www.tebe-trazim.com

Pusti samosažaljenje kameno, Duh Sveti će nastanit...srce tvoje ranjeno
Sada je 29 ožu 2024 14:24

Vrijeme na UTC [LJV]




Započni novu temu Odgovori  [ 29 post(ov)a ]  Idi na stranu Prethodni  1, 2, 3  Sljedeće
Autor Poruka
PostPostano: 22 stu 2019 19:26 
Odsutan
Korisnik s više od 100 postova
Korisnik s više od 100 postova

Pridružen: 05 pro 2018 15:23
Postovi: 638
Podijelio: 26 zahvala
Zahvaljeno je: 11 zahvala
fra Stanko Duje Mijić – Razmatranje o Bezgrješnom začeću Blažene Djevice Marije

Uvod

Danas slavimo onu obećanu ženu nakon što je Eva pogriješila i s Adamom bila stjerana na ovu našu zemlju korova, suza, jada i bijede. Ta žena je Marija, i to Marija bez grijeha začeta, Bezgrješna, jer je imala roditi Mesiju, Sina Božjega, Isusa Krista. Po njima je grijeh pobijeđen, po njima se grijeh oprašta, po njima se ponovno zadobiva Božja milost, po njima ulazimo u Božje ozračje radosti i mira, po njima idemo do konačnog ostvarenja u vječnom životu. Bezgrješna Djevice, zagovaraj svoju grješnu i slabašnu dječicu! Isprosi nam milost kajanja da idemo k tebi s novom nadom i vjerom. Ti nas dovedi svom Sinu. Postojala je stara mudrost: po Mariji k Isusu. Pokajmo se za sve svoje grijehe. Vjerujmo da nam Bog oprašta pa i mi lakše opraštajmo.

Doći će nova Eva

Svima nam je poznat događaj prvog grijeha, grijeha Eve, koja je nasjela zmijinoj đavolskoj kušnji i napasti. Otada je taj grijeh postao i ostao rana ljudske naravi opečaćena slabošću i grješnošću. Zato se taj grijeh i zove istočni grijeh, nasljedni grijeh, jer "ističe" iz naših praroditelja, tako je naša narav ranjena, zaražena i oslabljena pred đavolskirn navalama. Kao da đavao na nas ima pravo vlasništva i formiranja. Bog i Otac ljubavi izriče svoje mjere kazne kako za đavla, tako i za naše praroditelje. No, u svojoj ljubavi naviješta nadu spasa, novu Evu, koja će roditi sina koji će se obračunati s đavlom. Kao da je Bog u svojoj dosjetljivoj ljubavi, ponovno novoj Evi podario vlast i moć nad ovom zemljom, koja će svojom ulogom i raspoIožljivošću odigrati presudnu ulogu u ljudskom spasenju. "Neprijateljstvo ja zamećem između tebe i žene, između roda tvojega i roda njezina; on će ti glavu satirati, a ti ćeš mu petu vrebati." (Post 3, 20) Daje nas pod skrb, vlasništvo i odgoj novoj Evi - Mariji! Da bi ovu ulogu Marija odigrala, trebala joj je Božja intervencija. Bog ju je sačuvao od rana i trauma grijeha. Jest da je dijete ove naše jadne zemlje, tijelo našeg tijela, krv naše krvi, zastupnica ove zemlje u savezu s Bogom, ali ju je Bog sačuvao od grijeha. Ona je Bezgrješna, jer je imala roditi Bezgrješnog Bogočovjeka, Mesiju, našeg Spasitelja i Otkupitelja. Filozofski gledano, to je nemoguće. Što ima i što može naša ograničena ljudska filozofija i racionaliziranje kad je riječ o toj istini? Ništa. Kakav bi to bio Bog kojeg bi mogli shvatiti ograničeni racionalisti? Kroz duga stoljeća filozofiralo se o tome. Već je davno franjevački teolog zapisao za ovu Božju dogmu (istinu): "docuit" - "potuit" - "fecit": "docuit" - dolikovalo je Mariji da bude bezgrješna, jer je trebala roditi Sina Božjega; "potuit" - Bogu je to bilo moguće jer je svemoguć; "fecit" - učinio je. Ta je dogma proglašena tek je 1854. god., da bi nakon četiri godine sama Gospa potvrdila tu istinu o sebi u Lurdu 1858. god., poručivši tadašnjem i današnjem nevjernom lukavom racionalizmu preko djevojčice Bernardice: - Ja sam Bezgrješno Začeće! Ipak je papa, odnosno Crkva imala pravo što je tu istinu potrvrdila svojim autoritetom.

