www.tebe-trazim.com

Draga Mandolina, Bog te blagoslovio..i tvoju obitelj!
Evo već si dobila jako dobrih savjeta, al' na tebi je što ćeš i kako učiniti. Žao mi je za takvu situaciju, nesporazume sa majkom. Ne znam točne razloge..i ne želim ulaziti u njih..al' znam, Bog ti je s razlogom baš nju dao za majku. Ne osuđuj je, svima će nam Bog suditi po našim zaslugama...dospusti joj da ostane u tvome životu, životima tvoje djece. Možda si joj baš ti jedino svjetlo u životu, jedina Biblija koju može čitati..ako joj ti okreneš leđa, tko će joj pomoći da spasi svoju dušu.
Znam da je teško...al' to je tvoj križ..Moli se Bogu za mudrost..da te vodi u tvojim koracima..Blagoslivljaj svoju majku, svoju obitelj.
Imala sam i ja velikih problema sa svojom majkom, roditeljima..Pisala sam o tome na forumu..i hvala svima koji su mi pomogli svojim savjetima, molitvama. Moj otac je bio alkoholičar preko 30 godina..Kad sam se trebala udavati, imala sam užasnih problema s roditeljima..jer nisu prihvaćali moga muža..Bio je to stvarno grozan period..Povrjedili su me jako..Bilo je perioda nerazgovaranja, uplitanja u sve moje..ucjenjivanja..ma ničeg lijepog. Bilo je trenutaka, kada bi najradije okrenula im leđa i otišla dalje za svojim životom..i da ih više ne vidim. Ali, nisam mogla tako učiniti..I taj period..urodio je lijepim plodovima, Bogu hvala..Tata je prošao liječenje od alkohola jedini put u životu..i dobro je danas, hvala Bogu..Iako je izgledalo nemoguće..dobili smo blagoslov za vjenčanje od mojih roditelja, bili su na našem vjenčanju...Danas na mog muža gledaju kao na svog sina..Nismo im okrenuli leđa..ni vraćali uvredu za uvredu..pustili smo neka ih život razuvjeri..molili se za njih. To nije došlo preko noći..Bilo je puno neprospavanih noći, puno molitvi..puno suza...grča, straha..ali, vrijedilo je.
I dalje oni u sebi nose neke terete neopraštanja..jedno drugome, nekim drugim ljudima iz obitelji..Ali, ja ih prihvaćam kao takve..kao svoje roditelje. Znam da bi bili sretniji, mirniji..da širom otvore svoje srce za Boga, da Ga puste bez ikakve zadrške u svoje živote...Al' ja ih ne mogu na to natjerati, ne mogu im suditi..jer su oni živjeli svoj život..ja nisam to prošla...Molim se Bogu za njih...to jedino mogu...

Tebi želim mir i blagoslov!

Hvala vam od srca za ove riječi,je sada mi je teško misliti da će sve biti dobro,ali znam da hoće.
Moja majka je uvijek omalažavala sve u kući,mene je toliko spustila do dna da sam teško stekla imalo samopouzdanja,uglavnom spoznala sma da je Bog taj kojem vrijedim i koji me voli.
Ona otvoreno veli da ne voli biti s djecom,da nas je imala eto reda radi,uvijek govorila da smo od nikakve koristi,za stolom ošamari,kaže ružnu riječ,i ako ne pobjegneš nakon nekog vremena pukneš ili podlegneš njoj.
Navela sam ove primjere ukratko eto ne da opravdam svoje ponašanje,ali teško se je s rogtaima bosti kako se kaže,ako šutim(dok smo još komunicirale) na njezine nekakve tvrdnje,ogovaranja i sl.onda pojede,mene ta njezina negativna stajališta totalno iscrpe.
Nisam bez grijeha,niti svetica no zaista ne volim slušati tuđe brige,i kakve ljudi imaju probleme,i kako je koje dijete napravilo ono ili ovu,nažalost mojoj majci je to hrana.

