www.tebe-trazim.com

Pusti samosažaljenje kameno, Duh Sveti će nastanit...srce tvoje ranjeno
Sada je 19 ožu 2024 12:37

Vrijeme na UTC [LJV]




Započni novu temu Odgovori  [ 6 post(ov)a ] 
Autor Poruka
PostPostano: 03 ruj 2008 14:25 
Odsutan
Korisnik s preko 1000 postova
Korisnik s preko 1000 postova

Pridružen: 01 tra 2006 21:22
Postovi: 1095
Podijelio: 0 zahvala
Zahvaljeno je: 3 zahvala
3. rujan

Sveti Grgur Veliki, papa i crkveni naučitelj (540–604)

Dosada je u povijesti Crkve 16 papa nosilo ime Grgur. Prvome između njih povijest je dala počasni naslov Veliki. To je znak da se radi o izvanrednoj osobi čiji je utjecaj trajne vrijednosti kroz sva vremena. On je živio i djelovao u veoma teškim i složenim okolnostima. Pa ipak je taj rad, zahvaljujući Božjoj milosti, svečevoj neumornoj revnosti, ugledu što je proizlazio iz njegove svetosti i bogate osobnosti, njegovu izvanrednom talentu za upravu, bio izvanredan; a rezultati su njegova 14godišnjeg pontifikata bili izuzetno veliki ne samo za njegovo nego i za kasnija vremena.

On je Petrovoj Stolici, kako na Zapadu tako i na Istoku, pribavio silan ugled. Udario je temelj odnosima s carskim vlastima u Bizantu, na bazi većeg dostojanstva i veće slobode, osobito na duhovnome području. Radio je na obraćenju Langobarda u Italiji te Angla u Britaniji. U životu je bio učitelj narodu, redovnicima, kleru i biskupima, a po smrti je to svojim brojnim pisanim djelima.

Grgur se rodio oko god. 540. u Rimu, u krilu jedne stare i ugledne rimske senatorske obitelji. U sebi je nosio najbolje vrijednosti rimske baštine. Kao rođeni Rimljanin osjećao se uvijek duboko vezan i s Rimskim Carstvom. To ga ipak nije smetalo – što je također dokaz da je bio velik duh, čovjek širokih pogleda – da svoj pogled upravi i izvan granica Rimskoga Carstva, na nove germanske narode što su nadirali prema zapadu i jugu. Svojom je oštroumnošću odmah shvatio da je zadaća rimske Crkve te narode ne samo obratiti i pokrstiti, već i u sebe uključiti, učiniti ih svojima, da se u njoj osjećaju kao u vlastitoj kući. I tako je Rim pod njegovom vladavinom postao misionarsko središte Zapada.

Od svog je oca baštinio na Siciliji veliko imanje pa mu je tako bilo moguće osnovati ondje 6 benediktinskih samostana. Jedan je osnovao u Rimu u svojoj rodnoj kući, koju je pretvorio u samostan, posvetivši ga svetom Andriji. Jedno je vrijeme bio visoki državni činovnik, rimski prefekt, a onda se nenadano god. 575. povukao iz javne službe te postao redovnik svoga rimskoga samostana Sv. Andrije. Tu se osjećao veoma ugodno, no nije mu bilo dano dugo uživati sveti samostanski mir. Papa Benedikt I. i Pelagije II. uzeše ga u svoju službu. Pelagije II. ga je zaredio za đakona te kao svog apokrizijara – nuncija – poslao god. 579. u Carigrad. Ondje Grgur ostade sve do god. 585. živeći na carskome dvoru u redovničkoj povučenosti i siromaštvu, provodeći vrijeme usred dvorske vreve i meteža isključivo u molitvi i teološkom proučavanju.

Nakon povratka u Rim živio je opet jedno vrijeme u svome dragom samostanu, no i dalje je bio papin savjetnik i vodio brigu o njegovoj korespondenciji s Istokom. Protiv svoje volje i odlučnog protivljenja izabran je god. 590. za Pelagijeva nasljednika na Petrovoj Stolici. Njegov će pontifikat u povijesti Crkve biti jedan od velikih. Tko bi se s njime htio podrobno upoznati, morao bi pročitati njegova 854 pisma koja jasno i nedvojbeno svjedoče o njegovoj mnogostrukoj i svestranoj djelatnosti.