Ne razmišljaj, ne boj se, Marijo!

To davno obećanje koje je Bog dao pomalo se bliži ostvarenju, jer Bog ne vara. On je istina. Čuli smo danas sv. Luku, kojem je Marija sve ispričala, a on je zapisao za nas. U punini vremena Bog posla svog anđela Gabriela drugoj Evi, Mariji, da joj navijesti za nas radosnu vijest, koju su ljudi očekivali stoljećima, milenijima, a Bog ju je već tada imao u svojim mislima, samo je čekao pogodno vrijeme da joj objavi službu i zadaću. "Zdravo Marijo, milosti puna, Gospodin je s tobom!" Kakav šok za poniznu Mariju. Počne razmišljati... Anđeo će opet, vjerojatno, sa smiješkom da je oraspoloži, da ne mozga niti razmišlja: "Ne boj se, Marijo! Ta našla si milost u Boga. Evo začet ćeš i roditi Sina, nadjenut ćeš mu ime Isus. On će biti velik i zvat će se Sin Svevišnjeg." Opet će Marija s još većim čuđenjem: "...ja nemam muža, ja nisam imala muža." Opet anđeo: "Duh Sveti će te pohoditi i sići na tebe, i sila Svevišnjega... to dijete će biti Sin Božji. Gledaj tvoju rođakinju Elizabetu, izrugivana nerotkinja, a već šest mjeseci u njezinoj utrobi počiva začeto dijete. Bogu nije ništa nemoguće. Bog je svemoguć." Tada se Marija smiri pogledavši anđela, koji je ispunio svjetlom ne samo njezinu sobu nego i njezino srce. Sve joj je došlo u dušu i glavu, srce, s dubokom vjerom i nadom odgovori anđelu, vjerujem, da nije i zatepala iz straha: "Evo službenice Gospodnje, neka bude onako kako si rekao, anđele Božji!" Važno je naglasiti posvemašnju Marijinu predanost Bogu, njegovoj volji. Nije mislila niti si umišljala išta veliko o sebi da bi se predstavljala bučnim i taštim vladanjem. Ne, odmah je pohitala rođakinji Elizabeti da joj čestita i da s njom podijeli njezinu i svoju radost. Kako je veličanstven razgovor žena koje su trudne, kako je uperen prema nebu, prema Bogu tvorcu života, kojima je On dao da budu suradnice u stvaranju života, posrednice života, povećanju i množenju života. Marija u duhu pjeva o veličini skromne i neznatne žene koja prihvaća Božji dar suradnje i rađanja života. Kako je žena usko vezana uz Boga. Bog je utkao u nju neke od svojih kvaliteta i vrednota. Žena je u povijesti uvijek bila presudna. Pavao će: "Po prvoj Evi punoj taštine i oholosti, jad i bijeda, katastrofa, ropstvo; a po drugoj Evi, Mariji, poniznoj i neznatnoj: restauracija života slobode i ljubavi, novi čovjek po Kristu."

Kršćanine, ne boj se, Božji si

Da, Božja smo djeca! Naučimo nešto iz svojeg života, bilo sadašnjeg iIi prošlog. U kakvom smo stanju? Mi koji smo kršteni nanovo smo rođeni u Kristu, no jesmo li Kristovi ovisi o nama. To se vidi iz našeg načina života, kako se osjećamo. Živimo li u duhu ovog svijeta ili živimo Marijinu i Kristovu istinu, jer su i oni ljudi naše krvi i mesa. To od prvih dana dokazuje i pokazuje kršćanstvo. Bog poniznima, malima, skromnima, samozatajnima sve daje izravno. On ih vodi, uzdiže, nema toga što nemaju, jer imaju njega. Tko ima njega, ima sve. Sve su mu želje ispunjene.To je Marijin put, put mnogih poniznih svetaca. Dok oholi, svojeglavi, racionalisti, u svom životu moraju proći svoje padove, pogrješke i poraze. Bog im se nudi, jer ih ljubi, upravo kroz takve križeve, poraze i nezgode da svojom žrtvom, poniženošću, cjelovitom neostvarenošću steknu poniznost i malenost, kako bi ih Bog dalje poveo pravom cilju i smislu života. Tim putem prošao je Krist, uzevši na sebe naše grijehe. Ponizni i poslušni Krist. To je put mnogih kršćanskih svetaca, današnjih uzora za mnoge danas izgubljene kršćane. To je put Pavla, Augustina... Ne boj se! Bog te ljubi!


