www.tebe-trazim.com

Pusti samosažaljenje kameno, Duh Sveti će nastanit...srce tvoje ranjeno
Sada je 23 stu 2017 02:40

Vrijeme na UTC [LJV]




Započni novu temu Odgovori  [ 2 post(ov)a ] 
Autor Poruka
PostPostano: 04 kol 2008 22:07 
Odsutan
Korisnik s preko 1000 postova
Korisnik s preko 1000 postova
Avatar korisnika

Pridružen: 10 lip 2008 20:55
Postovi: 3731
Lokacija: Santa Fe (New Mexico)
Podijelio: 0 zahvala
Zahvaljeno je: 49 zahvala
sv.Ignacije Lojolski

Živio je u jednom prijelomnom razdoblju povijesti kad su veliki moreplovci Kristofor Columbo i Magellan otkrili nove putove i svjetove, kad je srednji vijek bio na zalasku, a radao se novi, kad je unutar Crkve buknula Lutherova i Calvinova buna i kad je Crkva na nju odgovorila tridentskom obnovom. Tome razdoblju ali i kasnijima Ignacije je udario snažan pecat svoje jake licnosti.

Iako je Ignacije prije obracenja bio vojnik, casnik, kako je svome redu dao prilicno cvrstu organizaciju, naglasio važnost poslušnosti, mnogi su poceli držati da su isusovci posve vojnicki red. No to ne stoji. Ignacije bijaše veoma covjecan, elastican i više je držao do duha nego do slova, do ljubavi nego do stroge vanjske stege.

Ignacije potjecaše iz jedne od 24 baskijske plemicke obitelji u pokrajini Guipuzcoi, koja od davnine obradivaše svoje posjede. Rodio se jednoga nama nepoznatoga dana godine 1491. kao posljednje od dvanaestero djece. Kao paž na dvoru jednog španjolskog grandija, a kasnije kao mladi casnik, sanjao je o sjajnoj buducnosti. Sam je u zrelim godinama priznao da je uživao u baratanju oružjem te u sebi pohranjivao misao i želju za slavom. Nije bio slobodan ni od drugih mladenackih slabosti i poroka. Na Duhove 1521., braneci tvrdavu Pampelonu, bio je topovskim tanetom teško ranjen u koljeno. Jedna mu je noga, unatoc svim lijecnickim zahvatima, cijeli život ostala kraca. Dok se kao bolesnik dugo nalazio na bolesnickoj postelji u svom rodnom dvorcu Loyoli, ceznuo je za zabavnim štivom. No na dvoru su bile samo dvije knjige: Život Isusov od Ludolfa kartuzijanca i Legenda o svecima od Jakova de Voragine. Bolesnik, pritisnut dosadom, poceo je ipak citati te knjige, iako mu se ispocetka nisu baš milile. Citao je i listao po tim knjigama i one ga doskora poceše zanimati i malo-pomalo osvajati. U njemu je zapocet jedan proces koji ce ga dovesti do toga da jednom posve upozna Božju volju, ono što Bog hoce od njega.

Nakon posvemašnjeg ozdravljenja Ignacije najprije pomišljaše na život u kojoj kartuziji ili barem na nešto slicno tome. Još uvijek neodlucan, krenuo je na hodocašce u Gospina svetišta Aranzazu i Montserrat. Zatim je pošao u grad Manresu, gdje se kanio posve kratko zadržati, no ispalo je obratno. Ondje se u jednoj špilji blizu grada zadržao gotovo godinu dana. Bilo je to vrijeme u kojem je molio i razmišljao te doživljavao duhovnu utjehu, a zatim tjeskobe što su granicile s ocajem, da konacno dode do prave misticne preobrazbe.

O tom je razdoblju u Manresi Ignacije sam ovako sudio: "Bog je sa mnom postupao kao ucitelj s djetetom i ja bih uvrijedio Božje velicanstvo kad bih o tom posumnjao da je Bog sa mnom tako postupao." U Manresi mu je Bog "otvorio oci duše, da su mu se od tada sve stvari cinile drukcijima, o cemu je u 62. godini života rekao da sve one spoznaje što ih je u životu stekao nisu ništa prema onom što je jednom iskusio" - kako piše o tome njegov životopisac Pedro de Ribadeneira. U Manresi je nastala i Ignacijeva knjižica Duhovne vježbe, koja ce obratiti nebrojene ljude te mnogim svjetovnjacima i redovnicima postati sredstvo duševnog ocišcenja. "Knjižica je duhovnih vježbi odgojna knjiga za sva vremena te je, kako to netko rece, ucinila više svetaca nego što sadrži slova" (Pius Parsch).

