www.tebe-trazim.com

Na Zapadu je ova ikona poznata pod nazivom Naša Gospa od Neprekidne Pomoći.
Grčko ime ikone je Arnolintos: Preuzvišena, Neokaljana.
U Rusiji se štuje pod imenom Strastnaja - Djevica Muke.
Sama Majka Božja nazvala ju je slikom Majke od Neprestane Pomoći.


To je najraširenija slika Presvete Djevice na Zapadu i na Istoku. Bogorodičina je slika imago unionistica — slika ujedinjavanja, kao simbol iste tradicionalne marijanske pobožnosti na Zapadu i na Istoku.

Predaja kaže da je sveti Luka načinio izvornu sliku Majke od Neprestane Pomoći i da se ona nalazila u Antiohiji do g. 439., kada je bila darovana svetoj Pulheriji. Ona ju je poklonila jednoj crkvi u Carigradu, što ju je ona sagradila u gradskoj četvrti zvanoj Hodegium. Izvornu su sliku uništile horde Muhameda II. 20. lipnja 1454.

Ikona prikazuje Majku Božju kako drži Božansko Dijete dok arkanđeli Mihael i Gabriel pred Njega stavljaju sredstva Njegove Muke. Ili: Mali Isus spavao je na krilu Majke. Najednom se probudio. Ukazala su mu se dva arkanđela i pokazala mu grozne predmete. Sveti Mihael, s Marijine desne strane, drži u rukama posudu punu žući, a iz nje strše koplje i trska sa spužvom punom octa. Sveti Gabriel, s Marijine lijeve strane, drži vješala s tri duge kuke, a na njihovu vrhu piše: Isus Nazarećanin. Na taj strašan prizor uznemireno Dijete diže svoju glavu, drhtavim rukama prihvaća ruku svoje Majke, a s lijeve mu nožice visi papučica.

Autor je htio izreći misao da je Isus već od svojega djetinjstva proživljavao svoju gorku muku i trpio boli, a Presveta njegova Majka s njime je bila u tom potpuno sjedinjena. Na toj se slici Presveta Djevica pokazuje kao Majka Božja, kao naša Majka, kao Suotkupiteljica i Posrednica svih milosti.

»O Vladarice, primi molitve svojih slugu i izbavi nas od svake bijede i od svake nesreće, jer ti si, o Majko Božja, naša obrana i naša zaštita; ti si naša odvjetnica. Mi se utječemo tebi, izbavi nas od svih naših neprijatelja. Mi tebe slavimo, tebe sva bezgrješna Majko našega Boga, tebe, što ju je Duh Sveti prekrio svojom sjenom.«

Izvornu su sliku uništile horde Muhameda II. 20. lipnja 1454.

Od te su slike načinjene mnoge kopije. Jedna se takva kopija častila na otoku Kreti. Ondje se nalazila još do g. 1495. (Slika u sredini prikazuje ukradenu kopiju za koju je utvrđeno da potječe iz 13. stoljeća.)
Između g. 1495. i 1497. tu sliku je ukrao neki trgovac, koji ju je htio prodati u Italiji. Za vrijeme plovidbe nastala je strašna bura. Svi su od straha molili, pa i lopov, koji je nosio sliku u Italiju. Prestrašen obećao je nebeskoj Majci da će sliku predati jednomu svetištu u Italiji. Bura je prestala i lađa je sretno pristala uz obale Tibera u Rimu. Trgovac se htio vratiti na Kretu, ali je smrtno obolio. Povjerio je svoju tajnu prijatelju i zamolio ga da sliku preda jednoj crkvi u Rimu. Prijatelj je to obećao. Lopov se pokajao i umro.

Prijatelj je imao ženu. Njoj se slika sviđala pa ju je zadržala. Nebeska se Majka tri puta ukazala prijatelju u snu i opominjala ga da izvrši obećanje. Četvrti put mu je Presveta Djevica kazala: »Ti se ne osvrćeš na moje opomene. Da ja mogu izaći iz tvoje kuće, potrebno je da ti prije iz nje izađeš.« On oboli i za nekoliko dana umre.
Ali ni njegova žena nije htjela izvršiti oporuke lopova Krećanina. Imala je kćerku. Jednoga dana doleti k njoj kćerka sva uzrujana i kaže joj: »Mama, mama! Vidjela sam divnu Gospođu svu obasjanu svijetlom. Ona mi je rekla: 'Pođi odmah k majci i reci joj, da Majka od Neprestane Pomoći želi biti izložena u jednoj crkvi u Rimu'.«
Tu je prvi puta sama Presveta Djevica dala toj slici ime »Majke od Neprestane Pomoći«.