Slika


Vrh
 Profil  
Citiraj  
PostPostano: 07 pro 2019 22:34 
Odsutan
Korisnik s više od 100 postova
Korisnik s više od 100 postova

Pridružen: 05 pro 2018 15:23
Postovi: 638
Podijelio: 26 zahvala
Zahvaljeno je: 11 zahvala
8. prosinca je blagdan Bezgrješnoga Začeća Blažene Djevice Marije.

Za razliku od novog obreda, u tradicionalnom obredu se ovaj blagdan ne prebacuje na idući dan. Blagdan Bezgrješnog Začeća ima prednost pred drugom adventskom nedjeljom.

Ali, ne zaboravlja se ni druga adventska nedjelja, već se komemorira. Naime, nakon zborne, prikazne i popričesne molitve blagdana Bezgrješnog Začeća dodaju se zborna, prikazna i popričesna molitva druge adventske nedjelje.

To je jedna od najboljih stvari kod tradicionalnog obreda. Možete slaviti dva dana u jednom. Na primjer, kako se ove godine slavi blagdan Bezgrješnog Začeća, a istovremeno obilježava i druga nedjelja došašća.

Inače, prije Drugoga vatikanskog koncila blagdan Bezgrješnog Začeća bio je zapovijedani blagdan.



Slika


Vrh
 Profil  
Citiraj  
PostPostano: 07 pro 2019 22:37 
Odsutan
Korisnik s više od 100 postova
Korisnik s više od 100 postova

Pridružen: 05 pro 2018 15:23
Postovi: 638
Podijelio: 26 zahvala
Zahvaljeno je: 11 zahvala
Slikaimages of high quality


Vrh
 Profil  
Citiraj  
PostPostano: 10 pro 2019 12:31 
Odsutan
Korisnik s više od 100 postova
Korisnik s više od 100 postova

Pridružen: 05 pro 2018 15:23
Postovi: 638
Podijelio: 26 zahvala
Zahvaljeno je: 11 zahvala
Jan Valerián Jirsík – Pouka na Blagdan prečasnog začeća blažene djevice Marije

»Koja porodi Isusa, koj se zove Krst.« [Mat. 1, 16.]

Duga bijaše noć, noć tužna i žalostna, jer je trajala četiri tisuće godinah, zastiruć tminom pravedne srdjbe Božje lice ove zemlje. Ah, kako ste uzdisali vi patriarke i proroci čitavo ovo vrieme! Kako ste željno očekivali presretni onaj trenutak, koj vas je imao izbaviti iz pretužne tamnice, te otvoriti vam vrata nebeska! Kako ste prosili uzdišuć gospodina Boga, da sine preželjno sunašce vječnoga milosrdja, koje bi vam razsvietlilo dugotrajnu i žalostnu noć u predpaklu! Napokon iza dugotrajnoga očekivanja smilova se premilosrdni Bog, smilova se jadnim patriarkom, i smilova se – svemukolikomu rodu čovječanskomu. U utrobi bogoljubne Ane zače se ona, koju je izabrao Bog za sredstvo spasa našega; koja je imala poroditi onoga, koj bi dugu ovu noć srdjbe Božje pretvorio u jasan danak milosti Božje, koj bi nas odkupio i spasio. A radostnoga trenutka onoga, kad se je izabrano ovo sredstvo spasa našega bez ljage iztočnoga grieha začelo u utrobi majčinoj, na današnji nas dan opominje sveta mati crkva. To bijaše Marija, koja se je na današnji dan izvanrednim načinom začela u utrobi majke svoje Ane; to bijaše Marija, koju je izabrao Bog za majku sinu svomu. Ona je imala poroditi svetoga nad svimi svetimi, ona je imala poroditi Presvetoga. Pak sudite sami, braćo mila, je li mogla biti Marija okaljana običnimi grehotami? je li mogla biti podvržena slaboćam, kako su ostale kćeri Adamove? Iz njezina tiela hotio je sin Božji uzeti na sebe čovječanstvo, iz njezina tiela načiniti svoje tielo. Pak sudite opet, dragi moji i mili, je li moglo njezino tielo, je li mogla njezina duša podvržena biti običnim manam i slaboćam čovječanskim? Vidim vam na očijuh, kako mi potvrdjujete, da je Presvetoga poroditi mogla samo majka presveta. Pa zato i vjerujemo pobožno svetoj materi crkvi, koja nas uči, da se je Marija u utrobi majke svoje Ane začela bez ljage iztočnoga grieha; da je ona jedina bila medju svimi kćermi čovječanskimi izuzeta od obćenite one prokletinje i zla, s kojim se svaki čovjek rodi na sviet; i da je duša njejna bila odmah u prvom trenutku života čista prilika Božja. A ona zbilja bijaše takodjer najčišća i najsvetija djevica medju svimi, što ih je ikada žarko obasjalo sunce.