Grgur je odmah od početka svoga pontifikata imao jasnu svijest o svojim papinskim dužnostima. Za biskupa je posvećen baš na današnji dan godine 590. Izabran je bio već prije i odmah je počeo djelovati. U Rimu su tada vladale velike elementarne nepogode: poplava, zatim glad i kuga. Novi je papa odredio da se održi svečana pokornička procesija kako bi se izmolilo Božje smilovanje. Kao dobar organizator naredio je da sav Božji narod sudjeluje u procesiji, ali da se pojedine kategorije okupe i svrstaju kod pojedinih rimskih crkava. Tako kler kod Sv. Kuzme i Damjana, redovnici kod Sv. Gervazija i Protazija, redovnice kod Sv. Petra i Marcelina, dječaci kod Sv. Ivana i Pavla, udovice kod Sv. Eufemije, udate žene kod Sv. Klementa, a svi drugi vjernici kod Sv. Stjepana. Iz tih su crkava svi išli moleći u crkvu Sv. Marije Velike. Tom je zgodom Grgur izrekao vjernicima svoju prvu propovijed. U njoj se kao brižan pastir potrudio da svoje ovce utješi, obodri, upravi im srce prema Bogu, koji pripušta takve nevolje da bi se ljudi obratili. Sve ih je potaknuo također na ustrajnu molitvu i pokoru.

Grgur se pobrinuo da se za gladni narod dopremi pšenica sa Sicilije i pritjecao mu je u pomoć na sve moguće načine. Nakon biskupskog posvećenja nastavio je redovitom i sustavnom službom propovijedanja, koju smatra jednom od glavnih biskupskih dužnosti i kojoj će posvetiti čitavu treću knjigu svoga monumentalnog djela Liber regulae pastoralis – način na koji se vrši pastva. Sačuvan nam je velik broj Grgurovih homilija koje su nadahnute, u prvom redu, knjigama Svetoga pisma, a zatim spisima sv. Augustina, koga je veoma cijenio i štovao.

I sva je Grgurova teologija živo povezana s bogatim duhovnim svijetom ranoga i otačkoga kršćanstva. Povjesničari kažu da je on Augustinova djela prenio u srednji vijek. Grgur je bio dijete svoga vremena, jer se u njegovim spisima osjeća ljubav prema onome što je čudesno; on vrlo rado govori o anđelima, o đavlu, o nebu, o paklu, o čudesima, u čemu se razlikuje od visoke duhovnosti grčke i latinske patristike. No taj je način bio bliži običnome puku.

Grgur je bio i veliki obnovitelj bogoslužja. On je dao rimskome kanonu mise, koji još i danas upotrebljavamo, konačan oblik. Od njega potječe i po njemu se zove Grgurov sakramentar. On je obnovitelj liturgijskoga pjevanja. Da li je i u kolikoj je mjeri on i tvorac takozvanoga gregorijanskog korala, to se ne može sa sigurnošću utvrditi. No osnovao je rimsku školu pjevača. Pius Parsch, oduševljen Grgurovim liturgijskim radom, smatra da je na području liturgije baš on najveći od svih papa. Njegovih četrdesetak homilija na Evanđelje sačinjavale su dobrim dijelom čitanja u starome Breviru. Parsch kaže čak da nijedan svećenik ne bi smio slaviti svetu misu ako ne bi išao Grgurovim stopama. On je na svu našu rimsku liturgiju najviše utjecao, on nas uči da je što dublje proničemo, no prema njoj i svoj cjelokupan život oblikujemo.

Grgur je i kao papa i usred najveće aktivnosti bio velik mistik koji je neprestano žalio za smirenim kontemplativnim redovničkim životom. To je njegovoj pastirskoj službi davalo poseban čar. I nije čudo što su svi njegovi brojni duhovni spisi duboko utjecali na srednjovjekovnu pobožnost.

Grgur je pun zasluga preminuo 12. ožujka 604. Glas svetosti uživao je već za života, a nakon smrti samo se još povećao. Nepoznati ga pjesnik naziva »Božjim konzulom«. Sv. Izidor Seviljski, uvrštavajući ga među slavne ljude, kaže da mu je od naučitelja jedva tko ravan. Slično misli o njemu i sv. Ildefons Toledski kad kaže da je Grgur »svetošću pobijedio Antuna, rječitošću Ciprijana, a mudrošću Augustina.« S tim se sudom, osobito što se tiče sv. Augustina, većina povjesničara i patrologa ne slaže. Unatoč tome, sva predaja Grgura stavlja u veliku četvorku zapadnih svetih Otaca: Ambrozije, Jeronim, Augustin, Grgur Veliki.