Otac koji je divan,koji ima toplo srce i dušu,on je totalno pod njenim utjecajem,ovisan o njenoj kuhinji,peglanju,i sl.Kroz godine zajedničkog života naučio je biti pokorni sluga,kao pas na lancu(doslovce).

Ne osuđujem,niti najmanje,ja sam majka troje djece,i jeza me prođe kad pred njima kaže da bi radije cijeli dan fizički radila nego s djecom bila,cijelu zadnju trudnoću joj je bilo šokantno što želim treće dijete.

Moje srce jednostavno misli drugačije i kako da sjednemo za isti stol??

Pa mi smo toliko različite u pogledu na život

Draga Mandolina (sad imam vremena...)

ja mislim da si ti svjesna svoje situacije...i potpuno krive zakljucke iz nje izvlacis. I necu reci da te razumijem (jel bi to bila ocita laz) ali necu ni da te podrzim u necemu sto je s katolickog kuta gledanja potpuno pogresno, jel te to nece probuditi, vec ce te dovest u stanje samosazaljenja (promjene raspolozenja) i ono na sto si navikla (bez roditeljske podrske) na bijeg od problema ("kriza").

-Ne htijuci, oni koji progone posvecuju...-Ali jao tim "posvetiteljima". Na nama je da prihvatimo milost koja nam se daje...ali dali ju prepoznajemo?

Isus nam govori "mudri budite kao zmije a bezazleni kao golubovi"...sto ne znaci lukavstinu i naivnost...vec je mudrost stvarna svijest da nista ne mozemo sami i da svaki odgovor trebamo traziti u Bogu. Mudrost je uciti od Onoga koji SVE zna, te slijediti Njegovu Volju.

Od te mudrosti mnogi svetci donose "mudrosti" kako se nositi sa odredenim zivotnim problemima (i pretvoriti ih u blagoslove).

Po Isusovoj zapovjedi "ljubi bliznjega svoga..." ne znam kako je moguce biti Katolik a ne ljubiti one svoje najblize...da ponekad je tesko, ali snagu trebamo traziti na Izvoru...koji nadalje zapovjeda "ljubite neprijatelje, molite za one koji vas progone". E sta kada mi one bliznje koje bi trebali voljeti (cak po prirodi stvari) "proglasimo" neprijateljima?...ne shvacajuci koliku nam duhovnu korist cine (jel ipak nista se ne bi dogodilo a da Bog to nije dozvolio)

Kada mi Bogu predajemo nasa trpljenja, od osoba koja nas napadaju, za spasenje tih istih dusa koje nas napadaju, tada uz pomoc Bozje mudrosti izvlacimo stostruku pobjedu. Prvo dobijamo Bozji blagoslov jel smo poslusni Njegovoj Rijeci, drugo jel trpimo za tu istu Rijec, trece jel se zrtvujemo za bliznjega (njegov napad okrecemo na blagoslov oboma)...itd.

E sad kako? Jednostavno, kada bi Sotona ustrajo u tome zlu i poticao onoga (koji nas napada) da nastavi sa napadom, unatoc sto nas cini mucenikom po Volji Bozjoj, radio bi protiv sebe. Zato sto bi nas posvecivao, a Bog "mora" (molite i dat ce vam se) ispunit nase molitve i spasit onoga za koga trpimo. Znaci Sotona bi svojim "napadom" izgubio obje duse i kada bi mi uvijek slijedili Isusov primjer i cinili/bili poput svetaca, bilo bi ..."kako na nebu, tako i na zemlji". Zato Bog zapovjeda molitvu i trpljenje...jel posvecuju i nas i bliznje...i mozemo "zapovjedati paklu" (po Bozjem primjeru i Volji).
Jel kad radimo suprotno, sebe uzoholimo, osudujemo brata, a zlo nam postaje izvorom straha (u svemu ga vidimo). Ipak ono sto nam je na dusi, to vidimo oko sebe (ili kako budes studio bit ce ti sudjeno).

