www.tebe-trazim.com

Pusti samosažaljenje kameno, Duh Sveti će nastanit...srce tvoje ranjeno
Sada je 25 stu 2017 08:35

Vrijeme na UTC [LJV]




Započni novu temu Odgovori  [ 6 post(ov)a ] 
Autor Poruka
PostPostano: 15 ruj 2008 07:33 
Odsutan
Korisnik s više od 100 postova
Korisnik s više od 100 postova
Avatar korisnika

Pridružen: 05 svi 2008 15:54
Postovi: 214
Podijelio: 16 zahvala
Zahvaljeno je: 55 zahvala
15. rujan

Blažena Djevica Marija Žalosna

Pobožnost prema Gospinim žalostima ima svoj biblijski temelj u proroštvu starca Simeona Mariji: »A tebi će samoj mač probosti dušu« (Lk 2,35). Te riječi s kontekstom naviještaju Kristovu muku. A budući da nitko nije s Isusom tako usko povezan kao njegova Majka, nikoga kao nju neće pogoditi tako da će Isus biti »znak kojemu će se protiviti« (Lk 2,34), nikoga kao nju neće potresti njegova muka. Vlastito predslovlje današnjega blagdana u njemačkom izdanju Rimskoga misala kaže ovako: »Kad je Marija stajala pod križem, ispunila se riječ starca Simeona: mač je probo njezinu dušu kod muke i smrti njezina Sina.«

O Marijinim žalostima počeli su u srednjem vijeku naročito pobožno razmišljati redovnici serviti. Njihov general sv. Filip Benicije nazivao je redovničku odjeću servita »odijelom Marijina udovištva«. Tu su odjeću kao škapular nosili i mnogi svjetovnjaci pa su tako među njima nastale mnoge bratovštine Gospinih žalosti. Spomena je osobito vrijedna ona koju je koncem XV. stoljeća osnovao Nizozemac Ivan Goudenberg, a potvrdio je papa Aleksandar VI. Ta se bratovština veoma brzo proširila. Gospa je raznim čudesnim uslišanjima pokazala da joj je pobožnost prema njezinim žalostima draga i tako je ona u kršćanskom puku sve više zauzimala maha. Širili su je zdušno i revno posvud i serviti. Njima je god. 1668. Sveta Stolica dopustila i posebnu svetkovinu u čast Gospe od sedam žalosti, a koja se slavila na treću nedjelju u rujnu. Ta je svetkovina godine 1735. proširena na čitavo španjolsko kraljevstvo. Papa Pio VII. proširio ju je na spomen svoga povratka iz Napoleonova sužanjstva godine 1814. na cijelu Crkvu.

Počevši tamo od srednjega vijeka kršćanska je pobožnost nabrojila sedam događaja koji su bili uzrokom Marijinih žalosti pa se ona slavi i kao Gospa od sedam žalosti. Te žalosti su ove:

Simeonovo naviještanje Marijine žalosti,

Bijeg u Egipat,

Isus se kao dvanaestogodišnji dječak na hodočašću u Jeruzalem, bez znanja roditelja, zadržao u hramu,

Marijin susret s Isusom na križnome putu,

Marijine boli dok su Isusa pribijali na križ,

Skidanje Isusa s križa, što je ovjekovječeno Michelangelovom Pietà,

I napokon Isusov pogreb.

Budući da se u svemu tome radi o nečemu veoma stvarnome, što je sposobno djelovati na ljudsko srce, kršćanski je puk, vođen onim svojim osjećajem vjere i pobožnosti, odmah shvatio o čemu se radi i prihvatio pobožnost prema Gospinim žalostima. Možemo reći da su sedam Marijinih žalosti sedam naročitih zgoda, odabranih između tolikih drugih, kojih je bio pun njezin život. U njima se kao u središtu usredotočuju sve Marijine boli. One očituju istovjetnost s Isusovim bolima i mukama jer se rađaju iz istog počela i jer su upravljene prema istom cilju, otkupljenju čovječanstva.

