam u "arhivu",
selekcija je "stroža", ali sam jako zavolio sve ovo...
sve manje zbog sebe,
jer shvatiš da to što činiš nekoga "podigne", obraduje,
uljepša barem dio dana,
i neki pokušaj buđenja NADE, u ovom sivilu u koje ponekad
zovemo današnji dan.
Bogu hvala.
Sve vas ljubi brat u Kristu.....


Vrh
 Profil  
Citiraj  
PostPostano: 21 lip 2014 07:36 
Odsutan
Korisnik s preko 1000 postova
Korisnik s preko 1000 postova

Pridružen: 15 ožu 2011 16:49
Postovi: 1617
Lokacija: severna Bačka
Podijelio: 48 zahvala
Zahvaljeno je: 31 zahvala
Obiteljsko stablo ili naši preci


U četiri životna razdoblja u kojima se mogu skrivati temeljni uzroci naših problema
to su;
1 obiteljsko stablo ili naši preci
2 vrijeme od začeća do rođenja
3 vrijeme djetinjstva,
4 sadašnje razdoblje našeg života



Prvo razdoblje odnosi se na naše obiteljsko stablo- naše pretke.
To je nešto novo u karizmatskom pokretu u katoličkoj crkvi. No to je postojalo i prije, ali nismo to nazivali „ozdravljanjem obiteljskog stabla“.
Koji su biblijski i teološki temelji potrebe za takvom vrstom ozdravljenja? To je teologija istočnog grijeha, koji je nauk i jedan od temelja katoličke vjere. Koje je značenje istočnog grijeha?
Ono se sastoji u tome da zbog prvog grijeha praroditelja trpe njihovi potomci. Istočni grijeh je uzrokovan s dva uzroka .Jedan je vanjski, a to je sotona, i jedan unutarnji, a to je ljudska oholost. Grijeh je uvijek nešto osobno, zato istočni grijeh podrazumijeva da se ne prenosi sam grijeh s naraštaja na naraštaj nego radije kažemo da se iz naraštaja u naraštaj prenose posljedice grijeha. Pitam se zašto? Katolička teologija, koja se temelji na Bibliji ,razlikuje se od protestantske, i u njoj grijeh nije samo osobna stvar.
On jest osoban, ali nije isključivo osoban, već ima i društvenu dimenziju. bog grijeha praroditelja sve je drugo trpjelo. Nije samo narušen odnos s Bogom, nego i odnosi u braku, obiteljski život, pa i cijela priroda. grijeh ima socijalnu dimenziju, ima utjecaj na sve stvoreno Zato kažemo da grijeh praroditelja utječe na sav ljudski rod. Isus e umro zato da bi uklonio posljedice istočnog grijeha. Sv. Pavao kaže: Zbog neposlušnosti jednog čovjeka, svi smo pod utjecajem Zloga, kao što smo radi poslušnosti jednoga čovjeka od te vlasti sada oslobođeni.
Sad prijeđimo na praktične stvari. bog čega je potrebno ozdravljanje obiteljskog stabla? Već znamo da se tjelesne bolesti mogu prenositi iz naraštaja tjelesnim putem, npr. sida. ko je obolio jedan od roditelja, dijete će se roditi bolesno. u bolest biblija naziva gnjevom Božjim..To ne znači da se Bog naljutio, već ljudskim rječnikom rečeno, gnjev Božji znači da Bog dopušta da se dogode posljedice grijeha što su ih počinili ljudi.
Ako se tjelesne bolesti mogu prenositi, koliko li je to više vrijedi za one emocionalne i duhovne bolesti. Kad se dvoje vjenčaju i planiraju zasnovati obitelj, moraju imati veliki osjećaj odgovornosti jer je o njihovom životu i odnosu s Bogom , i međusobno, ovisit će sreća svih naraštaja koji će izrasti iz te obitelji. Njih dvoje koji se namjeravaju vjenčati moraju biti svjesni da na svojim plećima nose teret prethodnih naraštaja. Često oni koji se vjenčaju donose sa sobom ožiljke svojih vlastitih rana, kao i opterećenja proteklih naraštaja .Bilo bi dobro da prije vjenčanja prođu duhovne vježbe poput ovih i da mole molitve za ozdravljanja obiteljskog stabla. Nažalost nigdje u katoličkom svijetu nutarnje ozdravljenje nije obavezan dio programa zaručničkog tečaja .Zato su mnogi brakovi od samog početka osuđeni na propast.
Piše čs. Biserka, sa seminara u Taboru, Patera Rufusa Pereire
nastavljam
Djetinjstvo
To je naše djetinjstvo ili razdoblje odrastanja. U to vrijeme dijete poput „spužve“ upija kako dobre tako i loše utjecaje Malo dijete do svoje druge godine života može naučiti tri jezika. Nažalost u to vrijeme također može zadobiti vrlo teške rane Napr. djetetu čija je majka umrla u porodu ili dok je bio malen, nedostajat će majčina ljubav. Ili dijete koje je poslano baki i djedu da se o njemu brinu ,dijete koje je majka povrijedila ili odbacila. Susreo sam niz osoba koje su mi rekle da ih je majka proklinjala svaki dan. Čuo sam užasne priče o ranama koje su zadale vlastite majke.
Ako je djetetu umro otac ,nedostajat će mu očeva snaga, hrabrost i pouzdanje.
Bog nas je stvorio da su nam u odrastanju potrebna oba roditelja. Današnji fenomen samohranih roditelja dijabolična je . Majka i otac su dva lica jednog te istog Boga.Oni održavaju Gospodinovu i snagu i sućut. Svaka djevojčica treba oca i svaki dječak treba majku. Ako nedostaje jedan od roditelja , župska zajednica, kao i obitelj sama, trebala bi na ispravan način osigurati zamjenu.
Još je gore ako je osoba u djetinjstvu bila seksualno zlostavljana, bilo od nepoznatih osoba , nekog od posluge ili rođaka ili neke osobe s autoritetom u koga je dijete imalo povjerenje: ujaka, liječnika svećenika, ili još gore od vlastitog oca. Uobičajeno je pojava da u Americi, Australiji i Evropi otac seksualno zlostavlja svoje dijete. Stoga vam je jasno zašto je naš posao nutarnjeg ozdravljenja pregolem. Ljudi jednostavno ne znaju kako se nositi s takvim situacijama i srame se o tome govoriti, a jako im je potrebna pomoć.
Znanje o tom području vrlo je ograničeno. Psihijatrija je tu vrlo ograničena, jednako kao i psihoterapija i pružanje stručnih savjeta. Čvrsto sam uvjeren da jedino rješenje predstavlja kršćansko karizmatsko nutarnje ozdravljanje.
Napr. Dijete koje nema uspjeha u školi počinje s e povlačiti u sebe i pokazuje znakove sramežljivosti i straha pred ljudima .Posebno je to čest slučaj u vrijeme rane mladosti i puberteta kad se na tlu seksualnog razvoja događaju neke stvari koje i danas osobu ispunjaju snažnim osjećajem krivnje. Nadalje, mlada je osoba mogla pretrpjeti puno frustracija prilikom procesa obrazovanja i zapošljavanja. Tako se mnogo toga moglo dogoditi u djetinjstvu.

