www.tebe-trazim.com

Pusti samosažaljenje kameno, Duh Sveti će nastanit...srce tvoje ranjeno
Sada je 28 ožu 2024 23:49

Vrijeme na UTC [LJV]




Započni novu temu Odgovori  [ 1 post ] 
Autor Poruka
 Naslov: BOŽJE DUŠE
PostPostano: 28 ožu 2013 14:04 
Odsutan
Korisnik s više od 100 postova
Korisnik s više od 100 postova

Pridružen: 09 svi 2010 09:23
Postovi: 750
Podijelio: 60 zahvala
Zahvaljeno je: 14 zahvala
BOŽJE DUŠE

1. Četiri vrste duša.
2. Sretan čas poziva za svaku od njih.
3. Različito Božje ponašanje.

1. Općenito, može se reći da ima četiri vrste duša:
a)povlaštene ili obogaćene posebnim darovima od svojeg rođenja koje ne gube i krsne milosti;
b)one koje bez tih posebnih darova sačuvaju čitav svoj život krsnu milost;
c)one koje, obdarene posebnim milostima na svetom krštenju, gube nevinost stignuvši dio uporabe razorna, ili kasnije, i pođu stranputicom (svi tekstovi govore da je M. Anđela pripadala ovoj trećoj vrsti, iako se "nikad nije okaljala teškim grijehom);
d)one koje ne primivši te posebne darove jednako zalutaju stekavši uporabu razuma i žive nekoliko godina zadržavajući se u i svjetskim ispraznostima te štoviše kaljaju svoju dušu teškim pogreškama.

Nabrojene na trećem i četvrtom mjestu, dok lutaju, jedva se razlikuju, jer, puštajući da ih nosi svjetska bujica, jedne i druge jure u svoju propast. Ako ih promatramo izbliza, vidi se da se mnogo razlikuju, ne u svojem ponašanju, nego u osjećajima i težnjama koje kriju. Duše posebno nadarene od Doga na krsnom izvoru, makar izgubile milost i u razdoblju svojeg lutanja, tako su plemenite i velikodušne, te sačuvaju nešto ne znam što tako božansko, da pokazuju posebne milosti što su ih primile došavši u život; njihove su težnje tako uzvišene, da zadivljuju i same pobožne duše koje nisu izgubile nevinost. Mislim na one pod slovom b).

Duše označene slovima a) i b) ne miješaju se tato lako. Povlaštene ili obogaćene posebnim milostima prije svojeg i konačnog poziva, po općem pravilu, primaju tako jedinstvene naklonosti od Boga našeg Gospodina, da ih ne mogu kriti te su poznate osobama s kojima su u vezi, po žarkoj božanskoj ljubavi koja oblikuje njihova vanjska djela. Druge, koje misu primile nikakav od istih darova, žive kao dobar kršćanin koji ispunjava svoje dužnosti.


2. Za duše naznačene slovima c) i d), što napuštaju Boga da slijede svoje sklonosti, ili ih neki pogibeljan utjecaj goni u grijeh, ima sretan čas: čas kada ih Bog pohađa svojom milošću, sada blagim i vatrenim udarcima svojeg milosrđa, sada zastrašujućim prijetnjama svoje pravednosti, sada iznenadnim i nadmoćnim rasvjetljenjem ikoje ih poziva na pokoru i tjera da se obrate Gospodinu. Ako te duše prihvate sredstva spasenja što im Bog daje na raspolaganje, oživljavaju na nadnaravan život, počinjući tako prvi (korakom na putu svetosti.

Potanko iznositi uvjete što ih traži Bog i njegova sveta Crkva za savršen i koristan oporavak duše koja je izgubila krsnu milost, nije potrebno jer ih znade svaki vjeran kršćanin. Ipak treba imati na pameti da mnogo puta Bog naš Gospodin vezuje svoje bolje milosti uz raspoloženje kojim grešna duša daje taj prvi i prelazan korak svojeg duhovnog života.