Duhovno iskustvo drugih, osobito svetaca, može nam ne malo pomoći da se i mi što bolje uživimo u pojedine duhovne stvarnosti, pa tako i u žalosti Blažene Gospe. Danas ćemo se poslužiti duhovnim iskustvom velikog Isusova i Marijina zaljubljenika, serafskog naučitelja sv. Bonaventure, koji u svome djelu Sedam darova Duha Svetoga ovako govori o Marijinim žalostima:

»Kad je Krist, da bi nas očistio, oprao i otkupio, trpio na križu, bila je prisutna i Djevica Marija. Ona je svim svojim srcem prihvatila volju Božju te pristala da za nas bude prikazana na križu otkupnina što je proizašla iz njezina krila.

Ona je platila tu otkupninu kao jaka žena, puna ljubavi i poštovanja prema Bogu. U Izrekama čitamo: ’Lažna je ljupkost, tašta je ljepota: žena sa strahom Gospodnjim zaslužuje hvalu’ (Izr 31,30). Anu su hvalili jer je prikazala Samuela; ona je darovala svog sina za službu, ali sveta je Djevica prikazala svoga Sina za žrtvu. I ti, Abrahame, ti si doduše htio žrtvovati svoga sina, no konačno si ipak žrtvovao ovna, dok je slavna Djevica žrtvovala svoga Sina. Još se uvijek hvali mala siromašna udovica kad je prinijela kao dar sve što je imala, ali ova druga žena, slavna Djevica, u svom beskrajnom milosrđu, u svojoj ljubavi i predanju prema Bogu, žrtvovala je sav svoj život.

Slavna je Djevica platila našu otkupninu kao jaka žena, puna ljubavi i sućuti prema Kristu. Rečeno je kod sv. Ivana: ’Žena je žalosna kad rađa, jer je došao njezin čas’ (Iv 16,21). Blažena Djevica nije okusila boli što su prethodile rađanju, jer nije začela u grijehu kao Eva, protiv koje bi izrečeno prokletstvo; njezina je bol došla kasnije, ona je u boli rađala pod križem. Druge žene znaju za bol tijela, ona je okusila bol srca. Druge trpe zbog fizičke promjene, a ona iz sućuti i ljubavi.

Blažena je Djevica platila našu otkupninu kao jaka žena i puna samilosne ljubavi prema svijetu, a nadasve prema kršćanskome puku. ’Može li žena zaboraviti svoje dojenče, ne imati sućuti za čedo utrobe svoje?’ (Iz 49,15). To nam može pomoći da shvatimo kako je sav kršćanski puk izišao iz krila preslavne Djevice.

Kako ljubaznu Majku imamo! Oblikujmo se prema svojoj Majci i nasljedujmo je u nezinoj ljubavi! Ona je imala toliku sućut prema dušama da nije ništa držala do bilo kakva vremenitog gubitka ni do kakve tjelesne patnje; sve joj je to bilo kao ništa. Otkupljeni smo, dakle, uz veliku cijenu!«

_________________
Isuse moj u Tebe se uzdam


Vrh
 Profil  
Citiraj  
 Naslov:
PostPostano: 15 ruj 2008 07:38 
Odsutan
Korisnik s više od 100 postova
Korisnik s više od 100 postova

Pridružen: 13 lip 2007 13:01
Postovi: 830
Lokacija: na litici spremna da poletim visoko visoko
Podijelio: 0 zahvala
Zahvaljeno je: 0 zahvala
Marijo, jaka ženo ispod križa, daj nama svoje jakosti i svim ženama koje misle na pobačaj.


Vrh
 Profil  
Citiraj  
 Naslov:
PostPostano: 15 ruj 2008 19:24 
Odsutan
Korisnik s preko 1000 postova
Korisnik s preko 1000 postova
Avatar korisnika

Pridružen: 16 ožu 2006 15:36
Postovi: 7075
Podijelio: 0 zahvala
Zahvaljeno je: 15 zahvala
Vjeroispovjest: katolikinja
U srednjem se vijeku, vremenu nastanka mnogih pučkih pobožnosti, u vezi s raširenim štovanjem Isusove muke (to je doba nastanka i pučke pobožnosti Križnog puta), vrlo razgranalo i štovanje "Marije od sedam žalosti", skraćeno Žalosne Gospe.