d začeća do rođenja

To je vrijeme od devet mjeseci života u majčinskoj utrobi ili od trenutka začeća do trenutka rođenja. Pogledajmo na čas što zapravo znači začeče ? Bog nas je stvorio iz ljubavi na svoju sliku i priliku. Biblija to snažno kazuje na hebrejskom: Bog nas je učinio živim stvorovima .A život je u Bibliji nešto božansko jer je prelijevanje Božje ljubavi i život. Zbog toga je Božje djelo savršeno.
Čovjek na žalost ne surađuju uvijek sa Bogom. Tako napr. Možda nismo začeti iz bračne ljubavi nego izvan braka, ili pod utjecajem alkohola, ili čak kao posljedica silovanja. To su razlozi zašto naš život može početi traumatskim iskustvom. Zbog toga tako svečano slavimo otajstvo Isusova začeća, odnosno njegovo utjelovljenje. Također, zbog toga slavimo Bezgrešno začeće BDM. No to su nisu samo crkvena slavlja nego i izvori ozdravljenja.
Radi se o devet mjeseci kad se događa mnogo toga. Medicinska znanost savjetuje budućim majkama da se na određen način hrane, odmaraju se jer je poznato da ono što djeluje na majku istodobno utječe i na nerođeno dijete. Ako majka pomišlja na prekid trudnoće, to sigurno utječe na dijete.
Naime , dijete je od trenutka začeća potpuno svjesno, no ne može komunicirati jer njegovi osjetilni organi još nisu razvijeni. Međutim duh je jednak kao u odrasle osobe, zato tako duboko u svome duhu sve pamti. Možda je majka doživjela neki strah ili veliki stres, npr. ako ju je muž napustio prije rođenja djeteta.
Odrasli ljudi u sebi nose povrede dok su bili u utrobi majke, ali mogu biti i ozdravljeni u majčinoj utrobi. Molitva za ozdravljanje majke i djeteta koje nosi je pokazalo kako djetle udara jače majku koja ga je željela pobaciti i ono se ljuti na majku, a zatim se smiruje nakon molitve za oprost i pokajanja , poslije majka osjeti radosno kako je usnulo, To je ono što nazivamo „počivanje u duhu“ .
Obično se ljudi odmaraju u Duhu nakon rođenja, međutim ovakvi primjeri u kojem je počivanje došlo prije rođenja.
Djeca koja nakon rođenje ne spavaju, koja vrište, trzaju se, koja su jako pokretljiva sa ručicama i nožicama, jesu takva jer je majka doživjela stres tokom trudnoće. Molitva nad majkom koja je tek drugi put rekla da je doživjela stres, umiruje dijete već tijekom molitve. I dragocjeno vrijeme na ovakvim susretima je bitno, kad se odmah sagleda svoja pogreška i nastupi priznanje i pokajanje.
Nakon dva tjedna kasnije roditelji su pisali da dijete praktički spava po cjele dane i noći? Možda kako bi nadoknadilo sav onaj san otprije?
Ono što sad proživljavamo
To je sadašnje razdoblje u kojem već lakše možemo pronaći uzroke svojih problema. Neovisno o tome dali smo mladi, oženjeni, neoženjeni po svom izboru, stariji, bake i djedovi, ili smo se posvetili Gospodinu u redovničkom ili svećeničkom zvanju. Neću govoriti o detaljima, jer će oni s vremenom sami izaći na vidjelo u nastavku duhovnih vježbi.
To su četiri razdoblja našeg života gdje bi se mogli naći temeljni uzroci naših problema.
Evo jednog primjera iz redovničkog života.
Pretpostavimo da su redovnici odgođeni zavjeti, ili redovniku ređenje, za jednu godinu možda i nepravedno i bez razloga. To može biti jako veliki teret koji može na osobi ostati cijeli život. Ukoliko takva osoba ne bude ozdravljena, nikad neće biti sposobna za normalni ljudski kršćanski život.
A sad ćemo govoriti o trećem pitanju. Kada jednom konačno shvatite da nam je potrebno nutarnje ozdravljenje, te kad shvatimo na kojem nam je području potrebno, ostaje pitanje kako da ga primimo?

Kao primiti nutarnje ozdravljenje? Kako treba moliti za nutarnje ozdravljenje ?To je srž ove duhovne obnove .Ponavljam ono što sam govorio, možemo na četiri različita načina moliti za unutrašnje ozdravljenje. Svi zajedno, napr. Da molimo za vrijeme sv. mise, jer je ona velika molitva za nutarnje ozdravljenje. Sakrament bolesničkog pomazanja sakrament je za tjelesno ozdravljenje, a sakrament pomirenja je sakrament duhovnog ozdravljenja, a sakrament sv. euharistije je sakrament dubokog nutarnjeg ozdravljenja.
Četiri načina molitve su za ozdravljanje vrlo jednostavne i česte; u misi, svi zajedno pred Presvetim oltarskim sakramentom, u skupinama po pet šest gdje mole jedni za druge i razmjenjuju iskustva i zajedno mole, treći način je kad u susretu pitate osobu , svećenika ili laika, za ispovijed ili molitvu. Ne radi se o tome da će osoba sama po sebi nešto učiniti, nego će Bog po vašoj vjeri vas ozdraviti. Četvrti način je moliti sam za sebe pred Gospodinom Isusom Kristom, moliti često pred Presvetim. Taj je način najvažniji. Gospodin nas ozdravlja u okviru tih dvaju dimenzija: svojom prisutnošću u Presvetom, te okruženošću zajednicom koju rese vjera i ljubav. Zahvalimo i proslavimo Boga!

U knjizi patera Rufusa „Isus danas“ šest dijelova o Isusu koji se moli, Isus kao učitelj, Isus kao iscjelitelj, Isus koji je došao služiti kao trpeći sluga, Isus kao pobjedonosni Gospodin, Isus koji se moli svom ocu....Sve se temelji na Bibliji pa bi vam knjiga u tom smislu mogla pomoći.
************************************

Smjernice za razlikovanje duhova


Po plodovima ćete ih njihovim prepoznati.

Mt 7,20



Ono što je od Svetoga Duha, Duha Božjega, može se opisati na sljedeći način:

1. U skladu je s objavljenim istinama (Stari i Novi zavjet, apostolska predaja, crkveni nauk);
- u skladu je s Božjim zakonom (Deset zapovijedi, zapovijed ljubavi);
- u skladu je s duhom evanđelja (Blaženstva Mt 5; Što učiniste jednomu od ove moje najmanje braće, meni učiniste Mt 25,31-46 );
- u skladu je sa zdravim razumom, realno je, konkretno, ne niječe ljudsku stvarnost.

2. Čovjeka približava Bogu i zajednici vjernika, te potiče na redovit sakramentalni život i molitvu kao susret s Bogom;
- čovjeka otvara prema drugim ljudima i povezuje s njima vezovima bratske ljubavi;
- čovjeka približava čovjeku, čini osjetljivim za potrebe bližnjega, potiče na djelatnu ljubav prema drugima, na brigu za konkretnoga čovjeka u njegovim potrebama;
- čovjeka čini nesebičnim, velikodušnim, požrtvovnim;
- unosi u zajednicu slogu i međusobno poštovanje i prihvaćanje.

3. Ispunjava čovjeka, njegovu životu daje duboki smisao;
- oslobađa čovjeka od grijeha, zarobljenosti, navezanosti i ovisnosti;
- poštuje čovjekovu slobodu, ne ostavlja dojam prisile;
- unosi u čovjekovo srce mir, radost, sigurnost, strpljivost, čistoću, blagost, pravednost;
- unosi u čovjekov život doživljaj Božje prisutnosti, ljubavi i blagoslova;
- čovjeka čini istinski poniznim, pomaže čovjeku da sebe prihvati onakvim kakav jest bez uzdizanja nad drugima, ali i bez potcjenjivanja samoga sebe;
- oslobađa čovjeka licemjerja, lažne poniznosti, skrupuloznosti, sitničavosti;
- potiče na praštanje;
- potiče na istinu, koja oslobađa;
- blagoslivlja.

4. Stavlja Boga na prvo mjesto i teži za njegovom slavom, a ne svojom;
- događa se bez senzacionalnosti i buke;
- uključuje besplatno i bezuvjetno primanje i davanje duhovnih dobara i pomoći;
- ne ucjenjuje, ne uvjetuje, ne zastrašuje, ne služi se manipulacijom bilo kakve vrste.


Naprotiv, NIJE od Duha Svetoga sve ono što je obilježeno jednom ili više sljedećih osobina:

1. U suprotnosti je s objavljenim istinama (Stari i Novi zavjet, apostolska predaja, crkveni nauk);
- u suprotnosti je s Božjim zakonom (Deset zapovijedi, zapovijed ljubavi);
- u suprotnosti je s duhom evanđelja;
- u suprotnosti je sa zdravim razumom, nerealno je, maglovito, konfuzno, niječe ljudsku stvarnost, predstavlja bijeg od stvarnosti.

2. Čovjeka udaljava od Boga i zajednice vjernika, odvraća od sakramenata i molitve;
- čovjeka izolira od drugih ljudi, prekida vezove bratske ljubavi;
- čovjeka udaljava od čovjeka, čini neosjetljivim za potrebe bližnjega, odvraća od djelatne ljubavi prema drugima i brige za konkretnoga čovjeka u konkretnim potrebama;
- čovjeka čini sebičnim, usredotočenim na sebe, navodi ga da se previše bavi sobom, a ne vidi drugoga;
- čovjeka navodi na zanemarivanje svojih dužnosti;
- unosi u zajednicu razdor, neslogu, zbrku, rasulo, nered.

3. Ostavlja čovjeka praznim, neispunjenim;
- uvodi čovjeka u napast i navodi ga na grijeh;
- zarobljava čovjeka, uvodi ga u navezanost, ovisnost, posesivnost;
- ostavlja dojam prisile, neslobode;
- degradira, ponižava čovjeka;
- unosi u čovjekovo srce nemir, tjeskobu, sumnju, nesigurnost, strah, nestrpljivost, nečistoću, mržnju;
- čovjeka čini oholim, umišljenim, bahatim ili pak lažno poniznim, skrupuloznim, licemjernim, sitničavim;
- potiče na zlopamćenje, zamijeranje, nepraštanje;
- potiče na laž;
- proklinje.

