www.tebe-trazim.com

Sveti pape Miltijad i Grgur III.
[ 10.12.2008 ]

Dvojica značajnih svetih papa - Miltijada koji je održao sinodu u lateranskoj palači o donatistima, i Grgura III. za čijeg se pontifikata razbuktao ikonoklazam

U tijeku pontifikata pape Miltijada, sveca kojega Crkva danas slavi, kršćanstvo je nakon dva i pol stoljeća progonstava konačno dobilo slobodu. Papa Miltijad upravljao je Katoličkom crkvom od 310. do 314. godine, a bio je podrijetlom iz Afrike. U listopadu 313. godine održao je sinodu u Lateranskoj palači koju je malo prije toga car Konstantin darovao Crkvi. Na sinodi se raspravljalo o donatistima, a nakon toga car je sazvao i opći sabor o istom pitanju. Zablude donatista najbolje je pobio sveti Augustin.

Danas se spominjemo još jednoga pape – svetoga Grgura III. Od 731. godine do 740. godine bio je na čelu Crkve, a podrijetlom je bio Sirac. Za njegova pontifikata razbuktala se borba protiv svetih slika i kipova poznata pod imenom ikonoklazam. Papa Grgur odmah je sazvao sinodu koja je osudila krivo učenje. To se caru Leonu Izaurijskom nije svidjelo pa je uputio veliku flotu na papu, ali se ona razbila u vihoru na Jadranskom moru. Za pape Grgura Crkvu je zadesila još jedna teška sudbina: naime, južna Italija sa Sicilijom, Ilirik i dio Grčke, koji su od davnine pripadali rimskom patrijarhatu, odcijepio se i priklonio jurisdikciji carigradskog patrijarha. Dok su Rimu prijetili Langobardi, papa Grgur nije dočekao pomoć vojskovođa nego svetoga Bonifacija koji je osnovao biskupije u Freisingu, Regensburgu i Pasauu. Premda se papa Grgur žestoko zauzimao za prava Crkve, u privatnom životu bio je sama blagost i milosrđe. Umro je pun zasluga za Crkvu, iako teško pritisnut Langobardima. U osobi pape Grgura III. nalazimo ne samo svetost službe, nego i svetost čovjeka koji je tu službu nosio.

Danas častimo i Gospu Loretsku. O nastanku loretskog svetišta pobožna predaja pripovijeda da su anđeli 10. svibnja 1291. prenijeli nazaretsku kućicu Svete obitelji na Trsat, gdje se danas nalazi glasovito svetište Majke Božje od Milosti. No, nakon 3 godine anđeli su prenijeli svetu kućicu u Loreto kod Ancone. I tako je ondje nastalo veliko marijansko svetište za koje tek bula pape Julija II. iz 1507. godine naznačuje da je riječ o nazaretskoj kući Navještenja. Ali i ta bula ima restrikciju: 'Kako se pobožno vjeruje i propovijeda'.

Ovo svetište pohodili su mnogi sveci: sv. Brigita, sv. Ivan Kapistran, sv. Karlo Boromejski, sv. Franjo Ksaverski, sv. Petar Kanizije, sv. Franjo Borgija i sv. Mala Terezija. Papa Benedikt XV. proglasio je Loretsku Gospu zaštitnicom zrakoplovaca. Svetište Loretske Gospe pohodio je 4. listopada 1962., tjedan dana prije početka II. vatikanskog sabora, i papa Ivan XXIII. da bi isprosio blagoslov saborskom radu.