A prečista djevica ova u vrieme Bogom odredjeno porodi nam spasitelja svieta, postavši blagoslovljenom majkom; »koja porodi Isusa«, veli današnje sveto evangjelje, »koj se zove Krst.« A da je vriedna presveta ova majka, da ju što većma štujemo, tko bi o tom i posumnjao samo? Ona porodi Isusa, koj se zove Krst. Ona je dakle mati Božja; a tim je sve rečeno. Tko štuje sina, štuje takodjer i majku; pa zato ne ću danas o tom da govorim, zašto imamo štovati Mariju; nego ću vam radje, braćo mila, položiti na srce:

Kako imamo štovati blaženu djevicu Mariju.

Dvojim pako načinom možemo štovati majku Božju: načinom izvanjskim i načinom nutarnjim.

1) Kako možemo štovati majku Božju načinom izvanjskim,
o tom u prvoj strani,

2) a kako ju možemo štovati načinom nutarnjim, to ću vam razložiti u strani drugoj.

Ti pako, dievo presveta, koja se zoveš, a i jesi, majka Božje milosti, izprosi i meni milost Božju, da uzmognem vriedno i dostojno naviešćati tvoju čast i slavu, te govoriti na spas i utjehu sakupljenim ovdje štovateljem tvojim!

I.

Kako dakle imamo štovati blaženu djevicu Mariju? Prije svega izvana joj moramo kazati, da ju štujemo. No pitate možda, dragi moji, kako bi štovali izvana majku Božju; u čem sastoji izvanjski način štovanja blažene djevice Marije? Izvanjski način štovanja djevice Marije sadržaje sve one hvale, pjesme, molitve i pobožne čine, koji bivaju njoj na čast i slavu. A želimo li znati, kakove su to hvale, pjesme, molitve i bogoljubni čini, kojimi imamo štovati blaženu dievu Bogorodicu: a mi popitajmo boguvjeme i bogoljubne predje svoje. Nje velim popitajmo; pak će nam kazati oni, kako imamo izvanjskim načinom štovati blaženu djevicu Mariju. Popitajmo nje, koji su živjeli odmah početkom Isusove crkve. Oni će nam kazati, kako su štovali presvetu ovu djevicu; što su sve činili, da joj zasvjedoče pouzdanje svoje, ljubav i zahvalnost; što su sve činili, da ju proslave pred svietom. Hoćete, da vam navedem stare nekoje i najstarije svjedoke? Navest ću vam nekoje, kojih je svjedočanstvo velike ciene i važnosti. Svjedoči sveti Sofronij, da su već apoštoli vrlo štovali majku Gospodina svoga i učitelja. Sveti Petar apoštol, kao što svjedoči drugi, hvaljaše i štovaše majku Mariju pozdravom angjelovim, onimi naime riečmi, kojimi ju je pozdravio poslanik Božji; nu ne samo da ju je sam ovako slavio i hvalio, nego je i druge na to revno poticao. Isto ovako štovali su ju i ostali sveti učenici, štovali ju i svi prvi pravoviernici, dok je živjela na zemlji. Dapače mnogi su i iz dalekih pokrajinah putovali u Efez, gdje je obitavala nekoje vrieme sa svetim Ivanom apoštolom; onamo su velim putovali, da osobno upoznaju majku spasitelja svoga, te dostojno ju proslave. A što da reknem, kad je uzeta bila u nebo? Kako su ju tekar onda štovali još većim i srdačnijim štovjem! Tko da prebroji sve veleliepe crkve, kapelice i žrtvenike, koji su bili njoj na čast podignuti!