4. Stavlja sebe na prvo mjesto i teži za svojom slavom mimo Boga;
- uključuje senzacionalnost, buku, isticanje, kič;
- uključuje naplaćivanje duhovnih dobara i pomoći;
- ucjenjuje, uvjetuje, zastrašuje ili se služi manipulacijom bilo kakve vrste;
- promovira kult osobe, vođe;
- sadrži elemente relativizma, racionalizma, materijalizma, hedonizma, ezoterije, magije, okultizma, praznovjerja
****************************************
https://www.youtube.com/watch?v=6U5GBUDmY9o
i mi njih smatramo "primitivnima",
ako su oni primitivni, mi smo toliko iskvareni .............nek nam se Bog smiluje..
*********************************************************

"363 Riječ duša u Svetom pismu često označuje ljudski život, ili cijelu
ljudsku osobu. Ali označuje i ono najnutarnjije u čovjeku sto je u njemu
najvrednije, ono po čemu je posebno slika Božja: "duša" znači duhovno počelo
u čovjeku.
(...)
367 Katkad se pravi razlika izmedju duše i duha. Tako sveti Pavao moli da se
naše "cijelo biće - duh i duša i tijelo" - sačuva besprijekornim, savršenim
za Dolazak Gospodina našega Isusa Krista (1 Sol 5,23). Crkva uči da to
razlikovanje ne uvodi dvojstva u dušu. "Duh" znači da je čovjek od svojega
stvaranja određen za svoju nadnaravnu svrhu, i da je njegova duša sposobna
da po čistom daru bude uzdignuta u zajedništvo s Bogom." (KKC)


Svako živo biće ima dušu kao životno počelo, a duh označava ono što je posebno za čovjeka, ono Božje u nama, čovjekova duša je besmrtna. Zato ju možemo nazivati i "duhovna duša". Čovjekov duh i duša nisu razdvojeni (što su ideje nekih protestanata) već je čovjek jedinstvo duše i duha i tijela.

"365 To jedinstvo duše i tijela tako je duboko da se duša mora smatrati "formom" tijela, tj.
zahvaljujući duhovnoj duši tijelo sastavljeno od tvari jedno je i živo ljudsko tijelo.
Duh i tvar u čovjeku nisu dvije združene naravi, nego njihova povezanost tvori jednu jedinu narav.

366 Crkva uči da Bog svaku duhovnu dušu neposredno stvara, da dušu ne
"proizvode" roditelji i da je duša besmrtna. Ona ne propada kad se tijelo
odvaja smrću i ponovno će se ujediniti s tijelom u konačnom uskrsnuću."

Rodio sam se kao siromah da ti u meni možeš naći
sve svoje bogatstvo.
Rodio sam se malen da ti ne želiš vladati drugima.
Rodio sam se u staji da ti naučiš posvećivati svaki prostor.
Rodio sam se u špilji da svaki čovjek dobre volje ima pristup k meni.
Rodio sam se slabašan da me se nikada ne bojiš.
Rodio sam se bez oružja da ti imaš povjerenja u moju dobrotu.
Rodio sam se iz ljubavi da ti nikada ne sumnjaš u moju ljubav.
Rodio sam se noću da ti povjeruješ kako mogu prosvijetliti
svaku stvarnost.
Rodio sam se gol da se ti možeš odreći samoga sebe.
Rodio sam se kao čovjek da se ti nikada ne sramotiš biti ono što jesi.
Rodio sam se kao čovjek da to možeš postati Bog.
Rodio sam se kao Marijin sin da ti možeš imati majku.
Rodio sam se kao sin kojeg je Josip prihvatio da ti razumiješ
kako je pravi otac onaj koji daruje ljubav i zaštitu.
Rodio sam se u jednostavnosti da ti ne budeš kompliciran.
Rodio sam se ponižen da ti možeš izbjeći svaku oholost.
Rodio sam se u skrovitosti da ti možeš izbjeći svako isticanje.
Rodio sam se kao dijete, da ti naučiš biti jednostavan kao dijete.
Rodio sam se zbog tebe, da svi možemo poći u kuću Očevu.
Lambert Noben
A, šta bi nam Gospodin poručio:
http://www.youtube.com/watch?feature=en ... bRqaO6j4jE


Vrh
 Profil  
Citiraj  
PostPostano: 23 lip 2014 21:23 
Odsutan
Korisnik s preko 1000 postova
Korisnik s preko 1000 postova

Pridružen: 15 ožu 2011 16:49
Postovi: 1617
Lokacija: severna Bačka
Podijelio: 48 zahvala
Zahvaljeno je: 31 zahvala
SUDIŠTE







Slika





Za zakoniti sudski proces
neophodno je sudjelovanje
više strana ili pojedinaca.
Uz okrivljenika i suca presuditelja,
u raspravi sudjeluje kako tužitelj,
tako i branitelj okrivljenoga.
Ključna je zadaća i sposobnost
ove posljednje dvojice sudionika,
od kojih jedan prikuplja dokaze o krivici
kojima tereti optuženoga,
a drugi ga brani od optužbe,
iznoseći olakotne okolnosti,
nastojeći doći do najpovoljnije kazne
u slučaju dokazane krivice.

Poput svakog sudskog procesa,
postoji i sličan duhovni proces,
u kojem je Tužitelj ljudskoga roda,
odigrao dvostruku prljavu ulogu.
Od prividnog odvažnog branitelja
postao je okrutni tužitelj.
Najprije je naveo čovjeka na grijeh
jamčeći mu zaštitu od Suca,
da bi mu ga potom stavio pred oči,
obeshrabrujući ga glede spasenja.
On i danas upire prstom u grijeh
dovodeći čovjeka do gubitka nade,
jer bezočno ukazuje na grijeh,
ali ne oprašta i ne razumijeva,
niti traži pute milosrđa i opravdanja.

No srećom Sin Božji nas brani
od takvog izopačenog ‘branitelja’
dajući nam oproštenje grijeha
i šaljući nam pravoga Branitelja
– Duha Istine koji ostaje s nama.
Kad i ukazuju na grijeh i odgovornost,
Duh to čini da nas uvede u istinu,
koja je potpuna kad spoznamo
da je Sin Velikoga Suca svojom krvlju
platio otkupninu za naše grijehe
kako bi nas oslobodio osude
koju svojim djelima zaslužismo.
*******************
http://patrologija.com/sudiste/#sthash.lYNw0W0S.dpuf
Slika


Vrh
 Profil  
Citiraj  
PostPostano: 11 srp 2014 15:14 
Odsutan
Korisnik s preko 1000 postova
Korisnik s preko 1000 postova

Pridružen: 15 ožu 2011 16:49
Postovi: 1617
Lokacija: severna Bačka
Podijelio: 48 zahvala
Zahvaljeno je: 31 zahvala
Slika

već duže vreme se na forumu (u periodima između dvije letargije)ajmo tako reć
"lome koplja" između praktičnih, životnih situacija i teološkog nauka majke Crkve.
uglavnom između mlađih , tj. novopridošlih u zadnjih par god. ne računam tu
provokatore, svjesne ili nesvjesne, namerne ili ne, mada je sve , manje,
faceboooooook je sjajno "tržište" i za vjeru a ima i jjjooooooooooooj bedastoća,
ali, krasno upakovanih.....
Ne sudim decu kojima stvarno nije lako živjeti po božjem u današnjici,
s obzirom koliko smo se mi roditelji (imam i sam dvoje tinejdžera, pa ,znam,
jer nedjeljno nekad, ne uvijek ali bude tu i po par SATI razgovora i muških i ženskih)
mi roditelji "trudili"ih upropastiti, sve računajući, u dobroj namjeri, pa da mi se dijete ne
muči....itd......
sa više ili manje uspjeha smo "uspeli", i sad nam samo ostaje molitva, na počeku posta,
za njih, a, i za sebe,
dragi moji mladi! Mnoge od vas život nije "mazio", neki su izbjegli, dočekale ih kušnje, ono što vas čeka na ovom životu, nisu ni lovorike, ni crveni sagovi, već kamenje i trnje, ali upamtite i svojoj djeci u naslijeđe prenesite, sve........jer ste vi ...."pšenično zrno.." o kome govori naš Spasitelj, kRIŽ KOJI NEIZBJEŽAN, a , od vas zavisi....svijet oko vas ....ostanite ljudi, svoji, božji, teško jest, ali je JEDINI PUT ISTINA, U ŽIVOT VJEČNI,
a, ljudi oko vas...
Slika



naišao sam na jedan video, (doduše prijevod je na srpskom, al poslušajte ga
čistim srcem)
DUHOVNOST I RELIGIOZNOST

https://www.youtube.com/watch?v=kyu72LQVx4c#t=28

i za kraj budite svjesni jedne stvari......
Slika]


