www.tebe-trazim.com

Pusti samosažaljenje kameno, Duh Sveti će nastanit...srce tvoje ranjeno
Sada je 19 ožu 2024 05:42

Vrijeme na UTC [LJV]




Započni novu temu Odgovori  [ 5 post(ov)a ] 
Autor Poruka
 Naslov:
PostPostano: 14 vel 2009 13:34 
Odsutan
Korisnik s preko 1000 postova
Korisnik s preko 1000 postova

Pridružen: 16 ožu 2006 15:36
Postovi: 6381
Podijelio: 0 zahvala
Zahvaljeno je: 43 zahvala
Slika

Don Živko Kustić u Jutarnjoj propovjedi o sv. Valentinu
Tek od 15. st. Valentina su počeli štovati kao zaštitnika zaljubljenih parova. Njegovo je štovanje već bilo prošireno po kršćanskim zemljama.
Car Klaudije II. začudio bi se što današnji svijet sv. Valentina štuje kao zaštitnika ljubavi između mladića i djevojaka, muževa i žena. Na suđenju u Rimu 269. godine, kad je svetac osuđen na smrt, nije bilo govora o ljubavi, nego o Isusu Kristu. Nije Valentin ni za života bio savjetnik zaljubljenih parova.
Zapamćeno je da je sveti biskup izliječio jednog padavičara ali ljubav je nešto drugo. Tek od 15. st. Valentina su počeli štovati kao zaštitnika zaljubljenih parova. Njegovo je štovanje već bilo prošireno po kršćanskim zemljama, a blagdan mu je baš u doba pokladnih svečanosti, kad je posebno važno baš zaljubljivanje.
Požuda je bitno sebična, a ljubav je bitno nesebična. U ljubavi se požuda mora pretvarati u požrtvovnu žudnju kojoj je više do toga da ljubljenoga usreći nego da sebe zadovolji
Tako mučenik ni kriv ni dužan postade zaštitnikom zaljubljenih. Ako mu se netko od njih u ovo doba baš kao svecu moli, mogao bi se nadati prosvijetljenju da je prava ljubav daleko od onoga što se danas o njoj govori. Možda bi to trebala biti poruka Valentinova kao dana zaljubljenih. Uvijek bi iznova trebalo učiti da ljubav nije puka seksualna požuda.
Požuda je bitno sebična, a ljubav je bitno nesebična. U ljubavi se požuda mora pretvarati u požrtvovnu žudnju kojoj je više do toga da ljubljenoga usreći nego da sebe zadovolji. Tako shvaćena ljubav ne pogoduje panseksualizmu ni besramnoj erotizaciji svega javnoga života. Seks i eros prave su i nezaobilazne ljudske vrijednosti koje su, na žalost, često zlorabljene.
Budući da praktički cijela godina pripada izopačenju ljubavi, možda bi baš karneval mogao primicati njezino drugačije humanije shvaćanje i življenje. Onda se ni sveti Valentin ne bi čudio što mu se zaljubljeni parovi posebno mole, jer premda se nije bavio ljubavlju između muškaraca i žena, promicao je Isusov stav kao sveobuhvatnu nesebičnu ljubav koja želi promijeniti svijet. Ne bi valjalo da kršćani Valentinovo kao Dan zaljubljenih smatraju nečim što zapravo nema veze s tim svecem.



