Svetica Mucenica Djevica
Prosac, razocaran što se odbila udati za njega, prijavio je Agnezu prefektu Rima kao kršcanku. No, nije postojala prijetnja koja je mogla ugroziti njenu odluku da sacuva svoje djevicanstvo kao zarucnica Kristova. Kada je odvedena, po naredbi prefekta u bordel, božanska je sila zaštitila njenu cistocu, takode je propao i pokušaj da je spale jer se vatra cudesno ugasila. Hrabrost joj je i dalje ostala velika. Na kraju joj je odsjecena glava.
Nažalost, Pasija iz petog vijeka nije pouzdana, iako je donjela službi u njenu cast predivne antifone. Ne poznajemo tocan datum njene smrti. Vjerojatno, kako Pere Jubaru navodi, je zaklana. Ako je, kako je najvjerojatnije i cinjenica, lubanja koja je sacuvana medu relikvijama u Rimu zaista njena, onda bi ona bila djevojcica od 13 godina kada je mucena.
Smrt tog hrabrog djeteta nacinila je vrlo dubok utisak i na suvremenike, a i na kasnije generacije kršcana, i postala je jedan od najpoznatijih i najšire poštovanih rimskih mucenika. Njeno je ime i u kanonu mise. Njeno tijelo, bez glave, je u svetištu bazilike koja nosi njeno ime, gdje se na dan njenog slavlja, blagoslivljaju jaganjci od cije se vune prave palijumi koje Sveta Stolica šalje novoredenim nadbiskupima. Sv. Ambrozije u svom traktatu De Virginibus (377) je sastavio i panegirik Sv. Agnezi, koja je uvijek smatrana za zaštitnicu tjelesne cistoce.