Ali koliko tako? Koliko Bog zeli. Jel kao rezultat imamo Boga koji nas vodi svojim putem, uci nas strpljivosti (usmjerava nas na Sebe) kusajuci one koje voli, uvjek na nase vece dobro... "Isuse Kriste, smiluj se meni gresniku i oprosti mi moju slabu "vjeru" i "pouzdanje"...moja slabost i grijeh me odvojaju od tih Tvojih darova".

Tako tvoj i ostanak (u povecanju mrznje, neizbjezno) i odlazak (ignoriranje problema) od majke ne moze biti Bozja Volja.
Bozja Volja je ..."uzmi na sebe svoj kriz i slijedi me"...znaci traziti snagu u Bogu, a iz ljubavi i samo iz ljubavi, predavati svoj kriz za spasenje onih koje volimo (ili bi bar trebali), po Volji Bozjoj.

"Promatrajte jednu osobu, koja ljubi Boga i zeli Boga gledati! Ona ovako govori: O Boze, kako malo znace moja trpljenja u usporedbi s onom kaznom, koju moji grijesi zasluzuju na drugom svijetu! Ti dajes, da jedno kratko vrijeme trpim na ovom svijetu, da me za to kroz cijelu vjecnost ucinis sretnim. Kako dobar si, o Boze! Daj mi, da trpim, neka budem predmetom prezira i odvratnosti u ocima svijeta,samo ako imam srecu,da se Tebi svidim, drugo ne trebam nista." sv.Ljudevit Monfort

I kao dodatak ovom prethodnom dugom smiksanom postu...svetacka jedostavnost Zupnika Arskog

"Hocete li cuti, kako stoji sa ljubavlju prema bliznjemu kod danasnjih krscana? Ja cu vam pokazati.
Ako zive zajedno dvije osobe, koje imaju jednaki karakter i jednake sklonosti, tada je njihov medusobni odnos jos prilicno podnosiv, one se na svoj nacin medusobno vole.
Ali ako karakter i sklonost nisu u suglasju, tada nam medju njima ni mira ni sloge, tada ne poznaju
one bliznjega, niti ikakve obveze za ljubav. Ovi ljudi imaju posve krive pojmove o religiji, oni ljube samo
sebe, a na bliznjemu samo ono, sto im prija, inace se ne trpe i ne mogu se podnositi. Mora ih se jednog od
drugog odijeliti, da svaki za sebe moze u miru zivjeti.
Da, samo se rastavite, vi bijedni licemjeri! Udaljite se jedan od drugoga. Ali neka vam bude i to receno, da se vi nikad jedan od drugog ne mozete tako daleko
udaljiti, kako daleko ste vi sami od Boga. Vasa poboznost je samo jedna sljeparija. Vi niste nikad svoju svetu religiju i duznosti, koje vam ona namece, razumjeli, niti ikad shvatili ljubav prema bliznjemu,
koja vam zapovijeda, da covjeka-brata ljubiti radi Boga i time svoj vlastiti spas polucite.

Ako vi necete da izvrsujete ljubav prema bliznjemu i ne oprastate svojim neprijateljima, tada je sva vasa poboznost isprazna i beskorisna. Tada vi mozete
moliti, pokornicka djela obavljati, u crkvu ici i svim javnim poboznostima prisustvovati, svete sakramente primiti, kakogod cesto hocete, pa i svaki dan… nista vam to nece koristiti, i vi mozete sigurnim smatrati, da se vi sa svim svojim takozvanim dobrim djelima, kojima manjka ljubav, nalazite na krivom putu, koji daleko od Boga vodi u vjecnu propast.

O moj Boze, kako mnogi krscani umiru u nemilosti i vjecno su izgubljeni, jer u svom zivotu nisu vrsili ljubav prema bliznjemu! Bez takve ljubavi necete vi nikad dragog Boga gledati, nikad u nebo uci. I da vi sve svoje imanje i sva dobra razdijelite onima, koji su vam dobri, da vi svaki dan prisustvujete sv. Misi i svaki se dan pricescujete, bez ljubavi prema bliznjemu niste vi nista, nego licemjeri i odbacenici.
Nastavite na tom putu dalje, i vi cete doskora biti u paklu. O, kako rijetko naidemo na pravu ljubav prema bliznjemu na zemlji!"