Poznavatelji katoličkih blagdana i životopisa svetaca kažu da o svetom Valentinu ima malo povijesnih podataka. Znano je da je bio liječnik, svećenik, vjerojatno i biskup u Rimu i da se odlikovao mudrošću i kreposnim životom. Zbog toga je uživao velik ugled i kod pogana i kod kršćana. Car Klaudije II. Gotski (268.-270.) htio ga je osobno upoznati. Valentin je slutio što bi mu se nakon susreta s carem moglo dogoditi pa se zato molitvom spremio za skori svršetak, za mučeničku smrt. Na upit jednog od sudaca što misli o rimskim bogovima odgovorio je da su oni demoni na što je cijela skupština skočila na noge i tražila njegovu smrt. Car se pobojao pobune i Valentina preda gradskom prefektu a ovaj opet sucu Asteriju. Gradski je prefekt starca svećenika Valentina dao išibati a zatim naredi da mu odrube glavu. Bilo je to 269. godine na Flaminijskoj cesti. Zapamćeno je da je sveti biskup izliječio jednog padavičara. Tek od 15. st. Valentina su počeli štovati kao zaštitnika zaljubljenih parova. Njegovo je štovanje već bilo prošireno po kršćanskim zemljama, a blagdan mu je baš u doba pokladnih svečanosti, kad je posebno važno baš zaljubljivanje.
Za proštenjarski ugođaj na „Barbari“ pobrinuli su se i trgovci sa štandovima, a među brojnom nuđenom robom bilo je najviše dječjih igračaka i pribora za domaćinstvo. Lijepo vrijeme hodočasnicima je olakšalo dolazak,. Tako su se na proštenju zatekla i brojna djeca koja su samostalno ili u pratnji roditelja bila na misi i proštenju.
Svakog 14.veljace malo poznata crkvica, skrivena u labirintima dablinskih ulicica, postaje mjesto hodocašca za mlade ljubavnike koji traže duhovni savjet u posljednjem boravištu sv.Valentina. Više od 160 godina pripadnici Karmelicanskog reda brinu o ostacima sveca koje se nalaze u crkvici u Dablinu.
Crkva sv.Valentina privlaci turiste ali cak ni mnogi stanovnici Dablina ne znaju da ona postoji. U vrijeme kada je katolicka crkva bila proganjana bilo je nemoguce ulaziti na glavna vrata ove crkve. Ulaz koji se danas koristi napravljen je probijanjem zida na stambenom dijelu Karmelicanskog samostana. Valentinovo se slavi jos u 15. stoljecu kada su mladici stavljali na rukave papirnate listice sa imenima djevojaka koje su im se dopadale.
Danas Valentinovo zadržava istu formu, dan zaljubljenih slave svi oni koji se tako osjecaju darivajuci jedni druge prigodnim darovima, izlascima ili nježnim rijecima.
Za vrijeme trajanja komunizma na našim prostorima Valentinovu se nije pridavao nikakav ili gotovo nikakav znacaj no padom režima na ulicama naših gradova na ovaj dan ustaljena slika zagrljenih ljubavnih parova po šetalištima i parkovima daje poseban šarm proslavi ovog sveca.
Svim Valentinima i Valentinama, svima onima koji se vole, mladima, starijima pa i onim starim parovima iza kojih stoje duge godine zajedništva sretan dan zaljubljenih, sretno Valentinovo!
Rekli su o ljubavi:
Ma koliko bila okorjela necija cud, rastopit ce se na vatri ljubavi. Ako se pak ne promijeni, to znaci da vatra nije bila dovoljno jaka. -Gandhi, u govoru 9.3.1920.


Slika


Vrh
 Profil  
Citiraj  
PostPostano: 14 vel 2012 01:05 
Odsutan
Korisnik s više od 100 postova
Korisnik s više od 100 postova

Pridružen: 30 stu 2009 11:49
Postovi: 511
Lokacija: Zagreb
Podijelio: 0 zahvala
Zahvaljeno je: 0 zahvala
Sveti Valentin († 269)

Slika

Teško je protumačiti činjenicu da se u narodu naročito štuju baš oni sveci o kojima nemamo nikakvih sigurnih povijesnih podataka. Kod nas je veoma razvijeno štovanje sv. Valentina baš na današnji dan. Njemu su posvećeni mnogi oltari, osobito na području stare zagrebačke nadbiskupije, a u Batini u Baranji podignuta mu je župna crkva. Mnogi bi vjernici, a još više svećenici koji danas moraju propovijedati, htjeli što više saznati o današnjem svecu. Moramo ih, na žalost, razočarati, jer ne znamo gotovo ništa. Ono što znamo samo je legenda. Da ih, ipak, posve ne razočaramo i ne ostavimo na cjedilu, evo bar nešto.

Rimski martirologij spominje sv. Valentina s izvještajem koji potječe od sv. Bede Časnoga iz VIII. stoljeća. On ga je uzeo iz legendarne muke Marisa i Marte. Tu se o sv. Valentinu kaže da je bio svećenik u Rimu i da se odlikovao mudrošću i kreposnim životom. Zbog toga je uživao velik ugled i kod pogana i kod kršćana. Car Klaudije II. Gotski (268-270) htio ga je osobno upoznati. Valentin je slutio što bi mu se nakon susreta s carem moglo dogoditi pa se zato molitvom spremio za skori svršetak, za mučeničku smrt. Okrijepljen snagom svetih sakramenata hrabro je stupio pred cara. Taj mu je rekao:

«Valentine, rado bih čuo tvoju mudrost i želio bih biti tvoj prijatelj. Za uzvrat samo jedno od tebe tražim: povratak k staroj vjeri u rimske bogove.»

