www.tebe-trazim.com

Badnjak
[ 24.12.2009 ]

Riječ 'badnjak' ima podrijetlo u glagolu bdjeti, jer vjernici na Badnjak bdiju u molitvi, slavlju i iščekivanju Spasiteljeva rođenja

Danas je Badnjak. Naziv 'Badnjak' dolazi i od riječi 'budan'. Na badnju večer ljudi doista bdiju. No, badnjakom se naziva i drvo, panj koji se pali večeras, i uz njega se bdije. Vjernici na Badnjak bdiju u molitvi, slavlju i iščekivanju Spasiteljeva rođenja. To je slavlje katkada takvo da se doima kako je Božić najveći blagdan u kršćanstvu. Znamo da je Uskrs najveći blagdan, ali vjerničkom je srcu toliko blizak Božić, rođenje Svemoćnoga Boga u liku nemoćnoga djeteta, prepuštenoga svim potrebama koje ima i svako ljudsko biće. Nekad su se na Badnjak palili panjevi, badnjaci. Danas ih zamjenjuje raznolika rasvjeta, a nisu rijetke ni svijeće ili voštanice.

S Badnjakom počinje blagdan svjetla. Najavljuje rođenje Mladog Svjetla, Sunca što ne zalazi. Izvanjska nas svjetla podsjećaju i na to da je vrijeme obnoviti onu uljanicu duha, naše nutrine koju također s vremenom dohvati tama grijeha i zla. Stoga nas ovaj blagdan poziva na sakrament ispovijedi, sakrament koji unosi svjetlo u našu nutrinu, prosvjetljuje naš duh, približava nas jedne drugima i samima sebi. Time se stvara novo i drukčije zajedništvo - zajedništvo po Božjoj mjeri. Stoga je Badnjak predvečerje obiteljskoga zajedništva. Nikakvo čudo da je prije, a i sad gdje god je to moguće, očuvan običaj da se na Badnjak ne ide nikamo. To je dan kad su svi na okupu, u zajedništvu koje se dijeli s najvećom ljubavlju.

Na Badnjak se Crkva spominje praroditelja ljudskog roda Adama i Eve. Ova imena dolaze iz hebrejskog jezika - Adam znači zemlja, a Eva je 'ona koja daje život, majka živih'. Crkveni oci naučavaju da su Adam i Eva bili oslobođeni grijeha Kristovim djelom spasenja koje se odnosi na sve ljude. Zato su u kalendaru svoje mjesto dobili u predvečerje Božića.