Iz Manrese je Ignacije kao hodocasnik pošao u Rim, pa onda u Veneciju i napokon u Svetu zemlju. Ondje je želio ostati i obracati nevjernike, no to je u onim prilikama za njega postalo neizvedivo. Zato se vratio u Europu te, da bi mogao pomoci dušama, dao se na nauke najprije u Barceloni, zatim u Alcali, Salamanki i napokon u Parizu. Poceo je s latinskom gramatikom, a završio kao magister artium, tj. doktor filozofije. Dakako da je svršio i teologiju. Uz studij je nastojao pomagati i dušama poucavajuci neuke u katekizmu te pojedincima dajuci duhovne vježbe.

Ignaciju se vec u Barceloni rodila želja da oko sebe okupi u jedan savez nekoliko ljudi koji bi onda bili trublje Isusa Krista. To ce mu poci za rukom tek u Parizu. Ondje je okupio oko sebe skupinu sposobnih studenata. Bili su to: Petar Faber, Franjo Ksaver, Diego Lainez, Šimun Rodriguez, Nikola Bobadilla i Alfonso Salmeron. Svi su oni najprije kod Ignacija obavili duhovne vježbe te odlucili "posve ostaviti svijet i dati se na put siromaštva i križa", kako je to jedan od njih - Diego Lainez - izrekao.

Ta prva Ignacijeva cetica zapecatila je svoju odluku na Veliku Gospu 1534. zavjetom u Kapeli mucenika u Parizu. Zavjetovali su se da ce služiti Bogu i pomagati dušama u savršenom siromaštvu i cistoci te poci u Palestinu. Ako im to ne pode za rukom, onda ce se staviti na raspolaganje papi, Kristovu namjesniku na zemlji, "da im Krist preko njega udostoji se pokazati put savršenije službe." Poslije zavjetovanja nastojali su u Parizu dovršiti svoje nauke, a zatim su se pocetkom godine 1537. našli u Veneciji u nadi da se odatle prebace u Svetu zemlju. Dok su na to cekali, Ignacija je rapski biskup 24. lipnja zaredio za svecenika. On je cekao da rekne svoju mladu misu u Betlehemu. Barem je to želio, no Providnost je odredila drugacije. Zbog rata s Turcima bilo je nemoguce putovati u Svetu zemlju. Zato je zavjet valjalo drukcije ispuniti: poci u Rim Papi. Na putu u Rim Ignacije se zaustavio u crkvici u La Storti. Ondje je doživio jednu veliku milost. Njegov suputnik Lainez kao ocevidac ovako ju je opisao: "Kad smo bili na putu cestom iz Siene u Rim, dogodilo se da je naš otac doživio mnogo duhovnih utjeha. Rekao mi je da mu se dogodilo kao da mu je Bog Otac utisnuo u srce ove rijeci: "U Rimu cu vam biti milostiv." Buduci da naš otac nije znao što bi te rijeci imale znaciti, dodao je: "Ne znam što ce se s nama dogoditi, možda cemo u Rimu biti raspeti." Tada je rekao da mu se ucinilo kao da vidi Krista s križem na ramenu, a pored njega vjecnoga Oca koji mu je rekao: "Hocu da ovoga uzmeš za slugu." I tako ga je Isus uzeo i rekao mu: "Hocu da mi služiš." Odatle je zadobio veliku pobožnost prema Isusovu imenu te htio da se njegova Družba nazove Isusovom."

To videnje u La Storti za Ignacija je bila potvrda njegova duhovnoga puta, ali i jasan smjer za buducnost: ne željeni Jeruzalem u Svetoj zemlji, vec Rim i Kristov namjesnik na zemlji. Ondje se Ignacije sa svojim drugovima stavio na raspolaganje papi Pavlu III. Na sam Božic 1538. služio je svoju prvu misu u bazilici Santa Maria Maggiore na oltaru jaslica. To je bilo umjesto u Betlehemu. U Rimu su pariški magistri s Ignacijem na celu ili "svecenici-hodocasnici", kako ih je puk nazivao, zapoceli svoju buducnost. Ondje su nakon dugih molitava i savjetovanja odlucili svoju zajednicu pretvoriti u red kome ce dati ime Družba Isusova. Nju ce Pavao III. bulom Regimini militantis ecclesiae 27. rujna 1540. potvrditi kao novi red. Taj dan Družba sa zahvalnošcu slavi i danas kao svoj rodendan.