Ima također jedna sretna ura za nevine duše, koje sačuvaju krsnu milost: ura milosti i božanskog milosrđa. Bog dopušta da te duše padnu u neke pogreške i zalutaju više ili manje sa puta savršenosti, premda nisu teške pogreške. (Sva njezina stranputica bila je u prekomjernoj ljubavi k plesu, koji onakav, kakav se tada obavljao u baskijskom kraju, nije imao ništa grešna u sebi, ali je u njoj to bila zapreka milosnom djelovanju, jer je Bog pozivaše na visoku svetost.) Bog to zato dopušta da ih utvrdi u svetoj poniznosti, u vlastitom nepouzdanju te u zahvalnoj ljubavi prema samom Bogu, koji je, kako kaže sv. Pavao, sve ljude zatvorio u neposlušnost da se svima smiluje, i htio da nosimo blago njegove milosti u posudama od krhke i lomljive gline, kako bi se upoznalo da veličina moći što se vidi u nama potječe od Boga ne od nas. Zbog tog razloga, te nevine duše imaju također svoj sat kajanja i obraćenja, iako u njem ne mogu ustati od grijeha na milosni život.

Da Bog dopušta male stranputice, i u najpovlaštenijim i u najljubljenijim dušama svojeg srca, vidimo u životima svete Gertrude, svete Katarine Sijenske, svete Terezije te tisuću drugih što se mogu navesti. Sveta Gertruda, povlaštena Gospodinova zaručnica i naročito milovana od svojeg djetinjstva, već od svog ulaska u Benediktinski Red dala se zatrijeti radoznalošću i provela dvadeset godina ništa manje zauzeta čitanjem svetih i nesvetih knjiga, napuštajući svoje pobožne vježbe, dok je Isus, iz smilovanja prema njoj, nije istrgnuo iz lakoumna* života i privukao k sebi da obnovi njezine božanske veze. Dan u koji joj se ukazao Isus i pružio svoju ruku prema njoj da je ponovno sjedini sa sobom, bila je ura Božje milosti i milosrđa za svetu Gertrudu i, prema tome, ura njezina obraćenja. Slično se dogodilo svetoj Katarini Sijenskoj; jednako je skrenula s puta savršenosti, iako ne toliko koliko sveta Gertruda, kiteći se protiv volje Isusove i na štetu svojih pobožnih vježbi, da se dopadne jednoj od svojih sestara. Ona je, prosvijetljena Bogom, upoznala svoju pogrešku i oplakivala je čitav svoj život tolikom gorčinom i skrušenošću, da je zadivila svoje ispovjednike. Dan kada se odrekla raskoši i stavila svijet pod noge da ga pogazi i da pripada samo Isusu kroz vrijeme i vječnost, bila je ura njezina obraćenja ili konačna poziva; neka se zove kako hoće, ali uvijek dolazi odlučan tren života i veća posljedica za nj.
To isto bismo mogli reći o svima svetima, jer iako ne moramo uvijek vjerovati kada govore o sebi tvrdeći da su veliki grešnici, moramo im katkada povjerovati, jer svi su pali u neku pogrešku Božjim dopuštenjem, radi uzvišenih ciljeva njegove slave, vlastite koristi, utjehe i odaha siromašnih grešnika.

Propuštam raspravljanje o plodovima i učincima obraćenja tih nevinih duša, jer je to više razvitak te usavršavanje njihova duhovnog života nego obraćenje; oni su naime uključeni u napredovanje pokajničke duše te u njezino aktivno i pasivno čišćenje da se sjedini s Bogom.