A želite li znati, braćo mila, kako je star način ovaj štovanja blažene djevice Marije? A vi znajte, da su se podizale crkve i žrtvenici, tvorile slike i kipovi na čast blaženoj djevici Mariji odmah s početka kršćanstva. Već sveti Petar, kao što čitamo u ljetopisih, posveti u gradu, Tortosa zvanom, crkvicu na čast blaženoj djevici Mariji. A to isto učini i papa Kalisto godine 218., dakle već prije tisuću šest sto i nekoliko godinah. O vi bogoljubni kršćani, koji ste živjeli u prvo doba kašćanstva, vi ste znali dobro, da ovu kraljicu angjelah i svetih, koju slavi nebo, ima slaviti i zemlja! Pa zato podigoste njoj na čast ne samo veleliepih crkvah i žrtvenikah, nego ustanoviste takodjer njoj na slavu svetkovine i blagdane. Ovakov blagdan jest i današnji dan. Kamo sreće, da ga sprovedemo onako pobožno, kako se pristoji sprovesti dan, posvećen na čast blaženoj djevici Mariji, i kako dolikuje vjernim štovateljem njezinim!

Nu ajdmo dalje, pak čujmo, što su sve jošte činili bogoljubni predji naši na čast presvetoj dievi Bogorodici. Oni sve subote ciele godine posvetiše službi kraljice ove nebeske; a u nekojih državah na toliko štovahu majku spasiteljevu, da se nijedna ženska nije smjela nazivati Marijom. Tako bijaše to na primjer u kraljevini Poljskoj; a znamo takodjer, kako se to strogo obdržavalo. Kralj Vladislav nasnubi kneginju Mariju; nu prije, nego se je s njom zaručio, obveza ju u ženitbenom ugovoru, da presveto ovo ime zamieni imenom: Vjekoslava. Isto tako kralj Kažimir I., nasnubiv rusku kneginju Mariju, ugovori s njom, da se odrekne Velikoga ovoga i preslavnoga imena, pak si izabere drugo. Dapače mnogi štovatelji blažene djevice Marije tako žarko ljubljahu i smierno štovahu majku spasitelja svoga, da nisu uzkraćivali ništa, što god ih je tko zamolio u njezino ime. Tako na primjer sveti biskup i mučenik Gerardo, a isto tako i nadbiskup soligradski Eberhardo u XII. stoljeću učinili bi odmah svakomu sve, što god bi jih tko zaprosio u ime blažene djevice Marije, samo ako je ono bilo u njihovoj moći.

A sada gledajmo, što je učinila sveta mati crkva, da presvetu ovu majku izvanjskim načinom dostojno počasti i proslavi. O ti nevarava učiteljice istine Božje – crkvo sveta, ti se dan na dan spominješ prečiste ove djevice u presvetoj žrtvi svete mise; ti ju zazivaš i moliš; ti joj se preporučaš pod okrilje i zaštitu; ti svaki dan pjevaš množtvo hvalopjevah njoj na čast i slavu; ti ju s velikom radošću nazivaš kraljicom nebeskom, kraljicom angjeoskom, kraljicom patriarkah i prorokah, kraljicom apoštolskom i kraljicom svih svetih. Tako je, braćo mila! zna sveta mati crkva, da Bog nije tako proslavio nijednoga niti angjela, niti čovjeka, kako je proslavio Mariju. Zna ona, kako bijaše Marija bez grieha začeta, i kako je sama začela bez grieha, da je isto tako ostala bez grieha kroz sav život svoj. Zna ona, da je sjala Marija svimi kriepostmi, da je nadarena bila svimi darovi i milostmi Božjimi, dapače da je bila milosti puna. Zna ona – sveta mati crkva – da je za Isusom sinom svojim Marija bila nakićena najvećim čovječanskim savršenstvom, i da je svojimi misli i čini božanskomu svomu sinu bila sasvim podobna. Zna ona, da je Marija svetošću svojom nadkrilila sve sinove i kćeri Evine; da je medju svetimi, što je sunce medju zviezdami, što na gori Libanonu medju ostalim drvećem nehotični cedar; da je medju svetimi, što mirisna ruža i bieli liljan medju ostalim cviećem. Pa zato nastoji štovati ju što većma može; ona hvali i slavi blaženu djevicu Mariju posebnim svakdanjim pozdravom, hvali ju i slavi posebnimi svetkovinami i pobožnostmi, i drugom ju nazivlje Evom, po kojoj nam je Bog podielio nov život.

