www.tebe-trazim.com

Pusti samosažaljenje kameno, Duh Sveti će nastanit...srce tvoje ranjeno
Sada je 26 svi 2020 21:18

Vrijeme na UTC [LJV]




Započni novu temu Odgovori  [ 1 post ] 
Autor Poruka
PostPostano: 24 vel 2015 17:41 
Odsutan
Korisnik s više od 100 postova
Korisnik s više od 100 postova
Avatar korisnika

Pridružen: 28 tra 2014 00:02
Postovi: 295
Podijelio: 0 zahvala
Zahvaljeno je: 38 zahvala
Vjeroispovjest: katolik
Status: U braku
* Nisam ga našao ovdje pa stavljam ....

Sveti Aleksandar, aleksandrijski patrijarh, nasljedio je Achillasa g. 313., a umro 18. travnja 328. U zapadnoj se Crkvi slavi 26. veljače. Od g. 318. do 323. vodio je dogmatsku (vjersku) borbu protiv svećenika Arija koji je nijekao Kristovo božanstvo. Osudio je njega i njegovu propagandu brojnim pismima. Sveti je Epifanije poznavao 20 njegovih pisama; od njih su sačuvane dvije velike okružnice: svim biskupima i Aleksandru, biskupu Soluna i Konstantinopola.
Malo je poznato da je doživio krvave progone kršćana za vrijeme rimskih careva Galerija i Maksima, Postao je patrijarh baš na godinu izdavanja Milanskog edikta 313 godine.
Dočekale su ga tri krupne stvari koje je morao riješiti, Pitanje Uskrsa, klevete Melecijusa iz Lycopolisa , koji je caru Konstantinu pisao objede protiv Aleksandra i na kraju na kraju najkrupniji problem, a to je Arijevo krivo učenje, U svojoj prvoj propovijedi kao patrijarh ističe Presveto Trojstvo , kao temelj učenja,

Njemu je sam car Konstantin Veliki upravio pismo preko Hozija iz Cordove, poslanika pape svetog Silvestra I. na saboru u Niceji. Sv. Aleksandar je na tom I. općem saboru odigrao važnu ulogu. Sabor je potvrdio njegovu vlast nad Egiptom, Libijom i Pentapolisom. Od njegovih propovijedi vjerojatno su sačuvane, i to u odlomcima, propovijedi o Duši i tijelu te o Isusovoj muci. Sveti Aleksandru je u borbi protiv arijanaca mnogo pomagao njegov đakon Atanazije, kasnije njegov nasljednik i veliki svetac te crkveni naučitelj.

Euzebije, biskup iz Nikomedije, te sam car Konstantin tražili su od Aleksandra da natrag primi u Crkvu Arija, no on se tome odlučno usprotivio.
Kad se Arije požalio caru, ovaj ga je uputio da se na Nicejskom ekumenskom saboru 325 godine , izjasni o svome učenju.
Na tom saboru potvrđena je anatema za Arija, a učenje i Vjerovanje bit će temelj za kasnije Carigradski sabor 381 godine, koje danas molimo.
Aleksandar je umro 328 godine , po nekim kroničarima 17. travnja. Dok je umirao izrazio je želju da ga na patrijarškoj stolici naslijedi , kasniji svetac i naučitelj Atanazije.
Kad je riječ o Sv. Aleksandru, aleksandrijskom patrijarhu, možemo mirne duše ustvrditi da se radi o velikom čovjeku koji je u vremenima arijanske krize odigrao veliku i pozitivnu ulogu. Zato ga opravdano spominju manje-više sve veće crkvene povijesti, a i velika Patrologia graeca (PG) u svom 18. svesku od 547. do 614. stranice donosi njegova Pisma i Govore. Štoviše, učenjak H. G. Opitz objavio je u jednom novom izdanju djelâ sv. Atanazija i pisma sv. Aleksandra.

To je djelo izdano u Berlinu g. 1934. Opisao ga je također i svjetski poznati patrolog Bardenhewer u svom klasičnom djelu Geschichte der altkirchlichen Literatur (Povijest starocrkvene literature). Opis iznosi čak 7 stranica. Jasno je da je ušao i u sve velike katoličke enciklopedije, od kojih spominjem samo dvije s kojima sam se poslužio u ovom prikazu: Lexikon für Theologie und Kirche (I, 313, prikaz profesora dr. Pierre-Thomasa Camelota, dominikanca) i Enciclopedia cattolica (I, 781-782, prikaz profesora Gaetana Corti koji je predavao na Teološkom fakultetu u Milanu te na Katoličkom sveučilištu Sacro Cuore, također u Milanu).

_________________
Dominus meus et Deus meus


Vrh
 Profil  
Citiraj  
Prikaz prethodnih postova:  Sortiraj po  
Započni novu temu Odgovori  [ 1 post ] 

Vrijeme na UTC [LJV]


Tko je online

Nema registriranih korisnika pregledava forum i 3 gostiju


Ne možeš započinjati nove teme.
Ne možeš odgovarati na postove.
Ne možeš uređivati svoje postove.
Ne možeš izbrisati svoje postove.
Ne možeš postati privitke.

Traži prema:
Idi na:  
Pokreće phpBB® Forum Software © phpBB Group
phpbb.com.hr