Vrh
 Profil  
Citiraj  
PostPostano: 23 srp 2014 14:31 
Odsutan
Korisnik s preko 1000 postova
Korisnik s preko 1000 postova

Pridružen: 15 ožu 2011 16:49
Postovi: 1617
Lokacija: severna Bačka
Podijelio: 48 zahvala
Zahvaljeno je: 31 zahvala
Slika

Dr. Božo Lujić
Mojsije - čovjek koji je posumnjao u Božju dobrotu

Tragedija velikoga Mojsija upozorava kako je nužno uvijek iznova ostati vjeran idealima. Bez toga je čovjek, čak i veliki Mojsije, osuđen na propast.
Ni jedan drugi lik starozavjetne poruke nije ostavio tako duboka traga u svijesti izraelskoga naroda i u njegovim svetim predajama kao Mojsije. Predaje su njegovo povijesno postojanje obukle u šareno ruho brojnih motiva koji se međusobno isprepleću i od Mojsija stvaraju osobu koju nije lako dokraja dokučiti i prozreti. U njoj se s jedne strane sjedinjuju egipatski i hebrejski korijeni, s druge opet preko ženidbe i midjanski, a osobna objava Boga i njegova imena, kao i jedinstveno poslanje zajedno s bratom Aronom, stvaraju od Mojsija Božjega prvorazrednoga posrednika, primatelja jedinstvene objave, osloboditelja naroda iz egipatskoga ropstva, voditelja kroz pustinju i dovoditelja do Obećane zemlje te konačno tragičara kojemu nije bilo dano dovršiti životnu zadaću, kojoj je cijeloga života težio i koja mu je bila povjerena. Očima je vidio Obećanu zemlju s gore Nebo, ali u nju nije uveo narod; učinili su to drugi, a veliki je Mojsije otišao u onostranost u stranoj zemlji u kojoj je i ponikao. Kao da je i taj događaj životnoga kraja imao svoju dublju simboliku: na gori Nebo završava prošlost, vrijeme ropstva i pobuna i počinje zapravo novo doba u slobodnoj zemlji s novim pokoljenjem naroda. Mojsijeva smrt otvorila je zapravo novo doba za narod.

Mojsije: onaj koji je rođen ili izvučen iz vode

Već se u Mojsijevu imenu naziru etimološki egipatski i izraelski korijeni. Samo ime Mojsije povezano je s egipatskom riječju mesu, što znači onaj koji je rođen, sin, što je skraćenica za imena poznatih egipatskih faraona kao što su Tutmosis ili Ramses. Prvi dio tih imena očito je ispao (Ra i Tut), vjerojatno i zbog toga što se odnosio na određena egipatska božanstva. Tim ispuštanjem prvoga dijela željelo se najvjerojatnije naglasiti da Mojsije, iako je imao korijene i veze s egipatskim narodom i njihovom kulturom, ipak nije bio povezan s njihovim božanstvima i s njihovom religijom, nego je unatoč tomu bio na putu objavljenoga Boga koji mu je objavio svoje ime i poslao ga u zadaću oslobađanja naroda.

Mojsijevo rođenje i djetinjstvo opisano u Knjizi Postanka nose obilježje neobičnoga događanja. Ostavljen u trsku na Nilu kako bi bio pošteđen da ga faraon ne smakne, Mojsije na čudesan način dospijeva na faraonov dvor i ondje raste zaštićen od bilo koje ugroze i biva školovan i odgajan na faraonovu dvoru na egipatski način.

Ali Mojsije nije bio zaboravio ni svoga naroda ni svoje vjere, ni svojih korijena. Jednoga dana zauzeo se za jednoga svoga sunarodnjaka i potom morao bježati iz Egipta na Sinaj, Midjancima, koji su očito bili povezani s Izraelcima. Mojsije se ondje ženi, ali i ima susret s Bogom u gorućem grmu, iz kojega mu je progovorio sam Bog objavljujući mu svoje ime: »Ja sam onaj koji jesam« ili »ja sam onaj koji ću biti uz vas«, »ja sam onaj koji ću se zauzeti za vas«.

Mojsijevo posredničko poslanje

Susret s Bogom na podnožju gore Sinaj bio je istodobno i Mojsijev poziv i poslanje u Egipat, gdje je trebao omogućiti da narod iziđe iz ropstva, što nije bilo nimalo laka zadaća. Mojsije je u svom poslanju trebao uvjeriti faraona da pusti izraelski narod na nekoliko dana u pustinju kako bi prinio žrtvu Gospodinu Bogu. Naravno da faraon ne želi pustiti robove koji za njega rade, a uostalom i tko je bio Mojsije da bi ga se moćni faraon uopće trebao bojati. Zbog toga je faraonova odluka bila da se Izraelce nipošto ne pušta.

Tada na pozornicu stupa sam Gospodin koji vlastitom moću i snagom pritišće Egipćane različitim zlima. Mojsije pak, zajedno sa svojim bratom Aronom, nastupa u Božje ime s puno autoriteta pred faraonom, ali faraon ostaje u svojoj odluci neumoljiv. Takav čvrst i odbojan stav doveo je do Božje intervencije pa Bog stupa na Mojsijevu stranu i na stranu Izraelaca. Takvo Božje prestrojavanje značilo je održanje na životu i Mojsija i naroda.

Faraon je naposljetku teška srca pustio Izraelce, ali se duboko pokajao za taj čin i krenuo u potjeru za njima. Sad se Božja moć pretvara u konkretnu pomoć ugroženom narodu. Bog zaštićuje i Mojsija i narod, tako da mu ne može nauditi ni tako moćan narod kao što su bili Egipćani: Egipćani propadaju, a izraelski narod ide dalje od Egipta u smjeru kamo ga je vodio Mojsije prema Božjoj zapovijedi. Zanimljivo je da je stup oblaka koji je pratio Izraelce, a predstavljao Božju nazočnost, bio za Izraelce sjajan, a za Egipćane taman.

Tek u pustinji, daleko od ropskog načina života, Bog se objavljuje ne samo kao spasitelj, nego i kao Bog slobode. Na Brdu Sinaju Bog Mojsiju objavljuje Deset riječi ili kako se tradicionalno to naziva deset Božjih zapovijedi - Božja riječ je ujedno i zapovijed - kao Magna charta libertatum (veliku povelju sloboda). Pri tome se Bog pokazuje i kao Bog slobode za narod, a to mu i ime znači: Gospodin je onaj koji jest, ili Onaj koji će biti s narodom, Onaj koji je tu za narod.

Pobuna naroda protiv slobode i tragedija velikoga vođe

No izvođenje iz Egipta treba gledati i iz perspektive naroda koji je doživio oslobođenje. Izraelski narod stoljećima je živio u egipatskom ropstvu i bio već poprimio ropski mentalitet. Zbog toga i nije jednostavno preko noći mogao postati sposoban za slobodu. U tom smislu oslobađanja od ropskoga mentaliteta treba gledati i Božje vođenje naroda kroz dugo razdoblje u pustinji kako bi izumrla generacija robova i kako bi novo pokoljenje moglo ući u Obećanu zemlju slobode.

Međutim, narod robova pobojao se rizika slobode i na putovanju kroz pustinju stalno se bunio protiv Mojsija i Arona, a zapravo bunio se protiv Boga izlaska. Oni su se željeli vratiti u Egipat punim loncima hrane robova, odbacujući oskudnu hranu pustinje, hranu slobodnih ljudi. Zvuči nevjerojatna reakcija naroda na izlazak, ona zvuči kao nostalgična čežnja za odlaskom natrag u Egipat: »Zar nije bilo grobova u Egiptu, reknu Mojsiju, pa si nas izveo da pomremo u pustinji? Kakvu si nam uslugu učinio što si nas izveo iz Egipta? Zar ti nismo rekli baš ovo u Egiptu: Pusti nas! Služit ćemo Egipćane!«

Ta reakcija sve više i sve češće prelazi u izravnu pobunu protiv Gospodina koji je izveo narod. Nema vode - narod se buni. Nema hrane, opet se bune protiv Mojsija i Arona, a zapravo protiv onoga u čije ime oni djeluju. Na to upućuje događaj kod Mare i osobito događaj kod Mase i Meribe. Naime, nakon brojnih pobuna protiv Gospodina na putovanju kroz pustinju čak je i veliki Mojsije posumnjao da će Bog i dalje imati strpljenja s tako nevjernim narodom i da će skrbiti za nj. Mojsije je jednostavno posumnjao u Božju dobrotu. Činilo mu se da je pobuna i zloća naroda veća od Božje dobrote i milosrđa. I za njega je Božja slika bila omeđena ljudskim djelom. Ipak Bog se pokazuje slobodan i neuvjetovan ničim, pa ni nevjernošću naroda.