3. Bog naš Gospodin u svojim odnosima sa svetim dušama različito postupa ne samo obzirom na bitno u milostima koje im daje, nego i obzirom na sporedno. Nekim dušama dijeli veći broj milosti i boljih po kakvoći nego drugima; i u tom se sastoji različitost postupanja u bitnom. Drugima dijeli slične milosti, ali im se saopćuje na različit način. Evo sporedno o čemu ću sada raspravljati, puštajući Bogu našem Gospodinu da nam u svoje vrijeme razjasni ono bitno u darovima svojim izabranicima i razloge koji ga pokreću da jedne duše miluje više nego druge.
Od dvadeset duša koje slijede isti put i primile su isti poziv te iste milosti, jednoj, dvjema, trima ili četirima Bog se saopćuje preko božanskog svjetla ili sjaja, kao usred dana; drugom malom broju, preko sumraka; a ostalima, u tami. Prve spoznavaju narav saopćenja što primaju i mogu točno opisati djelovanja milosti u najsitnije pojedinosti, jer se božanska saopćenja odražavaju u nižem dijelu iako se nalaze u višem predjelu duha.
Druge imaju nejasnu spoznaju darova koje im dijeli Gospodin, ali uživaju njihove učinke i čuvaju tragove koje u njih utiskuje božanska prisutnost u istom stupnju kao prve. Treće primaju Boga u božanskom sumraku i tami koja sadrži nešto neizrecivo, kao sami Bog koji ih dariva svojom prisutnošću. Osjećaju prolaz Gospodina svojom dušom, razumiju da ih ljubi te da im se saopćuje, uživaju njegove darove i učinke što u njima proizvodi milost, istom očevidnošću kao prve i druge; ali ne upoznavaju vrstu saopćenja što su ga primile, jer se dogodilo u sumraku, bez odraza na nižem dijelu. Nekim se dušama Bog saopćuje na sva tri spomenuta načina, i ne u različitim životnim razdobljima ili stupnju savršenosti, nego u istom stanju, jer se radi o darovima iste kakvoće.
Ta raznolikost Božjeg postupanja stvara sporedne razlike u dušama jednako ljubljenim i obdarenim njegovom darežljivošću; razlike koje zapaža-ju osobe s kojima su u vezi, koje, ako nemaju iskustva sa Božjim putevima, stvaraju i izriču pogrešne sudove o njihovoj zasluzi i svetosti. Sude Božja djela po vanjštini, po nevažnim pojavama što ih gledaju na njima; i više no jedanput, od dvije duše koje su primile iste milosti, jedna sveta kao druga, obje izuzetne, jednu poistovjećuju sa Svecem ili Sveticom koje smatraju većim pred Bogom, a drugu miješaju sa pobožnom svjetinom; tako je uzrok njihova prezira ove i razlika s onom taj odraz i nevidljivost saopćavanja što ih primaju.

Ništa nije nepromišljenije i nepravednije Bogu nego ti sudovi i procjene obična neznalice koji drsko prisvaja pravo suditi izabrane i mjeriti njihovu zaslugu i svetost po nevažnim pojavama što ih na njima vide. Da ne padnemo u istu zabludu i da naš sud o toj stvari bude ispravan, budimo svjesni da je Gospodin skriveni Bog i uistinu skriven, i ljubitelj tajnosti, koji ne otkriva svoje intimne odnose sa svetim dušama bez posebnih razloga koji su u vezi s njegovom slavom i društvenim dobrom. Možemo vjerovati, bez straha da ćemo pogriješiti, da se Bog naš Gospodin saopćava tajno u tminama golemoj većini duša koje miluje posebnom ljubavlju, i da svršava u duhovnoj tami, bez odraza na niži dio, tajne ljubavi koje proizvodi u njima. I daleko od nas misliti da nema više svetih u Crkvi Božjoj do onih kojih se prijateljstvo (intimnost) s Bogom izvana pokazuje. Ali Bog naš Gospodin, kao što je skriveni Bog, u isto je vrijeme Bog Izraelov Spasitelj; i kada vidi da će objavljivanje posebnih milosti što ih daje svojim miljencima pridonijeti svetosti duša, dopušta im odraz (na nižem dijelu), da vide milosrđe koje radi u njihovu korist i da to povjere Duhovnom vođi, i da ih, zbog pametnih razloga koje im on navede, obznane dušama koje Bog želi privući k sebi i tim sredstvom posvetiti. To je prvi i glavni razlog božanskog prosvjetljenja i jasnoće kojim Bog okružuje milosti što ih daje nekim dušama, dok u drugima, jednako svetima, svršava to u tami, poznavanje tog bi nam uklonilo iznenađenje što bi nam ga moglo prouzročiti potanko opisivanje božanskih odnosa koji će biti predmet ove rasprave.

Neka sve bude na veću čast i slavu Boga i njegove Utjelovljene Riječi. Tako neka bude.

(s. Marija od Anđela Sorazu, preuzeto iz "Novi svijet")


Vrh
 Profil  
Citiraj  
Prikaz prethodnih postova:  Sortiraj po  
Započni novu temu Odgovori  [ 1 post ] 

Vrijeme na UTC [LJV]


Tko je online

Nema registriranih korisnika pregledava forum i 20 gostiju


Ne možeš započinjati nove teme.
Ne možeš odgovarati na postove.
Ne možeš uređivati svoje postove.
Ne možeš izbrisati svoje postove.

Traži prema:
Idi na:  
Pokreće phpBB® Forum Software © phpBB Group
phpbb.com.hr