Završavajući ovaj sažeti i zbog toga nužno nedostatan prikaz o sv. Grguru navest ću što o njemu reče 3. rujna 1978. blagopokojni papa Ivan Pavao I., koji je baš toga dana službeno preuzeo svoju papinsku službu. Obraćajući se vjernicima sabranim na Trgu sv. Petra, s prozora svoje sobe prije Anđeoskog pozdravljenja, rekao je:

»Tamo sam dolje u Veneciji čuo govoriti: ’Svaki dobri razbojnik ima svoju pobožnost.’ Papa ih ima nekoliko; među inima i svetom Grguru Velikom, čiji je danas blagdan. U Bellunu se sjemenište naziva gregorijansko u čast sv. Grgura Velikoga. Ondje sam kao student proveo 7, a kao učitelj 20 godina. Slučaj je da je on na današnji dan bio posvećen za rimskoga biskupa, a ja službeno preuzimam svoju službu služenja općoj Crkvi. Bio je Rimljanin, postavši prvi upravni činovnik grada. Tada je sve dao siromasima, postao redovnik i papin tajnik. Kad je papa umro, izabraše njega, ali on to nije htio prihvatiti. Prihvatio je tek posredovanjem cara i naroda. Tada je pisao svom prijatelju Leandru, biskupu u Sevilli: ’Više bih plakao nego govorio.’ A carevoj je sestri pisao: ’Car je htio da jedan majmun postane lav’; vidi se da je i u ono vrijeme bilo teško biti papa. Bio je tako dobar prema siromasima; obratio je Englesku. A nadasve, napisao je veoma lijepih knjiga; jedna je Pastoralno pravilo: u njoj uči biskupe njihovoj službi, a u posljednjem dijelu ima ove lijepe riječi: ’Opisao sam dobroga pastira, ali to nisam, pokazao sam obalu savršenosti do koje valja doći, ali ja se osobno nalazim još u valovlju svojih pogrješaka, nedostataka, i onda: da ne bih doživio brodolom, molim vas, bacite mi dasku spasa svojim molitvama!’ To kažem i ja; pa ipak nisu samo papi potrebne naše molitve, nego i čitavom svijetu. Jedan je španjolski pisac zapisao: ’U svijetu je zlo jer ima više bitaka nego molitava.’ Nastojmo da bude više molitava a manje bitaka!«

Slika


Vrh
 Profil  
Citiraj  
PostPostano: 03 ruj 2009 11:30 
Odsutan
Korisnik s preko 1000 postova
Korisnik s preko 1000 postova

Pridružen: 21 pro 2007 09:22
Postovi: 8104
Lokacija: münchen
Podijelio: 0 zahvala
Zahvaljeno je: 1 zahvala
Sveti Grgur Veliki, papa
[ 3.9.2009 ]

Postavio temelje papinskoj državi, a za hrvatsku povijest osobito je važno njegovo pismo koje je 600. godine uputio biskupu u Solinu.

Crkva se danas spominje iznimnog pape i crkvenoga naučitelja – svetoga Grgura Velikog. Povjesničari ga smatraju genijalnim i najutjecajnijim papom prvoga tisućljeća. Rođen je oko 540. godine u plemenitoj rimskoj obitelji. U mladosti je bio prefekt Rima.

Pod utjecajem tek nastalih benediktinaca svoju kuću pretvara u benediktinski samostan. Papa Pelagije II. zaredio ga je za đakona i poslao kao svoga poslanika u Carigrad. Nakon smrti Pelagija II. 590. godine, na današnji je dan Grgur izabran za papu i tijekom sljedećih 14 godina vrlo mudro upravljao Petrovom lađom.

Za sv. Grgura kažu da je zadnji veliki Rimljanin i prvi veliki Europljanin. Udario je temelje odnosima s carskim vlastima u Bizantu na osnovi većeg dostojanstva i veće slobode, posebice na duhovnom području. Radio je na obraćenju Langobarda u Italiji te Angla u Britaniji.