Zato Bog i postavlja granicu svojim posrednicima Mojsiju i Aronu. Zbog toga što su posumnjali u Božje oproštenje i dobrotu oni ne će uvesti narod u Obećanu zemlju, kao što je bilo predviđeno. Ta će uloga biti prepuštana drugima. Mojsije će umrijeti na gori Nebo, nadomak Obećane zemlje, s onu stanu rijeke Jordana. Svojim će očima moći vidjeti Obećanu zemlju, ali njegova noga ne će stupiti u nju.

Posumnjao je u vlastite ideale

Mojsijev lik otkriva tragediju velikoga vođe: posumnjao je u vlastite ideale - i nije došao do kraja. Posumnjao je u Božji oprost i Božje milosrđe - i zbog toga ostao izvan Obećane zemlje. Narod je ušao u zemlju slobode, a veliki Mojsije je ostao na gori Nebo, umro je s blagoslovom naroda i zemlje, ali u tuđoj zemlji. Nije mu bilo dano osjetiti slast slobode i radost ulaska. To su učinili drugi.

Pa ipak, Mojsije je ostao stabilni stup Staroga zavjeta, čovjek koji je govorio s Bogom, koji je donio Dekalog, koji je uz Božju pomoć izveo narod i vodio ga kroz mnoge nedaće, čovjek protiv kojega su se redale pobune jer je bio uvijek iznova okrivljivan da je izveo narod da umre u pustinji.

Mojsijeva osoba određuje uvelike starozavjetnu poruku i učvršćuje židovsku predaju. Čovjek koji je izvađen iz vode postao je čovjek Neba. Njegova sumnja pokazuje njegove ljudske granice kako s obzirom na sliku Boga tako s obzirom i na grijeh naroda. I Mojsije je u svojoj osobi šatiran i vjerom i sumnjom, kao i drugi biblijski likovi, svi osim Isusa. Ipak Mojsijeva veličina unatoč ljudskim granicama ne tamni, nego je svijetlila i svijetli uvijek iznova novim sjajem poruke. Tragedija velikoga Mojsija upozorava kako je nužno uvijek iznova ostati vjeran idealima. Bez toga je čovjek, čak i veliki Mojsije, osuđen na propast.
http://www.glas-koncila.hr/index.php?op ... s_ID=24267
***************************
Srednjoškolci se molili Bogu da ih upotrijebi na čudesan način: Evo što je Bog učinio!

Utorak, 10. Lip, 2014.
Autor Odjek, br. 111/Lifeconnect

Srednjoškolci se molili Bogu da ih upotrijebi na čudesan način: Evo što je Bog učinio!

Skupina kalifornijskih srednjoškolaca provela je tri mjeseca pripremajući se i planirajući svoj odlazak u Meksiko za vrijeme uskršnjih praznika pomagati siromašnima.
Molili su se Bogu da ih upotrijebi na čudesan način. U očekivanju uzbudljivog tjedna u propovijedanju, zaustavili su se u maloj crkvi blizu mjesta Mexicali. Stigavši u malo ruralno mjesto u nedjelju ujutro učenici su vidjeli da je crkva, u koju su došli služiti, oštećena od požara. Krov je bio srušen i ostala su samo četiri zida.

Oprezno su ušli u ono što je ostalo od zgrade jer se čula pjesma na španjolskom. Pozdravio ih je umoran, obeshrabreni meksički pastor zbunjenog pogleda i devet župljana koji su bili usred svoje nedjeljne jutarnje službe. Bilo je očito da zajednica nije primila pismo skupine koje je objašnjavalo njihove planove za službu i nisu imali pojma da je skupina došla provesti tjedan s njima. Kad je pjesma završila, pastor je zaustavio službu, došao do skupine srednjoškolaca i rekao: “Qué pasa?” (Svatko u skupini je te riječi preveo/protumačio: “Što vi bogata bijela djeca radite u našoj crkvi?”) Poslije dulje tišine jedan od učenika je rekao: “Mi smo kršćani i došli smo vam služiti.” Čuvši to pastorove oči su se napunile suzama. “Prije šest mjeseci neki ljudi iz našega mjesta su zapalili našu crkvu”, objasnio je. “Mi smo se molili Bogu da nam pošalje pomoć, ali izgubili smo nadu da će pomoć doći. Slava Bogu!”

Trideset i petero srednjoškolaca je stajalo u tišini. Mnogo puta su čuli da ih Bog želi upotrijebiti, a sada su to po prvi put iskusili. Začuđen, jedan od učenika se okrenuo drugom i rekao: “Ne mogu vjerovati. Mi smo odgovor na molitvu.”
Bog nas želi upotrijebiti, a On to i hoće – samo ako Mu budemo poslušni i ako budemo slijedili Kristov primjer da budemo sluge (vidi Filipljanima 2,3-11). Mi možemo biti odgovor na nečiju molitvu izlazeći iz naših zona udobnosti kako bismo koristili darove koje nam je Bog dao da učinimo razli

u u svijetu.

http://www.medjugorje-info.com/hr/vijes ... -ucinio.ht

Silvije Strahimir Kranjčević: Ej, na križ, na križ


Ej, na križ, na križ s pjesmom o slobodi,
Te gromne žice kaljajte rugobom,
Dovikujte, da moj ju zanos rodi
Tek zato, da bi trovat mogla zlobom.
Vi silni ljudi, kad vas pjesma prene
Uz grozni vapaj iz sna blaženika,
Kad gladni zub vam - kao u hijene -
Razdrobit segne - ljuta buntovnika!
Al čista pjesma pobjedna se vije,
I silni na gnjev smiješi vam se rađe,
Dok jedno želi i dok slatko snije,
Da ni raj ne bi snivat mogo slađe!
Slobode pjesma pjevajući moli,
Za narod bdije ma i mutnim okom,
Pod križem pada, da olakša boli,
Tek zato živi - Bog joj je svjedokom!
I što ju briga, da će šiba gnjeva
Na leđa past joj ionako jadna,
Ta prorok joj je sretan, kada pjeva:
Ja sit sam, jer mi braća nisu gladna!
Pa nek vam dakle svaka šala prosta,
Pošteno pero slabu jači ruku;
Prokun'te pjesmu - pjesniku je dosta,
Da pjesmom svojom tare suze puku!

1886.

************
[img]ŠTO SU VEĆI IDEALI VEĆI JE I KRIŽ,
SMISAO ŽIVOTA NIJE U NOŠENJU KRIŽA, VEĆ U
USKRSNUĆU. AMEN.
[/color][/size][/b][/img]


Vrh
 Profil  
Citiraj  
PostPostano: 26 srp 2014 20:05 
Odsutan
Korisnik s preko 1000 postova
Korisnik s preko 1000 postova

Pridružen: 15 ožu 2011 16:49
Postovi: 1617
Lokacija: severna Bačka
Podijelio: 48 zahvala
Zahvaljeno je: 31 zahvala
Tko je žena na slici?!
Petak, 27 Lipanj 2014 21:20 | Autor Miroslav Baotić | PDF
http://www.dvasrca.com/component/conten ... a-na-slici

Slika

Nevjerojatna sličnost žene za koju mnogi misle da se radi o Blaženoj Djevici Mariji na slici “Djevica i anđeli” i Venere na poznatoj slici “Rođenje Venere” istog autora?!

Bog nam preko proroka Jeremije 7,16-20 govori: “A ti ne moli milosti za narod ovaj, ne diži glasa za njih i ne moli, ne navaljuj na me jer te neću uslišiti. Ne vidiš li što čine po gradovima judejskim i po ulicama jeruzalemskim? Djeca kupe drva, oci pale vatru, žene mijese tijesto da ispeku kolače ‘kraljici neba’ i lijevaju ljevanice tuđim bogovima da me pogrde. Zar mene tim pogrđuju - riječ je Jahvina - a ne sebe na svoju sramotu?” I stoga ovako govori Jahve Gospod: “Evo, gnjev svoj i jarost svoju izlit ću na ovo mjesto, na ljude i na stoku, na poljsko drveće i na plodove zemlje, rasplamtjet će se i neće se ugasiti.””
Tko je žena na slici?

