www.tebe-trazim.com

Od g. 1309–1378. stolovali su pape u Francuskoj, u gradu Avignonu, pa se to razdoblje crkvene povijesti naziva »avignonsko sužanjstvo« jer su pape bili pod velikim utjecajem francuskih kraljeva. Sud povjesničara o avignonskim papama prilično je strog, da ne reknemo negativan. »Avignonsko je sužanjstvo beskrajno naškodilo ugledu papinstva«, kaže Franzen. Ipak i među avignonskim papama ima jedan koji je živio tako sveto da je proglašen blaženim. To je Urban V., koga slavimo danas.

Prije stupanja na papinsko prijestolje bio je redovnik benediktinac. U redu je obavljao visoke službe. Tako je bio opat dviju opatija: najprije opatije po imenu Saint-Germain d’ Auxerre, a kasnije opatije Sv. Viktora u Marseillesu. Za papu je izabran god. 1362., a vladao je 8 godina.

Odmah od početka shvatio je veoma ozbiljno dužnosti svoje visoke i odgovorne službe. Veoma je odlučno nastupio protiv različitih zloporaba u crkvenom životu, a osobito onih u papinskoj kuriji. Njegov neporočan život pribavio mu je još za života silan ugled u Božjem narodu. Živio je strogo i jednostavno izbjegavajući svaki luksuz. Bio je tako nježne savjesti da se svaki dan ispovjedio prije nego je služio svetu misu.

Još više od svojih prethodnika u Avignonu bavio se mišlju o pokretanju križarskih vojna za oslobađanje svetih mjesta u Palestini. Jednu je vojnu uspio i pokrenuti pod vodstvom ciparskog kralja Petra Lusignana, za koje je god. 1365. osvojena Aleksandrija. No taj se dobitak nije mogao dugo održati jer, uza sve Papino nastojanje, nije onamo pristizala redovita i potrebna pomoć.

Ali najvažniji je događaj u pontifikatu Urbana V. što se, unatoč opiranju francuskoga dvora, odlučio vratiti u Rim. Na to su ga naročito nagovarali veliki pjesnik Petrarca, sveta Brigita Švedska i car Karlo IV., koji je osobno došao u Avignon. Papa je svečano ušao u Vječni grad 16. listopada 1367., a sljedeće godine okrunio je Karlovu ženu za caricu.

No kako je god. 1370. u Rimu nastala buna, papa Urban V., nagovoren i pritisnut od francuskih kraljeva, opet se vratio u Avignon. Sveta Brigita mu je prorekla da će, ako se vrati, još iste godine umrijeti, a to se i dogodilo. Ipak je umro na glasu svetosti. Papa Pio IX. potvrdio je štovanje Urbana V. kao blaženika.

Željeli bismo još spomenuti vezu ovoga pape s nama Hrvatima. Kad se ono vraćao iz Avignona u Rim, posjetio je usput i gradić Loreto, nadaleko glasovito Gospino svetište. Tu se sastao s velikim brojem hodočasnika iz hrvatskih strana, koji su se ondje našli. Njihova je pobožnost Papu veoma ganula i on im je iz Rima po franjevcu ocu Bonifaciju poslao čudotvornu sliku Majke Božje koja se i danas štuje na Trsatu.

c/p SKAC

Bl. Urban V., papa


Čovjek široke kulture, zalagao se za jedinstvo Istočne i Zapadne Crkve.
Blaženi papa Urban V. jedan je od papa iz razdoblja tzv. avinjonskog sužanjstva. Iako povjesničari vrijeme stolovanja papa u Avignonu, od 1309. do 1378. godine, ocjenjuju negativno, među tadašnjim Petrovim nasljednicima ima i onih koji su proglašeni blaženim. Prije nego što je izabran za papu Urban V. bio je benediktinac. Za papu je izabran 1362. godine i vladao je osam godina. Odmah na početku odlučno nastupa protiv raznih zlouporaba u crkvenom životu. Pokreće i križarsku vojnu 1365. god. kada je osvojena Aleksandrija.

Najvažniji događaj u pontifikatu Urbana V. je taj što se, unatoč opiranju francuskog dvora odlučio vratiti u Rim. Papa je svečano ušao u Vječni grad 16. listopada 1367. godine. No, kako je 1370. god. u Rimu nastala buna, papu Urbana V. francuski kraljevi nagovorili su da se opet vrati u Avignon. Sveta Brigita prorekla mu je da će, ako se vrati, još iste godine umrijeti, i to se i dogodilo. Umro je na glasu svetosti. Papa Pio XI. potvrdio je štovanje Urbana V. kao blaženika.

Ovaj papa ima i posebnu vezu s Hrvatima koje je kao hodočasnike susretao na svome putu povratka iz Avignona u čuvenom marijanskom svetištu u Loretu. Kako je Papu ganula odanost i vjernička pobožnost hrvatskih hodočasnika, po franjevcu Bonifaciju poslao im je čudotvornu sliku Majke Božje koja se i danas časti na Trsatu. Papa Urban ostao je zapamćen kao papa široke kulture, i po svom nastojanju oko jedinstva Istočne i Zapadne Crkve i želje da uredi crkvenu disciplinu i uspostavi papinsko sjedište u Rimu.