www.tebe-trazim.com

6. travnja



Sveti Celestin I., papa († 432)



Papa Bonifacije I. umro je 4. rujna 422. Šest dana kasnije naslijedio ga je vrlo energični Celestin I. i vladao jedno desetljeće. Ta je vladavina bila vrlo aktivna. Papa je očitovao aktivnost prvo u borbi protiv raznih krivovjernih nauka, a zatim u graditeljstvu. Obnovio je takozvanu Julijevu baziliku, koja se danas zove S. Maria in Trastevere, a bogata je prekrasnim mozaicima. Iako je Rim prebogat umjetninama, ta bazilika po svojoj ljepoti odskače i u Vječnom gradu. Oštetila ju je Alarikova pljačka Rima godine 410., a papa Celestin ju je obnovio i poljepšao.

I časna starodrevna bazilika Svete Sabine na brežuljku Aventinu, u kojoj svake godine na Pepelnicu u Rimu svečano započinje korizma, često uz papinu prisutnost, sagrađena je za pontifikata Celestina I. Novac je za gradnju osigurao neki bogat svećenik Petar iz Ilirika, dakle iz naših krajeva.

Za vrijeme pontifikata Celestina I. održan je III. opći sabor u Efezu, koji je osudio Nestorijev nauk, a Mariju svečano proglasio Bogorodicom. Saborska odluka u Efezu o Marijinu bogomajčinstvu smatrana je u Rimu kao pobjeda za koju je rimski prvosvećenik bio vrlo zauzet. O tome svjedoči još i danas trijumfalni luk u crkvi Santa Maria Maggiore, na kojem je u prekrasnim mozaicima oslikana Marija kao Majka Božja.

Papa Celestin je stekao zasluge i time što je godine 431. poslao u Irsku opata Paladija da ondje propovijeda Evanđelje.

Iako je Celestin I. preminuo 27. srpnja 432., Rimski martirologij spominje njegov blagdan šestoga travnja. Godine 817. papa Paskal I. prenio je Celestinovo tijelo u baziliku Svete Praksede. Dio njegovih relikvija štuje se također u katedrali u Mantovi te u crkvi Sv. Stjepana u Bologni.

Sveti Celestin je već po svome položaju kao papa u Crkvi morao biti vrlo aktivan. No, Crkva na aktivnost poziva sve svoje sinove. Ona može biti vrlo različita. Svakako da su svi kršćani pozvani da se u prvom redu u svojim župnim zajednicama što više uključe u crkveni život, ali da svoje misli, želje i apostolske molitve prošire na čitav svijet. II. vatikanski sabor u tome smislu uči: "Svim je kršćanima časno breme da porade kako bi božansku poruku spasa spoznali i primili svi ljudi posvuda na zemlji." Bilo bi nedostojno kršćanskog imena i poziva otimati se tome časnom bremenu. Sveci mu se nikad nisu otimali, već su poda nj podmetnuli svoja leđa i nosili ga iz ljubavi prema Kristu Spasitelju i braći ljudima.





Otkriven grob prvog mitrovačkog biskupa



Na današnji dan godine 304. poginuo je kao mučenik prvi sirmijski biskup sv. Irenej. Stručnjaci Arheološkog instituta iz Beograda te Francuske arheološke škole iz Rima otkrili su godine 1976. nadgrobnu ploču s natpisom koji jasno i nedvojbeno svjedoči da je to grob mitrovačkog biskupa sv. Ireneja. Na polumetarskoj kamenoj ploči stoji latinski natpis koji u hrvatskom prijevodu glasi ovako: "U Bazilici gospodina našega Ireneja postavio je spomen Macedonije skupa s M... i Evenatom." Ispod natpisa je znak križa s grčkim slovima alfa i omega i palmovom grančicom.

Otkriće je u Srijemskoj Mitrovici znakovito za vjernike onoga kraja jer su slavni sirmijski mučenici sv. Demetrije i sveta Anastazija u vjeri i mučeništvu bili predvođeni od svog mladog biskupa Ireneja. Biskupi su glavni predvodnici vjernika, ako su uz to još i mučenici i sveci, onda njihovo vodstvo poprima naročitu vrijednost i vjerodostojnost. Za sv. Ireneja znamo, dakle, da je prvi povijesno zajamčeni srijemski biskup. On i danas potiče vjernike onoga kraja na vjernost i ustrajnost u onoj vjeri koju on i toliki srijemski mučenici posvjedočiše krvlju. Mi smo o sv. Ireneju pisali 25. ožujka, kad ga spominje Rimski martirologij. Pronalazak njegova groba, što je velik povijesni, arheološki i vjerski događaj naših dana, dao nam je povoda da obnovimo njegovu uspomenu i na današnji dan.

Danas je Sveti Celestin I. papa.