Valentin je odvratio: «Svijetli care, kad bi bar nešto slutio od Božje slave, to nikad ne bi od mene tražio. Krist je za mene pravi Sin Božji.»

Na upit jednoga od sudaca što misli o bogovima, odgovorio je: «To su demoni!» Sudska skupština se podigla na noge te zatražila Valentinovu smrt. Valentin je zamolio od cara samo koji trenutak te mu na brzinu istumačio osnovne kršćanske istine. Car je bio duboko potresen. Ali je gradski prefekt uzviknuo: «Valentin je čarobnjak!» Na to je nastala velika gužva. Car se prestrašio bune u narodu pa je Valentina predao gradskom prefektu, a ovaj opet sucu Asteriju. Molitvom i polaganjem ruku Valentin mu je ozdravio slijepu kćerku. Asterije se odmah dao krstiti te uskoro skupa sa svojom obitelji umre mučeničkom smrću. Gradski je prefekt starca svećenika Valentina dao istući, a zatim naredi da mu odrube glavu. Bilo je to godine 269. na Flaminijskoj cesti. Mučenika je pokopala neka žena Sabinilla.

Jedan drugi izvještaj mlađega datuma spominje da je na mučenikovu grobu papa Julije I. dao sagraditi baziliku. Nju je kasnije pregradio i obnovio papa Teodor. Pisani spomenici VII. stoljeća spominju da je bila prekrasno urešena. Svečev se blagdan slavio već za vrijeme pape Grgura Velikog. Narod ga zaziva u pomoć kod očnih bolesti, padavice i u drugim potrebama sve tamo od ranog srednjeg vijeka.

Kad čitamo kritički pisane studije o sv. Valentinu, ostajemo zbunjeni. Naša se zbunjenost temelji na činjenici da je baš taj za povjesničare tako nesiguran i sporan svetac i mučenik toliko štovan. U tome se štovanju očito krije nadnaravni element. Pa da li je moguće da sve to skupa visi u zraku? Nije li, ipak, rješenje u tome da su se povijesni podaci o svecu izgubili? Znamo da je Dioklecijan dao spaliti sve kršćanske spise do kojih su njegovi krvnici mogli doći. Mnogo je toga propalo i kasnije za seobe naroda i drugih nedaća. Povjesničari su neumoljivi. Oni priznaju samo ono za što imaju pisane izvore. Kao učenjacima ne smijemo im zamjeriti. Ali, osim strogo znanstvenih postoje li i drugi vjerodostojni kriteriji? Možda postoje. Jedan bi od njih mogao biti «sensus fidelium» - kršćanski osjećaj Božjega puka. Taj nam kod sv. Valentina može biti mjerodavan jer drugi - povijesni - sve stavlja pod upitnik.

Za vjernike koji se danas okupljaju oko oltara, slika i kipova sv. Valentina, neka to bude dan obnove u ispovijedanju vjere, u prihvaćanju svakidašnjeg križa, u kršćanskom životu, bez žalosnih ustupaka bilo kome ili bilo čemu. To je ono najvažnije, a objektivnu stvarnost ćemo saznati tek u vječnosti.


Vrh
 Profil  
Citiraj  
PostPostano: 09 vel 2015 15:41 
Odsutan
Korisnik s više od 100 postova
Korisnik s više od 100 postova

Pridružen: 28 tra 2014 00:02
Postovi: 264
Podijelio: 0 zahvala
Zahvaljeno je: 38 zahvala
U sveopćem ludilu potrošačkog društva, čak ni sveci nisu pošteđeni. Sveti Valentin se sa neba vjerojatno čudi , kako se njegov spomendan “slavi” bonbonjerama, intimnim večerama, crvenim ružama i plesom u nekom diskaću do zore. Svetac zaljubljenih ? Osim ljubavi za Krista, kojom je svetac platio glavom, nema spomena o nekim drugim ljubavima, pa tako naš Valentin ni kriv ni dužan postade zaštitnikom zaljubljenih. Svakako da nije loše biti zaljubljen i voliti osobu (suprotnog spola ),cijeloga života , a ne samo 14. veljače. Stoga, ne bi valjalo da kršćani Valentinovo kao Dan zaljubljenih smatraju nečim što zapravo nema veze s tim svecem. Ako bismo se zaustavili na našim osnovnim potrebama, uvidjeli bismo da je temeljna naša potreba ljubiti i biti ljubljen, ali cijeli život . A uz Božju pomoć, darivati novi život kroz djecu. Kud veće ljubavi !