-Istina...uvijek samo istina.

Sve mogu u Onomu koji me jaca!

Jake riječi,jake...!

Po ovome zaista nije ništa od Boga,i nije Božja volja.
Počela sam moliti iskreno od srca da mi Bog udijeli razum,ljubav i poštovanje prema majci,da to istinski osjetim u srcu,jer toga nema.Molim za njen blagoslov,i neka Isus promjeni moje srce.
Župnik Arški,lijepo kaže,ali pomalo optuženički,jer lako je meni otići i porazgovarati s majkom,nasmješiti se ,i dalje trpiti(nije problem,zaista),to sve prikazati Bogu,a ja bih živjela onda u laži,neka mi Bog pomogne da od srca osjetim poriv pristupiti joj.

Što znači "Ne bacajte biserje pred svinje"?
Ako se dvije osobe iz obitelji njoj pokoravaju,trpe njezino ponašanje,podlegnu njenim zapovijedima,nisu li oni u grijehu,nije li im ona idol?

Zatim ako rade po njenom,i kažu u sebi,ma neka je takva,izdržat ću ja to,neka samo ona radi i priča tako,bolesna je na živce,trepe od nje,nije li to laža prema njoj,neiskrenost.
Ja sam pobjegla i maknula se od tih njenih prava,tvrdnji i navezanosti,ako idem u život s njom,i budem s njom,i neka grize i kori,i ako traje godinama pa od toga duša razboli?

Ne moraš je pročitati za tri desetljeća , ali uistinu postoje ljudi u kojima "nešto smrdi " . To može biti bliska Vam osoba ; majka, sestra , dijete...bliski prijatelj.
Vjerujem da ih Bog s razlogom udalji od nas.
Dvoje bližnjih, ako nije sklono suglasju,tada ne poznaju bližnjega, niti ikakve obveze za ljubav ( od one Božje sve izvire). Takvi ljudi imaju potpuno kriva uvjerenja o religiji.
Oni ljube samo sebe, a na bližnjemu samo ono što im prija. Inače se ne trpe i ne mogu se podnositi.
Mora ih se jednog od drugog odijeliti, da svaki za sebe može u miru živjeti.
Daleko su takvi ljudi od Boga, na krivom putu, putu koji vodi u vječnu propast.
VJEČNO IZGUBLJENI , JER U SVOM ŽIVOTU NISU NAŠLI LJUBAV PREMA BLIŽNJEMU

, moli i dalje ...imam sličnu situaciju i uvijek ZAPOČNI OPET

Dvoje bližnjih ako nije sklono suglasju, tada ne poznaju bližnjega, i posve krive pojmove o religiji.
Oni ljube samo sebe, a na bližnjemu, samo ono , što im prija. Inače se ne trpe i ne mogu podnositi.
Mora ih se jednog od drugog odvojiti da svaki za sebe može u miru živjeti.
Daleko su takvi ljudi od Boga , i takvi putevi vode u vječnu propast. VJEČNO SU IZGUBLJENI , JER NE VIDE LJUBAV PREMA BLIŽNJEMU

MOLIĆU SE ZA TEBE

Hvala BEGINI jako me mučilo u srcu da Bog bude žalostan zbog takve udaljenosti,jer on mi je darovao tu majku,on ju je stavio u moj život.
Imala sam priliku doći na razgovor jednom duhovniku i onda sma mu u suzama otvorila svoje srce,tražila sam smjer,put,glas.
Ono što mi je činiti a to je moliti i moliti za moju majku,zlo je to koje neda mira,evo moliti ću i za milost pokore,žrtve da bude dobro.
Samo ono što je naglašeno to je da nas Isus zove,da nam pokaže put,nadam se da se majka nije do kraja oglušila na njegov poziv...
Tata je jučer bio,toliko mi je radosti u srcu treperilo,ma ljudina od čovijeka,srce puno mira i dobrote,neiskvarenosti.