27 Lipanj 2014

Tekst: Elvis Duspara
Slika
-Oprostite, molim vas, imate li nekih drugih motiva na ovim sličicama za vrata? – upitao sam svećenika i dečka koji ga je pratio nakon što nam je bio blagoslov kuće.

- Jesi li našao nešto što ne valja? – upitao me dečko koji je bio uz svećenika, a kojega inače znam iz svoje župe.

- Aha. Jel’ imaš koji drugi motiv? – odgovorio sam u nadi da ima.

- Čekaj da vidim… e, imam… evo… - kaže mi on i pruža slikicu prema meni.

- Super! Bože, Kralju svega svijeta, hvala Ti! – odgovorio sam sav sretan što ne vidim ništa okultno i što ne uznemiruje moju katoličku savjest.

- A što ne valja s onom slikicom? – upitao me svećenik koji mi se već prije jako dopao kada je bio kod nas.

- Ma, velečasni… ja vam već dugo bijem bitku s Bafometovim znakom koji se uvukao u Crkvu… s petokrakom… - odgovorio sam.

- Aha… petokraka… gdje god je petokraka, to je sotonizam! – nastavio je svećenik, a ja sretan što imam ispred sebe brata po Kristu i slugu Isusova kojemu je poznato čiji je petokraka znak.

- Evo, pogledajte, iako sliči na moju Mariju, to nije moja Marija! Moja majka Marija nikada ne bi stavila oko glave sotonine znake. Ovo je netko tko sliči na Mariju, ali nije Marija. – odgovorio sam svećeniku.

- Da, i u Međugorju znaju prodavati pored svetih stvari i one stvari koje su sotonske. – odgovorio mi svećenik, a ja ga u sebi blagoslivljao.

Pozdravili smo se, a ja ostao sretan što sam susreo još jednog svetog svećenika koji nije poklekao duhu ovog vremena. Baš se osjećam nekako dobro što mi je taj katolički svećenik blagoslovio dom i obitelj.



***



Nekako sam bio ostavio iza sebe događaj s blagoslova obitelji kada sam odbio primiti u svoj dom slikicu za koju sam na brzinu prepoznao da se radi o nečemu nečistom. No, naletio sam na identičnu sliku, točnije na original koji je korišten kao motiv slikice koju sam umalo zalijepio sebi na vrata kao “svetu” sliku, pa sam išao malo bolje osmotriti i autora te slike i neke detalje koji mogu imati veze, a i ne moraju. Naime, kada vidim petokraku, upali mi se alarm da je nešto nečisto u pozadini. I tada kao magare ne mičem se dalje jer vidim da je petokraka na putu.

Slika


Nezaobilazna petokraka na vrhu masonske zgrade u Cornwallu



Autor slike “Djevica s anđelima” je William-Adolphe Bouguereau. Slika je nastala 1900. godine. Francuski slikar Bouguereau je živio od 1825 – 1905 i ako niste čuli za njega, on vam je velika faca među slikarima. Kada sam išao istraživati malo više o njemu na wikipediji sam našao zanimljiv podatak: “Bouguereau je bio odani tradicionalist čiji su motivi slika i mitološke teme bili moderna interpretacija subjekata klasike, kako poganskih tako i kršćanskih, s naglaskom na golo žensko tijelo. Idealizirani svijet njegovih slika, oživjelih božica, nimfi, kupača, pastira i Gospi je pozivao bogate umjetničke pokrovitelje toga doba.”

Hm. Kao da je sad došao s nekog skupa gdje se demoni okupljaju oko Duha Asiza? Pravi slikar za međureligijski dijalog, zar ne? Slikao je taj svega i svačega i za svačiju dušu, pa je meni to dodatni razlog za oprez i kada mi želi predočiti neku moju svetinju.

Da ne spominjem niz golih žena, koje su po meni preteča pornografije. Pustite priče da je to umjetnost. U ta vremena nije bilo fotoaparata i filmova, pa su ljudi stenjali kao bikovi koji se najedu djeteline pred tim i takvim vulgarnim slikama.

Nisu na njegovim slikama samo gole žene, nego tu ima i golih muškaraca, djece… golotinja na sve strane. Izoštrenom kršćanskom oku takvi motivi nisu prihvatljivi, ma koliko to netko proglašavao umjetnošću.

Ne sviđa mi se što u Katoličkoj Crkvi nema neki jači filter, nego se katolicima uvaljuje kao “sveta” sličica nekakva slika koju je naslikao slikar pornografskih motiva.

Da se vratim na sliku “Djevica i anđeli”… Zanimljivo je da slika osobe koja drži dijete, a koju su mnogi katolici primili u svoju kuću misleći da predstavlja Blaženu Djevicu Mariju, ima nekoliko problematičnih dijelova.

Prva stvar je da Marija nikada ne bi na sebe stavila ili oko sebe imala sotonin znak, tj. petokraku! Dalje, možda nepotrebno brijem, ali položaj ruku koji ta osoba drži mi je nekako neprirodan. Kažiprst i mali prst su odvojeni, dok su srednji prst i prstenjak spojeni i na lijevoj i na desnoj ruci. Kao da pokazuje slovo M. Ok, to “M” može značiti i Marija, ali moja Marija je skromna i nema potrebu pokazivati svoje početno slovo. Meni to više sliči kao oznaka masonima da je autor mason. Znate ono M kao mason.



Slika



Sličan položaj ima i jedan “anđeo” s lijeve strane, s time što on drži obje ruke prekrižene na prsima. Što je još jedan od pozdrava masonerije. Također i dijete koje žena drži, lijevom rukom pokazuje isti znak. Vrlo neobično i čudno, zar ne? Ako netko misli da je to prirodan položaj, neka proba sam od sebe napraviti takav znak. Za ovo napraviti treba vježba.

Ako uzmem u obzir da petokraku masoni obožavaju isto kao i Duh Asiza gdje su sve vjere iste, a Isusa Krista žele staviti u istu ravan s ostalim bogovima, teško mi se oteti dojmu da ova slika ne predstavlja zapravo Izabelu, ili Aštartu ili Ištar, Dijanu, Veneru… ili kako su je već zvali različiti narodi kroz povijest. Pogotovo se ne mogu oteti dojmu da se radi o demonu Izabela, s obzirom da je Bouguereau također naslikao i sliku pod nazivom “Rođenje Venere”, koja je u biti ta ista Izabela.

Ta gospođa ima pogled spušten prema dolje i zapravo je djetešce u prvom planu. No, slika ze zove “Djevica i anđeli”?! Kao da nam naziv slike želi odvratiti pozornost tko je sve na slici. No, tko jedini gleda prema vama s te slike? Tko bi moglo biti to dijete? Je li to najava antikrista kojega će Izabela dati svijetu? Želi li nam autor slike to poručiti?

Ima još nešto što je stvarno tvrda hrana. Nadam se da sjedite jer ovo što ću vam sada reći može vas jako protresti. U pozadini te gospođe je nekakav tron. Što bi trebalo ukazivati da je ta gospođa nekakva kraljica. Prosječan katolik kada čuje riječ “Kraljica Neba” odmah pomisli na Blaženu Djevicu Mariju, no iz povijesti vidimo da se Bog ljuti što narod slavi tu neku “kraljicu neba”.





Francuska masonska litografija, Mercereau Charlesa (1822-1864) koja prikazuje ljude svih nacija kako prilaze oltaru “kraljice neba”. Naravno, ta masonska “kraljica neba” oko glave ima Baphometov znak, tj. petokrake!



Bog nam preko proroka Jeremije 7,16-20 govori: “A ti ne moli milosti za narod ovaj, ne diži glasa za njih i ne moli, ne navaljuj na me jer te neću uslišiti. Ne vidiš li što čine po gradovima judejskim i po ulicama jeruzalemskim? Djeca kupe drva, oci pale vatru, žene mijese tijesto da ispeku kolače ‘kraljici neba’ i lijevaju ljevanice tuđim bogovima da me pogrde. Zar mene tim pogrđuju - riječ je Jahvina - a ne sebe na svoju sramotu?” I stoga ovako govori Jahve Gospod: “Evo, gnjev svoj i jarost svoju izlit ću na ovo mjesto, na ljude i na stoku, na poljsko drveće i na plodove zemlje, rasplamtjet će se i neće se ugasiti.””

Ono što sam ja uspio iskopati, a volio bih da me netko demantira, je da se upravo Izabela znala ljudima predstavljati kao “kraljica neba”. I dalje se ne mogu oteti dojmu da je na slici Izabela, a ne Blažena Djevica Marija.