U tom načinu štovanja Bogorodice isticano je sedam posebno teških časova Marijina života: 1. Šimunovo proročanstvo u Hramu da će joj "mač probosti dušu";

2. bijeg s Djetetom Isusom u Egipat;

3. tjeskoba dok je tražila dvanaestogodišnjeg Isusa u Hramu;

4. Isusov odlazak od kuće;

5.bol koju je ćutjela za vrijeme Isusovog križna puta;

6. potresni doživljaj Isusova raspeća;

7. žalost pri Isusovu polaganju u grob.

S tim u vezi umjetnici prikazuju Mariju u suzama, sa sedam mačeva koji joj probadaju srce. Ili, mjesto mačeva, uokrug lika Bogorodice je sedam medaljona s prizorima sedam žalosti. Na temelju takvog štovanja u 15. je stoljeću uveden i blagdan Žalosne Gospe na dan 15. rujna. Papa Pio VII. proširio ga je godine 1814. na cijelu Crkvu.

Mala je zanimljivost, da od imena ovog blagdana dolazi žensko ime Dolores. Nastalo je od jednog naslova Marije Bogorodice, koji španjolski glasi (Nuestra Seńora) Maria de los Dolores, ili latinski Mater Dolorosa, hrvatski Marija Žalosna ili, češće, Žalosna Gospa. (latinski dolor - duševna bol, žalost).

Slika

_________________
SlikaPrepusti Gospodinu putove svoje, u njega se uzdaj i on će sve voditi. Ps 37,5


Vrh
 Profil  
Citiraj  
PostPostano: 15 ruj 2009 06:22 
Odsutan
Korisnik s preko 1000 postova
Korisnik s preko 1000 postova

Pridružen: 21 pro 2007 09:22
Postovi: 8417
Lokacija: münchen
Podijelio: 0 zahvala
Zahvaljeno je: 1 zahvala
Gospa Žalosna
[ 15.9.2009 ]

U kršćanskoj pobožnosti ustaljeno je sedam događaja koji su bili uzrok Marijinih žalosti, pa se ona slavi i kao Gospa od sedam žalosti.

Danas je blagdan Blažene Djevice Marije Žalosne ili Gospa Žalosna. Pobožnost prema Majci Mariji u ovakvom otajstvu nastala je u Njemačkoj u srednjem vijeku, a potom se proširila po cijeloj Crkvi. Biblijski temelj ima u proroštvu starca Šimuna Mariji da će joj mač probosti dušu.

Tako je kod Isusova prikazanja u hramu naviještena njegova muka. Razumljivo je da je Marija kao majka Isusova najviše osjetila i doživjela njegovu muku i patnju na križu.

Od srednjeg vijeka u kršćanskoj pobožnosti ustaljeno je sedam događaja koji su bili uzrok Marijinih žalosti, pa se ona slavi i kao Gospa od sedam žalosti. To su Šimunovo proroštvo Marijine žalosti, bijeg u Egipat, pronalazak Isusa u Hramu na hodočašću u Jeruzalem, Marijin susret s Isusom na križnom putu, Marijine boli dok Isusa pribijaju na križ, skidanje Isusa s križa i pokop ljubljenoga sina. Sedam žalosnih događaja iz Marijina života očituju istovjetnost s Isusovim bolima i mukama jer su usmjerene prema istom cilju – otkupljenju čovječanstva.

Pobožnost prema Gospi Žalosnoj posebno su širili redovnici serviti. Sveta Stolica 1667. godine dopustila je servitima slavljenje Gospe Žalosne na treću nedjelju u rujnu. Papa Pio VII. protegnuo je 1814. godine svetkovinu na svu Crkvu, u znak zahvalnosti za oslobođenje od Napoleonova ropstva, a Pio X. odredio je da se slavi na današnji dan.