Ignacija su njegova prva subraca izabrala za svoga prvoga generalnoga poglavara. Izbor je bio jednoglasan. Svetac ga je prihvatio kao izraz Božje volje, premda bi volio da je to mjesto preuzeo netko drugi. Taj ce teret kroz 15 godina nositi sve do svoje smrti. U Družbi je generalni poglavar do danas doživotno.

Ignacije kao general deset je godina radio na Konstitucijama, koje ce redu dati cvrsto ustrojstvo. Unatoc stalnoj boležljivosti Ignacije bijaše u obavljanju svojih dužnosti neumoran. Umro je 31. srpnja 1556. ostavivši iza sebe vec cvrsto razgranat red s brojnim kolegijima i ustanovama. Isusovaca je tada bilo tisucu, no njihovo je znacenje i utjecaj daleko prelazio njihov broj.

_________________
Where have you gone, Joe DiMaggio?
A nation turns its lonely eyes to you, wo wo wo.


Vrh
 Profil  
Citiraj  
PostPostano: 14 ruj 2015 12:42 
Odsutan
Moderator
Moderator
Avatar korisnika

Pridružen: 09 lis 2013 19:27
Postovi: 927
Lokacija: Požeška biskupija
Podijelio: 358 zahvala
Zahvaljeno je: 291 zahvala
Vjeroispovjest: RKT
13 prekrasnih duhovnih savjeta sv. Ignacija Lojolskog:

1. Tko nastoji popraviti druge, a da prije ne popravi samoga sebe, uzalud mu i vrijeme i trud.

2. Ako se ljubavi i finoći ne pridruži istina, onda one prestaju biti ljubav i finoća pa su samo obmana i taština

3. Opasno je željeti da svi dođu do savršenstva idući istim putem,
no još je opasnije nastojati mjeriti druge svojom vlastitom mjerom.

4. Ne čini niti govori nikad ništa prije nego promisliš da li se to što kaniš učiniti ili reći sviđa Bogu,
je li to korisno za tebe i za dobro bližnjega.

5. Tko želi učiniti velike stvari za Gospodina, neka se ponajprije čuva oholosti.

6. U dobroj kući stariji treba da žive kao mladi, a mladi kao stari;
od prvih se traži oduševljenje mladih, a od drugih zrelost starijih.

7. Onome tko ima Boga, makar i ništa ne imao, ipak ništa ne manjka.

8. Ako Bog dopušta da mnogo trpiš, imaš dokaz da te želi učiniti velikim svecem.

9. Obično se više pogibelji krije u tome kad netko ne mari za male grijehe negoli kad ne mari za velike.

10. Onaj tko se želi uspeti do najviših stvari, treba se spustiti do najnižih.

11. Kad opaziš da se na tvoj račun množe klevete, moli Boga da zlo koje ti pripisuju nikad ne odgovara stvarnosti.

12. Promjena podneblja ne mijenja ćudi; ako nesavršen čovjek ne ostavi sebe,
teško će biti bolji drugdje nego tamo gdje jest.

13. Mnogo se više nauči u pola sata samoće s Bogom nego sa svim onim što nam učeni ljudi mogu dati.

Izvor;HKR

_________________
"Po ovom će svi znati da ste moji učenici:
ako budete imali ljubavi jedni za druge."(Iv 13-14,35)
"Neka se ne uznemiruje srce vaše!
Vjerujte u Boga i u mene vjerujte!"(Iv 14,1)


Vrh
 Profil  
Citiraj  
Prikaz prethodnih postova:  Sortiraj po  
Započni novu temu Odgovori  [ 2 post(ov)a ] 

Vrijeme na UTC [LJV]


Tko je online

Nema registriranih korisnika pregledava forum i 2 gostiju


Ne možeš započinjati nove teme.
Ne možeš odgovarati na postove.
Ne možeš uređivati svoje postove.
Ne možeš izbrisati svoje postove.
Ne možeš postati privitke.

Traži prema:
Idi na:  
Pokreće phpBB® Forum Software © phpBB Group
phpbb.com.hr