A ovako, braćo mila, štujmo, hvalimo i slavimo i mi preblaženu djevicu Mariju, ako hoćemo, da se zovemo vjerni sinci i vjerni štovatelji njezini. Njoj za Bogom izkažujmo najveću čast, hvalu i slavu. Nje ide veća čast, nego angjelah; jer je ona nosila pod svojim srcem onoga, kojega žele gledati angjeli, i po kom su blagoslovljeni svi narodi zemlje. Nju hvale i slave kerubini i serafini, a i svi zborovi angjeoski i blaženi nebesnici. Čast njejna i hvala odjekuje po svem okolišu nebeskom. Dakle hvalite ju i slavite i vi narodi zemaljski! Položite njoj k nogama svoje krune vi kralji i vladari ovoga svieta; jer je ona mati onoga, u kom i po kom kraljujete i gospodujete. Nu sve ovo izvanjsko štovanje blažene djevice Marije ne bi nam hasnilo ništa, da ne spojimo s njim i nutarnjega štovanja; a o njem s pomoćju Božjom progovorit ću vam u strani

II.

Izvanjsko štovanje blažene djevice Marije, da s njim nije spojeno nutarnje, bilo bi kano odielo bez tiela, kano tielo bez duše, kano ljupina bez jedra; pak ovakovo štovanje ne bi joj se dopadalo, a nam ništa ne bi koristilo. Treba nam dakle, štovati ju ne samo ustima, nego i srcem; treba posvetiti joj se i odati svom dušom svojom, sa svimi misli i sa svimi željami svojimi. A njoj najmiljim štovjem štuje ju on, tko ju nasljeduje; koj onako misli, onako čini, onako živi, kako nas uči njezin primjer. A ona je zbilja prekrasan uzor pravoga kršćanskoga života. U njoj se, kano u ogledalu, zrcali savršena ona kriepost i svetost, koju nam je za nasljedovanje ostavio sin Božji. Kao što je Isus jedino naše i pravo sunce, razsvjetljujuće mračne staze zemaljskoga puta našega: isto je tako presveta njegova rodica sjajna danica sprovodeća ovo sunce, te pozivajuća nas, da ga sprovodimo i mi; da kako ona, tako i mi, polag njega ravnamo korake svoje. Zato i reče ovako sveti sabor Nicejski: »Štujmo prečistu dievu i majku Božju, da si prisvojimo njejnu svetost i kriepost.« A sveti otac Ambrozijo veli ovako: »Život preblažene djevice bio nam zrcalom, u kojem valja nam gledati, što imamo činiti, što li ostaviti.« Ne misli dakle, čovječe, da si vjeran štovatelj blažene djevice Marije, ako ne sliediš njezina primjera. Pozdravljaj ju s angjelom: Blagoslovljena ti medju ženami; hvali ju i slavi molitvami, pjesmami i hodočašćem, ako to činiš samo ustima i jezikom, ako ti srce za to ništa ne zna: uzalud ju zazivaš, uzalud hodočastiš; ovakovo štovanje njoj nije milo, a tebi ne koristi ništa, čim je sin Božji ukorio nekoć zakonike i farizejce, ono će reći i tebi majka dieva: »Ovaj me narod štuje samo ustima, a srce mu je daleko od mene.« Zazivali ju, kolikoput nam drago u litanijah lauretskih: »Sveta dievo djevicah, majko prebistra, majko neoskvrnuta!« pak ako uz to gojimo si u srcu nečiste misli, ili dapače ako griešimo nečistimi djeli: onda, nam ništa ne će koristiti izvanjsko ovo štovanje, ni ne će joj biti milo; i reći će nam Marija s nadzviezdnoga obitališta svoga: »Ovaj me narod štuje samo ustima, a srce mu je daleko od mene.« Zazivali ju, kako nam drago u litanijah lauretskih: »Marijo, majko naša!« ako smo uz to sužnji grieha i sinovi vraga, ako joj nismo vjerna i poslušna djeca: ah! hoće li nam išto koristiti presveto njejno materinstvo? Ne će li reći i nam: »Ovaj me narod štuje samo ustima, a srce mu daleko od mene.