Tko je zaista bio sveti Valentin ? Malo je podataka o svetom Valentinu. Sveti Valentin iz Ternija podnio je mučeništvo za Krista u drugoj polovini III. stoljeća, u doba najžešćih progona kršćana u Rimskom carstvu. U spisima se o sv. Valentinu kaže da je bio svećenik u Rimu i da se odlikovao mudrošću i kreposnim životom. Zbog toga je uživao velik ugled i kod pogana i kod kršćana. Car Klaudije II. htio ga je osobno upoznati. Valentin je slutio što bi mu se nakon susreta s carem moglo dogoditi pa se zato molitvom spremio za skori svršetak, za mučeničku smrt. Valentin je stupio pred cara, koji mu je rekao: «Valentine, rado bih čuo tvoju mudrost i želio bih biti tvoj prijatelj. Za uzvrat samo jedno od tebe tražim: povratak k staroj vjeri u rimske bogove.» Valentin je odvratio: «Svijetli care, kad bi bar nešto slutio od Božje slave, to nikad ne bi od mene tražio. Krist je za mene pravi Sin Božji.» Na upit jednoga od sudaca što misli o rimskim bogovima, odgovorio je: «To su demoni!» Sudska skupština se podigla na noge te zatražila Valentinovu smrt. Valentin je zamolio cara da mu da samo koji trenutak te mu na brzinu istumačio osnovne kršćanske istine. Car je bio duboko potresen. Ali je gradski upravitelj uzviknuo: «Valentin je čarobnjak!» Na to je nastala velika gužva. Car se prestrašio bune u narodu pa je Valentina predao gradskom upravitelji, a ovaj opet sucu Asteriju da ga preobrati. Asterije ga povede u svoj dom. Ali i tu se dogodilo nešto neočekivano. Nije sudac priveo Valentina na poganstvo nego je Valentin obratio suca na kršćanstvo. Bilo je to ovako. “Ako tvoj Krist”, veli njemu sudac, “može ozdraviti moju kćerku koja je pred dvije godine oslijepila, prihvatit ću i ja kršćanstvo!” Valentin položi ruke na slijepu djevojku i prizove Krista u pomoć iskrenom molitvom. I gle čuda! Djevojka je progledala! Asterije se odmah dao krstiti te uskoro skupa sa svojom obitelji umre mučeničkom smrću. Gradski je upravitelj Valentina dao izmlatiti toljagama, a zatim naredio da mu odrube glavu. Bilo je to godine 269. na Flaminijskoj cesti. Mučenika je pokopala neka žena Sabinilla. Nedugo nakon njegove smrti proglašen je svecem, a papa Galezije je godine 496. proglasio 14. veljaču danom sv. Valentina. Narod ga zaziva u pomoć kod očnih bolesti, padavice i u drugim potrebama već od ranog srednjeg vijeka…
Sveti Valentine , moli za sve nas.


Vrh
 Profil  
Citiraj  
PostPostano: 14 vel 2016 11:17 
Odsutan
Moderator
Moderator

Pridružen: 09 lis 2013 19:27
Postovi: 828
Lokacija: Požeška biskupija
Podijelio: 358 zahvala
Zahvaljeno je: 292 zahvala
SVETI VALENTIN

Latinska izreka kaže: Nomen est omen! (Ime je znak!). To je posebno uočljivo u imenu Valentin.
Izvor mu je u latinskoj riječ válens znači zdrav, krepak.
Iz toga korijenskoga značenja imena nastao je običaj u nekim europskim zemljama,
a napose u Sjevernoj Americi, da ljudi na njegov spomendan izmjenjuju čestitke i darove:
žele si zdravlje, sreću, svako dobro! Isti je razlog da ga vjernički puk
smatra zaštitnikom od svih bolesti, napose zaraznih.
Valentinu se svetačka čast iskazuje neprekinuto punih 17 stoljeća!
Ta pučka zaljubljenost u Valentina nije mnogo marila za povijesne podatke o njemu,
pa je o Valentinu do nas doprlo manje činjenica, a više legendi.
Bezbrojni su podaci o njegovu neprekinutu tisućljetnome štovanju.
Teniers - Sv. ValentinBio je svećenik (ili biskup) i u vrijeme rimskog cara Klaudija,
godine 269. ili 270. mučenički je ubijen.
Štovatelji su mu, kad su progonstva prestala, podizali crkve;
najstarija je u Rimu iz 4. stoljeća, a stoji i danas.