Tek obraćenim Zapadnim Gotima u Španjolskoj osigurao je trajan navještaj da ustraju u svom primljenom krštenju. U vrijeme barbarskih provala papa Grgur Veliki brinuo se za obranu Rima i zemlje, za hranu siromašnima i za zaštitu ugroženima. Grgur je toliko podigao ugled papinstva da je položio temelj za papinsku državu.

Sveti Grgur Veliki, prvi je papa koji se nazvao 'sluga slugu Božjih' Nakon njega naslov 'sluga slugu Božjih' pape nose i danas. On je prvi kojemu je povijest dodala naslov Veliki jer je svojim velikim organizacijskim darom promijenio Crkvu i običaje onoga vremena.

Borio se za ukidanje ropstva, sprječavao je ratove, uveo je celibat za svećenstvo. Osnovao je rimsku pjevačku školu i obnovio crkvenu glazbu, tako da je do nas stigao izraz gregorijansko pjevanje.

Grgur se istaknuo i kao pisac. Objavio je knjige Homilije po evanđeljima, Sakramentar, Komentar knjige o Jobu, Knjige razgovora. Njegove su knjige u srednjem vijeku bile glavna literatura za naobrazbu klera. Očuvana su i 854 Grgurova pisma, među kojima i 20 pisama biskupima u Iliriku.

Za hrvatsku je povijest osobito važno pismo iz srpnja 600. godine upućeno biskupu Maksimu u Solin, u kojem javlja da su Slaveni došli u Istru. Tim pismom počinje niz vrela za hrvatsku povijest u novoj domovini.

Grgur je u liturgiji dao Rimskom kanonu konačni oblik koji se i danas upotrebljava, a do Drugoga vatikanskoga sabora bio je i jedini. Umro je 12. ožujka 604. godine, a njegov dan smrti bio je u mnogočemu kalendarska orijentacija.

Na kraju, čestitamo imendan svima koji nose drevno ime Grgur. Donosimo i nekoliko zanimljivosti uz ovo ime, čiji je korijen u grčkom jeziku. Susreće se glagol gregoreo, što znači 'budan sam, živim', kao i pridjev gregoros – budan, oprezan, pozoran. Prisutne su brojne izvedenice iz imena Grgur kao što su Grga, Gršo, Gregor, Grgica, Gregorija, Gordana.


Vrh
 Profil  
Citiraj  
 Naslov:
PostPostano: 07 ruj 2010 16:47 
Odsutan
Korisnik s preko 1000 postova
Korisnik s preko 1000 postova

Pridružen: 24 lis 2006 19:46
Postovi: 2079
Lokacija: dalmacija
Podijelio: 13 zahvala
Zahvaljeno je: 9 zahvala
:D


Vrh
 Profil  
Citiraj  
PostPostano: 03 ruj 2011 06:49 
Odsutan
Korisnik s preko 1000 postova
Korisnik s preko 1000 postova

Pridružen: 05 srp 2009 15:29
Postovi: 2003
Lokacija: Slavonija
Podijelio: 0 zahvala
Zahvaljeno je: 1 zahvala
Danas je Sveti Grgur Veliki, papa;

Slika


Vrh
 Profil  
Citiraj  
PostPostano: 27 lis 2015 08:43 
Odsutan
Novoregistrirani korisnik

Pridružen: 27 lis 2015 08:34
Postovi: 1
Podijelio: 0 zahvala
Zahvaljeno je: 0 zahvala
Sveti Grgur <3
________________
Grgur


Vrh
 Profil  
Citiraj  
PostPostano: 03 ruj 2016 09:46 
Odsutan
Moderator
Moderator

Pridružen: 09 lis 2013 19:27
Postovi: 828
Lokacija: Požeška biskupija
Podijelio: 358 zahvala
Zahvaljeno je: 292 zahvala
Sveti Grgur Veliki, papa

Postavio temelje papinskoj državi, a za hrvatsku povijest osobito je važno njegovo pismo
koje je 600. godine uputio biskupu u Solinu. Crkva se danas spominje iznimnog pape
i crkvenoga naučitelja – svetoga Grgura Velikog. Povjesničari ga smatraju genijalnim
i najutjecajnijim papom prvoga tisućljeća. Rođen je oko 540. godine u plemenitoj rimskoj obitelji.
U mladosti je bio prefekt Rima.