Na kraju rubrike 'Svetac dana' imendanske čestitke upućujemo onima koji nose imena – Dolores, Ladislav, Emil i Emila. Ime Dolores nastalo je od naslova današnjeg blagdana Marije Žalosne koji na latinskom glasi Mater Dolorosa. Ime Ladislav nalazi se u svim slavenskim jezicima. Sastoji se od staroga imperativa vladi, vlasti i znači 'vladati' i riječi slava. Emil i Emila inačice su drevnog rimskog patricijskog imena Emilijan. U korijenu imena je latinska riječ aemulus (emulus) što znači 'takmac', 'zavidnik'.

_________________
ISUSE UZDAM SE U TEBE


Vrh
 Profil  
Citiraj  
PostPostano: 15 ruj 2011 07:46 
Odsutan
Korisnik s preko 1000 postova
Korisnik s preko 1000 postova
Avatar korisnika

Pridružen: 05 srp 2009 15:29
Postovi: 2145
Lokacija: Slavonija
Podijelio: 0 zahvala
Zahvaljeno je: 1 zahvala
Vjeroispovjest: RKT
Danas je Gospa Žalosna;

Slika

_________________
Svim srcem svojim Tebe tražim;
Ne daj da zastranim od zapovijedi Tvojih.
(Ps 119,10)


Vrh
 Profil  
Citiraj  
PostPostano: 15 ruj 2016 08:39 
Odsutan
Moderator
Moderator
Avatar korisnika

Pridružen: 09 lis 2013 19:27
Postovi: 927
Lokacija: Požeška biskupija
Podijelio: 358 zahvala
Zahvaljeno je: 291 zahvala
Vjeroispovjest: RKT
Gospa Žalosna

Danas je blagdan Blažene Djevice Marije Žalosne ili Gospa Žalosna.
Pobožnost prema Majci Mariji u ovakvom otajstvu nastala je u Njemačkoj u srednjem vijeku,
a potom se proširila po cijeloj Crkvi.
Biblijski temelj ima u proroštvu starca Šimuna Mariji da Će joj mač probosti dušu.

Tako je kod Isusova prikazanja u hramu naviještena njegova muka.
Razumljivo je da je Marija kao majka Isusova najviše osjetila i doživjela njegovu muku i patnju na križu.

Od srednjeg vijeka u kršćanskoj pobožnosti ustaljeno je sedam događaja
koji su bili uzrok Marijinih žalosti, pa se ona slavi i kao Gospa od sedam žalosti.
To su: Šimunovo proroštvo Marijine žalosti,
bijeg u Egipat,
pronalazak Isusa u Hramu na hodočašću u Jeruzalem,
Marijin susret s Isusom na križnom putu,
Marijine boli dok Isusa pribijaju na križ,
skidanje Isusa s križa i
pokop ljubljenoga sina.

Sedam žalosnih događaja iz Marijina života očituju istovjetnost s Isusovim bolima
i mukama jer su usmjerene prema istom cilju – otkupljenju čovječanstva.

Pobožnost prema Gospi Žalosnoj posebno su širili redovnici serviti.
Sveta Stolica 1667. godine dopustila je servitima slavljenje Gospe Žalosne na treću nedjelju u rujnu.
Papa Pio VII. protegnuo je 1814. godine svetkovinu na svu Crkvu,
u znak zahvalnosti za oslobođenje od Napoleonova ropstva, a Pio X. odredio je da se slavi na današnji dan.

Izvor:HKR


_________________
"Po ovom će svi znati da ste moji učenici:
ako budete imali ljubavi jedni za druge."(Iv 13-14,35)
"Neka se ne uznemiruje srce vaše!
Vjerujte u Boga i u mene vjerujte!"(Iv 14,1)


Vrh
 Profil  
Citiraj  
Prikaz prethodnih postova:  Sortiraj po  
Započni novu temu Odgovori  [ 6 post(ov)a ] 

Vrijeme na UTC [LJV]


Tko je online

Nema registriranih korisnika pregledava forum i 1 gost


Ne možeš započinjati nove teme.
Ne možeš odgovarati na postove.
Ne možeš uređivati svoje postove.
Ne možeš izbrisati svoje postove.
Ne možeš postati privitke.

Traži prema:
Idi na:  
Pokreće phpBB® Forum Software © phpBB Group
phpbb.com.hr