« Zazivali ju, kako nam drago u litanijah lauretskih: »Djevice ponizna, djevice skromna!« pak ako se nadimamo oholo, ako oslanjajuć se na blago i bogatstvo ovoga svieta zaboravljamo na gospodina Boga: ah onda nam to ne će koristiti ništa; i reći će nam majka Marija, djevica preponizna: »Ovaj me narod štuje samo ustima, a srce mu je daleko od mene.« Zazivali ju u litanijah lauretskih, kako nam drago: »Posudo duhovna, posudo vele pobožna!« pak ako ne marimo za rieč Božju i pobožna razmišljanja, ako nam ne plamti u srcu onaj sveti plam, koj bi nas poticao na pobožnost i službu Božju: ah ništa nam onda ne će koristiti izvanjsko ovo štovanje blažene djevice Marije; jer će ona uzdahnuti nad nami: »Ovaj me narod štuje samo ustima, a srce mu je daleko od mene!« Zazivali ju, kako nam drago: »Majko Božje milosti, djevice milostiva, djevice vjerna, uzroče naše radosti, zdravje nemoćnikah, utjeho žalostnih, pomoćnice kršćanska!« pak ako nam nije srce ćutljivo i milostivo, ako ne milujemo i ne žalimo bližnjega svoga: ah ništa nam onda ne će koristiti izvanjsko ovo štovanje dieve Marije; ona će ipak uzdahnuti nad nami turobno: »Ovaj me narod štuje samo ustima, a srce mu je daleko od mene!« Zazivali ju, kako nam drago: »Vrata nebeska, zviezdo jutrnja, kraljice mučenikah!« pak ako ne ćemo da idemo k ovim vratam, ako ne ćemo da idemo za ovom zviezdom, ako nismo zadovoljni s onim, što nam trpka i nepovoljna dolazi od ruke Božje, ako se u nevoljah i tegobah nerado izručamo u volju Božju: ah i onda reći će Marija o nas: »Ovaj me narod!« ali ne, ne će reći; o vas, koji ste vjerni njezini štovatelji, toga ne će reći. Jer vi, miljenci njejni, hvalite ju i slavite ne samo ustima, nego i svojimi čini; vi sliedite njezin primjer, vi ste majke svoje nebeske vjerna i poslušna djeca. Pak zato ne će toga reći o vas; na vas se ovako ne će potužiti, nego odazvat će se glasu vašemu, kano glasu milene svoje djece; zaogrnut će vas materinskim svojim plaštem, zauzeti se za vas kod sinka svoga, i bit će vam polakšica u dražini, utjeha u žalosti, pomoćnica u nevolji, a napokon dopratit će vas jednoć pred božanstveno lice svemožnoga sinka svoga.

Zaglavak.

O da bi se to izpunilo, izpunilo svakomu izmedju nas, što nas je god sakupljeno ovdje! A izpunit će nam se za cielo, ako budemo štovali blaženu djevicu Mariju onako, kako ju imamo štovati; ako ju budemo štovali ne samo izvanjskim načinom, nego i nutarnjim; a osobito, ako budemo ravnali život svoj po primjeru onom, što nam ga je ona ostavila. Pobožnost prama svetoj ovoj djevici znak je izabranja, veli sveti otac Bernardo. Štujmo dakle blaženu djevicu Mariju; štujmo ju, kako valja, pak ćemo takodjer biti izabrani. – A ti, majko premila, preporuči nas, djecu svoju, predragomu sinku svomu. Kaži mu, da za života i smrti hoćemo da budemo njegovi; zaprosi ga, da nas po neizmjernih zaslugah pregorke svoje smrti dovede onamo, gdje ćemo njega, gospodina neba i zemlje, s tobom i sa svimi četami nebeskimi po sve vieke hvaliti i slaviti. Amen.

[vrelo: Franjo Sic, Propovjedi na sve nedjelje i blagdane crkvenoga godišta i sedmero o Isusovoj muci što ih je propoviedao Ivan Valerijan Jirsik, svezak treći, nakladom i tiskom i troškom Dragutina Albrechta, Zagreb, 1865.]