Spomendan mu je oduvijek 14. veljače. Običaj da se Valentin smatra svecem
i zaštitnikom zaljubljenih dolazi - što malo tko zna i što je pomalo neobično -
i od njegova mjesta u kalendaru. Naime, datum 14. veljače
pada poslije božićnih blagdana, a neposredno prije korizme,
pokorničkoga vremena duhovne priprave za Uskrs.
Nekada se, više nego danas, životni ritam uvelike ravnao upravo prema kalendaru,
prema crkvenim blagdanima i liturgijskim vremenima.
Događaje nisu vezali samo za datume nego za svetačke spomendane.
Sukladno s takvom praksom, Crkva je od vjernika tražila da vjenčanja ne slave
u vrijeme velikih blagdana (na Božić, na Uskrs), jer su oni zasebna slavlja cijele zajednice,
a napose je tražila da se ne priređuju bučne svadbe u liturgijski posebno
adventsko i korizmeno vrijeme, već izvan takvih razdoblja. Preporuka vrijedi i danas.

Valentinov je kalendarski spomendan je baš u takvu vremenu,
preporučljivom za svadbene svečanosti. Zato se u negdašnja, staloženija vremena,
u tom razdoblju oko Valentinova najviše ženilo i udavalo. Tu je jedan od razloga
zašto se baš Valentin štuje kao patron mladih, zaljubljenih, mladenaca,
koji se spremaju na ženidbu, vjenčavaju "za Valentinovo" i po tome pamte taj događaj!
- Manje se čuje, ali Valentin je općenito zaštitnik skladnoga braka i mladeži koja dorasta za ženidbu.

Druga okolnost zašto je za patrona zaljubljenih odabran
upravo Valentin jest sámo njegovo ime, koje, kako rekosmo, znači zdrav, krepak, mlad...
pa onda, naravno, takav svetac postaje i nebeski zaštitnik svih koji su mladi,
žarka srca, razigranih osjećaja, u jednu riječ - zaljubljeni.
Valentin pripada skupini svetaca koji naviještaju proljeće, novi život.
I to je treći razlog što je Valentin zaštitnik mladih i zaljubljenih.
U starija vremena, kad su ljudi bili bliskiji s prirodom, to se izrazitije doživljavalo.

Latinska izreka iz 17. stoljeća kaže: "Festa Valentino rediit lux - quisque sibi sociam jam legit ales avem".
("Došao je Valentinov blagdan, i svaka je ptica već sebi izabrala pticu-družicu").
Jasna aluzija na mladence i zaljubljene. Valentin budi i uspomene starijima.
Zajedništvo i toplo gnijezdo dragi su svakome, bez obzira na životnu dob.
Stoga je Valentinovo svima blagdan i za sve dan radosnijih osobnih susreta,
iskrena čestitanja i svečanijega svjedočenja uzajamne privrženosti.

U puku je Valentin od starine zagovornik protiv padavice i zaštitnik očiju.
Prema pučkoj metereologiji prvi je proljetni svetac.

Izvor; http://www.zupa-cernik.hr


Vrh
 Profil  
Citiraj  
PostPostano: 09 srp 2016 14:23 
Odsutan
Registrirani korisnik
Registrirani korisnik

Pridružen: 09 srp 2016 13:39
Postovi: 65
Podijelio: 8 zahvala
Zahvaljeno je: 19 zahvala
Zna li netko molitvu svetom valentinu? Voljela bih je moliti jer se tiče jednog momka i vezana je za dane kada smo se upoznali i susretali, a sada nažalost nismo ni u kontaktu. U katoličkom kalendaru sam vidjela da je sv. Valentin i u studenom i, ako se ne varam, u ožujku.


Vrh
 Profil  
Citiraj  
Prikaz prethodnih postova:  Sortiraj po  
Započni novu temu Odgovori  [ 5 post(ov)a ] 

Vrijeme na UTC [LJV]


Tko je online

Nema registriranih korisnika pregledava forum i 1 gost


Ne možeš započinjati nove teme.
Ne možeš odgovarati na postove.
Ne možeš uređivati svoje postove.
Ne možeš izbrisati svoje postove.

Traži prema:
Idi na:  
Pokreće phpBB® Forum Software © phpBB Group
phpbb.com.hr