Pod utjecajem tek nastalih benediktinaca svoju kuću pretvara u benediktinski samostan.
Papa Pelagije II. zaredio ga je za đakona i poslao kao svoga poslanika u Carigrad.
Nakon smrti Pelagija II. 590. godine, na današnji je dan Grgur izabran za papu
i tijekom sljedećih 14 godina vrlo mudro upravljao Petrovom lađom.

Za sv. Grgura kažu da je zadnji veliki Rimljanin i prvi veliki Europljanin.
Udario je temelje odnosima s carskim vlastima u Bizantu na osnovi većeg dostojanstva i veće slobode,
posebice na duhovnom području. Radio je na obraćenju Langobarda u Italiji te Angla u Britaniji.

Tek obraćenim Zapadnim Gotima u Španjolskoj osigurao je trajan navještaj da ustraju u svom primljenom krštenju.
U vrijeme barbarskih provala papa Grgur Veliki brinuo se za obranu Rima i zemlje,
za hranu siromašnima i za zaštitu ugroženima. Grgur je toliko podigao ugled papinstva
da je položio temelj za papinsku državu.

Sveti Grgur Veliki, prvi je papa koji se nazvao 'sluga slugu Božjih'.
Nakon njega naslov 'sluga slugu Božjih' pape nose i danas.
On je prvi kojemu je povijest dodala naslov Veliki
jer je svojim velikim organizacijskim darom promijenio Crkvu i običaje onoga vremena.

Borio se za ukidanje ropstva, sprječavao je ratove, uveo je celibat za svećenstvo.
Osnovao je rimsku pjevačku školu i obnovio crkvenu glazbu, tako da je do nas stigao izraz gregorijansko pjevanje.

Grgur se istaknuo i kao pisac. Objavio je knjige Homilije po evanđeljima, Sakramentar,
Komentar knjige o Jobu, Knjige razgovora.
Njegove su knjige u srednjem vijeku bile glavna literatura za naobrazbu klera.
Očuvana su i 854 Grgurova pisma, medu kojima i 20 pisama biskupima u Iliriku.

Za hrvatsku je povijest osobito važno pismo iz srpnja 600. godine upućeno biskupu Maksimu u Solin,
u kojem javlja da su Slaveni došli u Istru. Tim pismom počinje niz vrela za hrvatsku povijest u novoj domovini.

Grgur je u liturgiji dao Rimskom kanonu konacni oblik koji se i danas upotrebljava,
a do Drugoga vatikanskoga sabora bio je i jedini.
Umro je 12. ožujka 604. godine, a njegov dan smrti bio je u mnogočemu kalendarska orijentacija.

Izvor;HKR

HIMAN

O slavni papa Grgure,
Blagovjesniče Engleske,
Sad anđelima pridružen
priteci nama u pomoć!

Ti prezre svijeta bogatstvo
I svu mu slavu varavu.
Zbog Isusa siromašnog
Siromah i ti postade.

On, višnji Prvosvećenik,
Na čelo Crkvi stavi te.
Ko Petrov pravi nasljednik
I Petrov primjer slijediš ti.

Otajstva pisma svetoga
Ti čudesno razjašnjavaš.
I u svu svoju istinu
Sam Isus te upućuje.

Upravitelju odlični,
Ti svjetlo Božje Crkve si,
Daj pomaži nam sveudilj,
Prosvjetljuj svojim naukom.

Sva slava Ocu vječnomu
I preslavnomu Sinu mu
Nek bude s Duhom Presvetim
Sad i uvijeke vjekova. Amen.



https://www.bitno.net/vjera/papa-grgur- ... -do-danas/


Vrh
 Profil  
Citiraj  
Prikaz prethodnih postova:  Sortiraj po  
Započni novu temu Odgovori  [ 6 post(ov)a ] 

Vrijeme na UTC [LJV]


Tko je online

Nema registriranih korisnika pregledava forum i 8 gostiju


Ne možeš započinjati nove teme.
Ne možeš odgovarati na postove.
Ne možeš uređivati svoje postove.
Ne možeš izbrisati svoje postove.

Traži prema:
Idi na:  
Pokreće phpBB® Forum Software © phpBB Group
phpbb.com.hr