Monogram pri dnu slike sastavljen od slova A i M neodoljivo podsjeća na poznati masonski grb koji se sastoji od šestara i kutomjera.

Kada sam ovaj tekst čitao jednom svećeniku koji je izrazito marijanski orijentiran, on mi je ukazao na nešto što nisam niti primjetio. Naime, lice te gospođe koja bi trebala predstavljati Blaženu Djevicu Mariju se pojavljuje na još nekim drugim slikama. Samo ovaj puta ta “gospođa” je prikazana potpuno gola ili u poganskom svjetlu. Ne znam kako drugima, ali meni je neprihvatljivo da isto lice koje bi trebalo predstavljati Majku Mariju može biti na tim drugim slikama. Ako se vratim na sliku “Rođenje Venere” i pogledam lice te “božice” onda sam još više uvjeren da se radi o istoj osobi, tj. Izabeli…





Usporedba

Nevjerojatna sličnost žene za koju mnogi misle da se radi o Blaženoj Djevici Mariji na slici “Djevica i anđeli” i Venere na poznatoj pornografskoj slici “Rođenje Venere” istog autora?!



Kad sve zbrojim, “anđeli” koji se nalaze okolo te žene i djeteta mi više ne sliče na anđele nego imam osjećaj da se radi o demonima koje je autor prikazao izuzetno lijepima. Ono što je isto zanimljivo je da ta gospođa obučena u tamno zauzima centralno mjesto u slici. Kao da je poruka da će tama zamijeniti svjetlo i svi će joj se diviti?!

Znam, znam, opet će biti da pretjerujem. Moguće da nepotrebno brijem i pričam gluposti. Moguće i da tražim zavjeru tamo gdje je nema… sve prihvaćam. Naravno, kada spomenem Izabelu, svi se čude tko je ta? A radi se o jednom vrlo moćnom demonu koji Božjem narodu pravi probleme kroz cijelu povijest i što je najgore vrlo je uspješan u obmani koju radi. Tako mnogi i ne znaju da Izabela voli uzeti obličje naše Blažene Djevice Marije i predstavljati se kao naša Majka!!!

No, kada vidim da se masonerija uvukla u sve pore Crkve i da bez problema naučava evoluciju, Duh Asiza kao stvaranje nove svjetske religije, promovira sotonin znak, tj. petokraku, mijenja Sveto Pismo… onda mi ni ta sličica više nije čudna nego mi djeluje sasvim logično da je netko proba uvaliti “katolicima” koji izgleda više ništa ne provjeravaju.

Za kraj, nekada sam osjećao sigurnost kada bih nešto primio iz svete svećeničke ruke jer bi to značilo da je to nešto prošlo stotine provjera. Danas priželjkujem da u Katoličkoj Crkvi opet proradi imunološki sustav koji će nečiste stvari odbacivati i čuvati ne samo naše svetinje nego i nas male vjernike od raznih prevara kojima smo izloženi svakodnevno.
i meni zvuči i djeluje paranoično,
mada.........valja bit oprezan.....
prosudite sami,,,,,
********************************
moje osobno mišljenje je da je dom, obitelj, koja
moli, živi sakramentalno i predano Bogu,
Majci božjoj.....
ma, moj Isus ih je sve pobijedio, nas otkupio,
te prema tome, .......hrabi budite, ja sam pobijedio svijet...
i ja mu vjerujem,
i molim.


Vrh
 Profil  
Citiraj  
PostPostano: 27 srp 2014 06:53 
Odsutan
Korisnik s više od 100 postova
Korisnik s više od 100 postova

Pridružen: 16 vel 2011 19:03
Postovi: 484
Podijelio: 0 zahvala
Zahvaljeno je: 5 zahvala
Vec sam vidjeo ovu sliku ali bez andjela i nije mi se
nesto svidjela,ili je bila slicna al sada znam i zasto...

Pogledao sam sliku mislim da nisi vidjeo jos barem tri andjela.
Malo mi je bilo cudno da se vidi stopalo,pa ako sumnjas
pogledaj znak odmah ispod stopala...ne znam bas puno
ali cini mi se kao njihov znak


Vrh
 Profil  
Citiraj  
PostPostano: 27 srp 2014 08:32 
Odsutan
Korisnik s preko 1000 postova
Korisnik s preko 1000 postova

Pridružen: 15 ožu 2011 16:49
Postovi: 1617
Lokacija: severna Bačka
Podijelio: 48 zahvala
Zahvaljeno je: 31 zahvala
Pa, vidi u principu, volim neku zlatnu sredinu,
ne u smislu kompromisa....".pa ko fol, umjetnost, i sl. to mi dođe ko da sotoni gledam kroz prste,
malo sutra, ili.... ili...Isus je bio sasvim jasan."
Nego u svemu tražit i gledat u svemu najviše u ovom realnom životu,
sjetim se uvijek sv. TerezijeAvilske il Katarine Sijenske...
kad su rekle da ne treba u svemu lošem odmah gledat vrag....vrag,
već Bog dopušta...nešto u tom stilu...
niti , ma, i kod nas u Vojvodini je sad ono ...masoni, iluminati itd.
ne kažem, ima, sigurno, al, da će zavladat svijetom, možda,
ha, i mi se moramo molit, ali panika i strah......ako to u ljudima bude,
a, što ih češće spominješ, rade svoje, a da nisi svjestan,
pola bitke su dobili, radije ću onda češće se spominjat imena
i zahvale svom Gospodinu Isusu, a, ovi, luzeri.....
kolateralna šteta....
*************************
mada sam spremao sličan tekst, ali iz stvarnog života,
naime, javio mi se prijatelj svećenik, sa demonološkim problemima,
i ali je kod nas sad, ......no coment, pa sam htioo tome nešto kopirat, iz arhive,
kad je ovo" natrčalo"
oprez nikad ne škodi, ali dok je samo u granicama...
************************************
što je poenta.
O.K. oni postoje, i rovare pacovskim kanalima, pa tog imaš i ovdje na forumu,
ali, imam Petra, STIJENU,
imamo Boga, utvrdu, hrid u nemirnim vodama, hrid spasenja,
i točka.
tu dalje zlo ne može, koliko god da "škljoca, škripi zubima"
I.............Majku, poniznu, punu ljubavi, eeeeeee, pa sve, ali i naša vjera,
molitva, nosit križ, sakramenti, Biblija, život u Bogu.....
i padovi, to se podrazumijeva, ali uvijek je pružena ruka,
I ......bdijte i molite....
I......ne bojte se...
Slika


Vrh
 Profil  
Citiraj  
PostPostano: 02 kol 2014 10:48 
Odsutan
Korisnik s preko 1000 postova
Korisnik s preko 1000 postova

Pridružen: 15 ožu 2011 16:49
Postovi: 1617
Lokacija: severna Bačka
Podijelio: 48 zahvala
Zahvaljeno je: 31 zahvala
LJUBAV ZAMIŠLJAM KAO MOST,
JER SPAJA SRCA,
A, U SREDINI MOSTA, VIDIM BOGA
SA OBE PRUŽENE RUKE.....
mostovi se mogu srušiti,
ljubav, odvojiti od srca, ne i od duše,
ali, svejedno Bog ih spaja..............
zlo je tu samo da pokuša pokvarit,
........bezuspješno!
Ne volim dirljive priče, što teraju suze na oči, svaki je život
dovoljan za to, volim sunce,
jer, u njeg ne možeš pogledat,
otvorenih očiju , kao ni u Boga,
a, i sunce nam suši suze....
******************************************
Davno im je prošla godišnjica, i jutros mi nije bilo jasno,
zašto se vraćati na tu temu, tragičan (jedan od mnogih)
događaj, novinarski komercijaliziran.........sve dok nisam pogledao
današnji dan, POTPUNI OPROST,
i na današnjoj sv. Misnoj Žrtvi u kaleš Krvi Kristove
stavljam,
one što su počinili ovo.
*****************************************
https://www.youtube.com/watch?v=ocVV_dRZa4s
**********************
https://www.youtube.com/watch?v=QNqgkwpQiLM

**************************************
i tek sad mi je jasno....
zašto kad god smo se vraćali sa Međugorja i stali u Sarajevu, baščaršija,
vau, svi juriš......ostajem u autobusu i molim,
mada sam do 1990-te, bio dosta puta u tom gradu,
valjda ....ne znam više ni sam.....
ali, i dalje vjerujem u ljubav, jer je od Boga dana svima,
a, što ćemo ili jesmo uradili s njom,
prosudite sami.
Slika


Vrh
 Profil  
Citiraj  
PostPostano: 11 kol 2014 19:38 
Odsutan
Korisnik s preko 1000 postova
Korisnik s preko 1000 postova

Pridružen: 15 ožu 2011 16:49
Postovi: 1617
Lokacija: severna Bačka
Podijelio: 48 zahvala
Zahvaljeno je: 31 zahvala
Slika




Jednokratne stvari

Brak

Dok sam razmišljala o tome zašto se sve više brakova ljudi koje poznajem raspada, pala mi je na pamet duhovita izreka francuskog esejista iz 16. stoljeća Michela de Montaignea kako je jedini savršeni brak onaj između slijepe žene i gluhog muškarca.