Majka povjeri tu poruku svojoj prijateljici. Ona joj svjetova neka se na to ne obazire i pridoda k tome još i hule na Presvetu Djevicu. Odmah su je pograbili strašni grčevi. Ona se pokaja i zamoli za oproštenje. Kad je dotaknula sliku, grčevi su prestali. To je bilo prvo čudo ukradene Djevice.
Majka Božja je kazala da želi da se ta slika izloži u jednoj crkvi u Rimu. Ali u kojoj? Presveta se Djevica opet ukaza djevojčici i reče: »Želim da budem smještena u crkvi što se nalazi između moje crkve »Santa Maria Maggiore — Sveta Marija Veća« i crkve u Lateranu posvećene ljubljenom Svetom Ivanu, koga mi je moj Sin na samrti predao za sina.«
Tražili su tu crkvu i pronašli da je to crkva sv. Mateja Apostola i Evanđeliste na brdu Eskvilinu. Ovdje je sv. Klet, drugi nasljednik sv. Petra, preuredio svoju očinsku kuću za oratorij u čast sv. Mateju. U 4. vijeku je taj oratorij pretvoren u veličanstvenu crkvu. G. 1110. papa Paskal II. svečano je posvetio tu crkvu. U 15. je vijeku ta crkva bila predana redovnicima sv. Augustina. I sada je tim redovnicima bila predana ta slika na čuvanje. Proizašla kradom iz Krete smještena je po volji Presvete Djevice u središtu kršćanstva.

Javno izloženje slike izvršeno je velikom svečanošću na dan 27. ožujka 1499. Slika je uz ogromnu pratnju vjernika bila u trijumfu nošena ulicama Rima. Neka žena s uzetom rukom čudesno ozdravi za vrijeme procesije.
To svetište postade znamenito. Papa Leon X. podijeli crkvi sv. Mateja kardinalski naslov. Majka od Neprestane Pomoći dijelila je ovdje duhovne i tjelesne milosti kroz puna tri vijeka. Augustinci su bilježili sva čudesa i čudesna uslišanja molitava u tom svetištu.

Ali je došla francuska revolucija g. 1789. Francuske su armije zauzele Eskvilin. Nakon borbe samo su ruševine ostale od crkve sv. Mateja. Augustinci su se morali odavde odseliti. Nastanili su se kod Naše Gospe od Posterula. Sa sobom su ponijeli sliku i smjestili je u svoj privatni oratorij. To nije bilo izabrano mjesto od Presvete Djevice Marije. Njezina je slika pala u zaborav.
Oko g. 1840. ostao je još samo stari brat Orsetti, koji je prije živio na Eskvilinu. On je povjerio mladiću Mihaelu Marchi da se u oratoriju nalazi slika Majke Božje od Neprestane Pomoći koja je bila mnogo štovana na Eskvilinu u crkvi s. Mateja. G. 1862. brat je Orsetti umro.

Kratko vrijeme poslije njegove smrti papa Pijo IX. naloži vrhovnom generalu Redemptorista da prenese sjedište svoga reda iz Napulja u Rim. Na mjestu stare crkve sv. Mateja Redemptoristi sagradiše crkvu u čast svoga utemeljitelja sv. Alfonza Liguorija. U svojoj su knjižnici pronašli isprave o štovanju slike Majke Božje od Neprestane Pomoći na Eskvilinu. Otac Mihael Marchi izjavi da se ta slika sada nalazi u kapeli otaca Augustinaca. Papa Pijo IX. odredi 11 prosinca 1865. da se ta slika ponovo prenese na Eskvilin. To je i učinjeno 19. siječnja 1866. Velika svečanost javnog izloženja slike izvršena je 26. travnja 1866. na blagdan sv. Kleta, koji je prvi uredio oratorij na tome mjestu. Slika je nošena u svečanoj procesiji ulicama Rima uz neopisivo oduševljenje vjernika. Slika je okrunjena zlatnom krunom kaptola vatikanske bazilike 23. lipnja 1867. Od te su slike učinjene bezbrojne tisuće otisaka.

Izvor: Fellowship Of Saint Luke