Slika


Vrh
 Profil  
Citiraj  
PostPostano: 10 pro 2019 16:33 
Odsutan
Korisnik s više od 100 postova
Korisnik s više od 100 postova

Pridružen: 10 kol 2017 10:12
Postovi: 658
Podijelio: 27 zahvala
Zahvaljeno je: 43 zahvala
Tratinčice,što ćeš,ako prevagnu ovi što žele rediti žene i ukinuti celibat?Ja isto to ne mogu zamisliti i ne znam bi li to ozbiljno poljuljalo moju ljuljavu vjeru?


Vrh
 Profil  
Citiraj  
PostPostano: 18 pro 2019 01:19 
Odsutan
Korisnik s više od 100 postova
Korisnik s više od 100 postova

Pridružen: 05 pro 2018 15:23
Postovi: 638
Podijelio: 26 zahvala
Zahvaljeno je: 11 zahvala
IZMEĐU NEBA I ZEMLJE napisao:
Tratinčice,što ćeš,ako prevagnu ovi što žele rediti žene i ukinuti celibat?Ja isto to ne mogu zamisliti i ne znam bi li to ozbiljno poljuljalo moju ljuljavu vjeru?



Imate vi više vjere nego mislite... ja to osjećam - znam ... samo vi ustrajte.
Vi promišljate, aktivni ste i što je najvažnije "zabrinuti" i to je DOBRO. Za razliku od onih katolika koji su se uljuljali i samo im je da prostite prusanje i "dobri osjećaji" na pameti.. Bez kritičkog promišljanja... Nisu ti zabrinuti za ništa bez brige...njima je sve dobro...

Na pameti mi je samo: "Molim Boga da umrem prije završetka ovog koncila. Tako ću barem umrijeti kao katolik." Kardinal Alfredo Ottaviani

Ne znam.. Neće nas poljuljat par ubačenih masondžija samo se mi držimo Isusa. I KATEKIZMA
Ako u išta posumnjamo samo ćirnit u katekizam...tako je kako piše i nikako drugačije.. :)

A kad to prijeđe u praksu... ne znam... nadam se da će nam Isus providit pravih svećenika koji će slaviti mise i pričešćivati nas..


Vrh
 Profil  
Citiraj  
PostPostano: 19 tra 2020 14:11 
Odsutan
Korisnik s više od 100 postova
Korisnik s više od 100 postova

Pridružen: 05 pro 2018 15:23
Postovi: 638
Podijelio: 26 zahvala
Zahvaljeno je: 11 zahvala
Stare sličice i sličice iz starih molitvenika Bezgrešno začeće smajlic22 smajlic22 smajlic6 smajlic6



Slika


Slika


Slika


Vrh
 Profil  
Citiraj  
PostPostano: 19 tra 2020 14:14 
Odsutan
Korisnik s više od 100 postova
Korisnik s više od 100 postova

Pridružen: 05 pro 2018 15:23
Postovi: 638
Podijelio: 26 zahvala
Zahvaljeno je: 11 zahvala
Slika

Slika


Vrh
 Profil  
Citiraj  
PostPostano: 19 tra 2020 14:16 
Odsutan
Korisnik s više od 100 postova
Korisnik s više od 100 postova

Pridružen: 05 pro 2018 15:23
Postovi: 638
Podijelio: 26 zahvala
Zahvaljeno je: 11 zahvala
Slika

Slika


Vrh
 Profil  
Citiraj  
PostPostano: 21 tra 2020 03:56 
Odsutan
Korisnik s više od 100 postova
Korisnik s više od 100 postova

Pridružen: 05 pro 2018 15:23
Postovi: 638
Podijelio: 26 zahvala
Zahvaljeno je: 11 zahvala
Slika


Slika


Vrh
 Profil  
Citiraj  
Prikaz prethodnih postova:  Sortiraj po  
Započni novu temu Odgovori  [ 29 post(ov)a ]  Idi na stranu Prethodni  1, 2, 3  Sljedeće

Vrijeme na UTC [LJV]


Tko je online

Nema registriranih korisnika pregledava forum i 5 gostiju


Ne možeš započinjati nove teme.
Ne možeš odgovarati na postove.
Ne možeš uređivati svoje postove.
Ne možeš izbrisati svoje postove.

Traži prema:
Idi na:  
Pokreće phpBB® Forum Software © phpBB Group
phpbb.com.hr