Maknemo li šalu na stranu, ostaje pitanje zašto sve manje toleriramo i razumijemo jedni druge? Naši životi, naše društvo u cjelini kao da su postali nešto za jednokratnu upotrebu: upotrijebi, odbaci i kreni dalje. Nisam jednom čula prigovore starijih generacija kako danas posjedujemo stvari koje su lošije kvalitete, koje kraće traju, u koje se jednostavno ne isplati ulagati jer je jednostavnije baciti ih na smetlište i kupiti druge. Perilice i televizore tako imamo dok im traje garancija, dulje od toga niti će trajati niti ih želimo dulje imati, jer će već kroz par godina doći privlačniji i noviji model, koji jednostavno, jer to je jače od nas, MORAMO imati.

Ono što u biti ne primjećujemo jest činjenica da smo tu kratkotrajnost prenijeli i na emocionalnu sferu, na naše međusobne odnose. U prvom redu ovdje mislim i govorim o braku. Činjenica je, brojčana, a matematika ne laže, da će jedan od 4 sklopljena braka završiti razvodom. Znači, u startu, kad obećamo biti zajedno u dobru i zlu, dok nas smrt ne rastavi, u biti držimo figu u džepu jer znamo da u današnje vrijeme, ako nam stvari ne budu išle onako kako smo mi to zamislili, lako odstupimo i okrenemo leđa problemu. Krenemo dalje… kao da je smisao u traženju, a ne u nalaženju.

Jedan od čvrstih argumenata u prilog dugovječnosti brakova iz prošlih vremena jest taj da žene u svojoj podređenosti, pravnoj i fizičkoj, nisu ni imale načina okončati loše brakove u kojima su se nalazile, nego su bile prisiljene trpjeti i ispaštati, dočim se danas lakše odlučuju na rastavu jer su zakonski izjednačene, a i oštrica društvene stigme više nije ni izbliza onakva kakvoj su bile izložene u ne tako dalekoj prošlosti. Također kažu da je i npr. u 18. stoljeću bio jednak broj loših brakova kao i danas, jer loš brak je loš brak bez obzira kada on egzistirao kao takav. Je li to baš zaista tako?


Ne možemo poreći da su danas i brak i obitelj u krizi iz razloga što država i pripadajuće joj institucije jednostavno ne čine dovoljno kako bi braku i obitelji dali važno mjesto u društvu, promicali obiteljske vrijednosti i bili i konkretna potpora onima koji žive obiteljskim životom. Dok nam cijelo društvo propagira hedonizam i podređenost sebi i udovoljavanje vlastitim željama, ako je cilj život bez ikakve žrtve i ikakvih odricanja, ako bračna nevjera nije ništa neobično ili nepoželjno već štoviše znak da je netko u trendu, da je netko modernih, a ne nazadnih nazora, dok se seksualnost gleda isključivo kao objekt vlastita zadovoljenja bez osvrtanja prema osjećajima onog drugoga… sve dotad će i rastava biti sasvim normalan i adekvatan način rješavanja problema u braku. Pročitala sam takva i slična razmišljanja na stranicama posvećenim obitelji jedne naše biskupije i zbilja me sve to potaknulo na razmišljanje. Zašto tako lako, sve lakše, odustajemo jedni od drugih?
Slika

Jedna baka, kada su je pitali koja je tajna njenog braka u kojem je upravo bio proslavljen zlatni pir, slikovito je odgovorila da su vjerojatno ljudi prije imali potrebu stvari koje su se potrgale popraviti, a ne baciti. Ljudi su si jednostavno davali šansu. U većoj su mjeri prihvaćali jedni druge, naučili živjeti s manama supružnika, naučili oprostiti. Mi to polako ali sigurno – zaboravljamo.

Naravno da ima slučajeva kada se odnos dvoje ljudi jednostavno ne može popraviti. Nasilništvo, alkoholizam i druge ovisnosti rastaču odnose i ljubav, često i nakon druge i treće i stote šanse, ranjavaju ljudske duše nepovratno – prepoznala je to uostalom i Crkva tako što je ponudila razdvajanje od stola i postelje – no opet, ne smijemo zaboraviti da se ovdje ne radi o većini, već o manjini, a da se ostali mogu svrstati u tzv. sivu zonu – ljudi jednostavno podlegnu žrvnju života sa svim njegovim iskušenjima. Iskušenjima teškim, često i bolnim, no da li zaista u tolikom broju nerješivim? Najlakše je odustati. Pritom ne vidimo da malo po malo odustajemo i sami od sebe. Zašto to činimo, ako već Bog nikada ne odustaje od nas? Zar se tako malo cijenimo? Vrijeme je da stanemo i promislimo o tome.

Sakramentom ženidbe Bog daje snagu supružnicima da žive po Kristovu nadahnuću. Rekavši “da” jedno drugome, tim istim “da” obratili su se i Bogu i cijeloj njegovoj zamisli o čovjeku i svijetu.

Zašto onda uporno jedni drugima, opet i iznova govorimo NE?

Recimo si ponovno DA!

Nikolina Nakić
*****************************************************



Ključ uspjeha ili čovjek bez e-maila

Neki se nezaposleni mladić svojevremeno prijavio za posao čistača WC školjki u Microsoftu. Nakon testa i razgovora, kadrovski ga je ravnatelj obavijestio da je primljen na posao.

- Ostavite mi, molim vas, vaš e-mail, kako bih vam mogao poslati ugovor i popis svih vaših dužnosti, reče mu.

Mladić se sav zbuni i izusti kako nema ni računalo ni e-mail.

- Žao mi je – na to će ravnatelj – ako nemate e-mail, znači da virtualno ne postojite i ja vas ne mogu zaposliti.

Sav u očaju i samo s 10 dolara u džepu siromah iziđe iz Microsoftovog sjedišta, razmišljajući što sada. Uđe u jedan trgovački centar i kupi gajbicu jagoda od 10 kg. Potom se uputi od vrata do vrata i nudeći ljudima jagode ubrzo sve proda, pa zaključi kako je udvostručio početni “kapital”. Ponovi isto još tri puta, ulažući sav dobiveni novac, i tako zaradi 150 dolara.

Shvatio je da je takav način rada vrlo unosan, te je nastavio preprodavati kupljenu robu, odlazeći svakodnevno od kuće u cik zore, a vraćajući se kasno u noć.

Nije prošlo dugo, a već si je mogao priuštiti kupnju male dvokolice, te si na takav način bitno olakšao posao. Štoviše, nakon nekog vremena kupio je kamiončić, kojega je nešto poslije zamijenio većim, da bi za godinu dana postao vlasnik trgovine, a samo za pet godina vlasnik jednog od najvećih trgovačkih lanaca za distribuciju voća i povrća u Americi.

Odluči osigurati svoju imovinu, pa pozove agenta kako bi potpisao policu osiguranja. Ovaj ga na kraju razgovora upita da mu da svoj e-mail kako bi mu mogao poslati detaljne informacije, no čovjek mu na to odgovori kako nema e-mail.

- Baš neobično – reče agent – uspjeli ste steći toliko bogatstvo, a nemate e-mail. Zamislite samo gdje biste sada bili da ste ga imali.

Čovjek se nasmiješi, pa reče:

- U Microsoftu, čisteći WC školjke…

Prepričana priča nepoznatog autora
prepis sa http://www.vjeraidjela.com/kljuc-uspjeh ... z-e-maila/
Slika


Vrh
 Profil  
Citiraj  
Prikaz prethodnih postova:  Sortiraj po  
Započni novu temu Odgovori  [ 161 post(ov)a ]  Idi na stranu Prethodni  1 ... 13, 14, 15, 16, 17  Sljedeće

Vrijeme na UTC [LJV]


Tko je online

Nema registriranih korisnika pregledava forum i 24 gostiju


Ne možeš započinjati nove teme.
Ne možeš odgovarati na postove.
Ne možeš uređivati svoje postove.
Ne možeš izbrisati svoje postove.

Traži prema:
Idi na:  
Pokreće phpBB® Forum Software © phpBB Group
phpbb.com.hr