Loretska Gospa - 10. prosinca

Svaki marijanski blagdan ispunjava naša srca radošću i toplinom, svaki Marijin spomendan predstavlja sjajni dragulj u kruni naše Kraljice i Majke. Takav je i današnji blagdan Loretske Gospe. Među velika marijanska svetišta spada i ono u talijanskom gradiću Loretu (provincija Ancona, Marche). Loretsko svetište godišnje posjećuje više od milijun hodočasnika, a pohađali su ga i mnogi sveci i pape. Papa Ivan XXIII. pošao je tjedan dana prije početka Drugoga vatikanskog sabora u Loreto isprositi blagoslov za uspješan rad toga povijesnog skupa. U pobožnom vjerničkom puku postoji predaja kako su nazaretsku kućicu Svete obitelji, u kojoj se Marija rodila, odrasla i primila anđelovo navještenje i u kojoj je Isus proveo djetinjstvo, anđeli prenijeli 10. svibnja 1291. na naš Trsat, gdje se i danas nalazi glasovito proštenište Majke Božje od Milosti. Anđeli su tri godine kasnije, na današnji dan, 10. prosinca 1294., prenijeli svetu kućicu preko Jadrana u šume blizu Recanatija (Marche), a 1295. premještena je na današnje mjesto na brijegu. Tamo je sagrađena bazilika i razvilo se veliko marijansko svetište, u kojem su se proteklih stoljeća dogodila mnoga čudesna ozdravljenja i obraćenja. Mjesto je, prema predaji, dobilo ime ili po lovorovim šumama ili po vlasnici zemljišta Laureti. Mnogi osporavaju autentičnost nazaretske kućice i legende vezane uz nju. Od legende i predaje ipak je važnija činjenica da loretsko i trsatsko svetište i danas privlače mnoštvo vjernika i pružaju im obilje nade, radosti i ljubavi. U loretskom svetištu nastale su i glasovite Lauretanske litanije. Papa Benedikt XV. proglasio je 1920. Loretsku Gospu zaštitnicom zrakoplovaca, a štuju je piloti, zrakoplovne posade, zračne snage, letači, graditelji, konstruktori i mnoge biskupije, naselja, župe, crkve i kapele širom svijeta i hrvatskih krajeva (Kuna na Pelješcu, Arbanasi kod Zadra, Primošten, Sveti Juraj na Bregu).

Gospa Loretska
Blagdan je Gospe Loretske, odnosno čudesnog prijenosa nazaretske kućice
iz Nazareta preko Trsata u Loreto 1291. godine.
Mnogi od nas znaju za veliko marijansko svetište u Loretu u Italiji.
Onamo još i danas hodočaste brojni vjernici. Svetište su pohodili i brojni sveci:
sv. Brigita, sv. Ivan Kapistran, sv. Karlo Boromejski, sv. Franjo Ksaverski,
sv. Petar Kanizije, sv. Franjo Borgija, sv. Fidelis, sv. Alfonz Liguori, sv. Alojzije,
sv. Josip Benedikt Labre i sv. Mala Terezija.

Svetište Loretske Gospe pohodio je 4. listopada 1962.,
tjedan dana prije početka II. Vatikanskog sabora,
i papa Ivan XXIII. da bi isprosio blagoslov saborskom radu.

Svetišta imaju svoju povijest, a uz ovo Loretsko svetište veže se predaja
kako su 10. svibnja 1291. sveti anđeli prenijeli nazaretsku kućicu Svete obitelji na Trsat,
gdje se danas nalazi glasovito svetište Majke Božje od Milosti.

Nakon tri godine i sedam mjeseci, to jest 10. prosinca 1294. godine,
anđeli su prenijeli svetu kućicu u Loreto kod Ancone.
I tako je ondje nastalo veliko marijansko svetište.
Sveta kuća danas je smještena u Bazilici svetišta (Chiesa della Santa Casa).

U svetištu u Loretu nastale su i glasovite Lauretanske litanije koje su,
uz krunicu, najpoznatija marijanska molitva.
Prva bilješka o tom događaju pojavljuje se oko 170 godina kasnije
(između 1465. i 1473. godine) u opisu loretskog okružnog upravnika Teramanusa
te predstavlja tipičan primjer srednjovjekovnih pripovijedanja o čudesima.

Iako se ne može povijesno dokazati prijenos nazaretske kućice,
ipak je Božja providnost htjela da se i na Trsatu i u Loretu
razvije Gospino svetište u kojem se čini mnogo dobra.

Dekretom pape Benedikta XV. 1920. godine Majka Božja Loretska (Madonna di Loreto)
svečano je proglašena zaštitnicom zrakoplovaca i samoga grada koji je zadobio neovisnost
još u 15. stoljeću odlukom pape Siksta V. Daljnji razvoj ostao je usko vezan uz ovu legendu
te se grad razvijao kao hodočasničko odredište i stjecište mnogih svjetskih putnika.
Već 1482. godine, Loreto postaje potvrđeno trgovačko središte,
sagrađena je i bolnica kao i svratište za došljake iz cijeloga svijeta.

Danas također započinju zimske kvatre u kojima su vjernici pozvani
na intenzivniju molitvu i djela pokore i ljubavi.
Tjedan je posvećen kršćanskoj dobrotvornosti i zahvali Bogu za njegova dobročinstva.

Izvor;Laudato