www.tebe-trazim.com

Pusti samosažaljenje kameno, Duh Sveti će nastanit...srce tvoje ranjeno
Sada je 28 ožu 2024 10:16

Vrijeme na UTC [LJV]




Započni novu temu Odgovori  [ 124 post(ov)a ]  Idi na stranu Prethodni  1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8 ... 13  Sljedeće
Autor Poruka
 Naslov:
PostPostano: 16 stu 2008 11:52 
Odsutan
Korisnik s preko 1000 postova
Korisnik s preko 1000 postova

Pridružen: 10 lip 2008 20:55
Postovi: 3438
Lokacija: Santa Fe (New Mexico)
Podijelio: 0 zahvala
Zahvaljeno je: 72 zahvala
Sveti Ivan od Križa (Misli)

51. Nikakva nadnaravna spoznaja ni dojam u ovom pokvarljivom životu ne mogu razumu poslužiti kao bliže sredstvo za visoko ljubavno sjedinjenje s Bogom.Uistinu sve što razum može shvatiti,volja uživati i mašta predočiti,veoma je različito od Boga i Njemu neprimjereno.

52. Sjetilna viđenja i dojmovi ne mogu biti sredstvo za božansko sjedinjenje,jer nisu primjereni Bogu.

53. Bog se najčešće na svojstven način podaje izvorno duhu,i tada je to za dušu veća sigurnost i veća korist negoli da se podaje osjetima u kojima se obično nalazi velika opasnost zablude.

54. Kršćanin se ne smije radovati samo zbog toga što obavlja dobra djela i što se ispravno ponaša,nego jer sve to čini radi ljubavi prema Gospodinu,bez obzira na nešto drugo.

55. Duša odvajajući se od sjetilnih dobra,izvlači zadivljujuću korist,stječući veliku raspoloživost za primanje božanskih dobara i duhovnih darova.

56. Duša se treba razborito čuvati svih objavljenja,da prijeđe čisto i baz zablude u noć vjere koja vodi božanskom sjedinjenju.

57. Tko ima već sada čisto srce,nalazi u svim stvarima radosnu i slasnu,čistu i vedru,duhovnu i uzdignutu ljubavnu spoznaju Boga.

58. Duša da bi došla k Bogu,mora radije hodati ne shvaćajući negoli shvaćajući:ono što je promjenljivo i shvatljivo,mora ustupiti mjesto onomu što je nepromjenljivo i neshvatljivo.

59. Kako bi nam dao dobar primjer naš Spasitelj je za molitvu izabrao samotna mjesta i ona koja nisu odviše zaokupljala osjete,nego su dušu uzdizala k Bogu,kao brda koja se uzdižu od zemlje i koja su redovito pusta,bez ikakvih povada za sjetilne ugodnosti.

60. Sva nebeska viđenja,objavljenja i osjećaji,i što god drugo ikada mogu zamisliti,ne vrijeda toliko koliko najmanji čin poniznosti.

61. Nijedan oblik,lik,slika ili kakav drugi nebeski ili zemaljski,naravni ili nadnaravni pojam koji može pasti na pamet nije Bog.

62. Uzrok zbog kojeg neke duhovne osobe nikada ne dolaze do pravih radosti duha,leži u tome što svoje požude nikad konačno ne udalje od uživanja vanjskih i vidljivih stvari.

63. Bog koji daje milosti i čini neko dobro,redovito se služi likovima koji niso osobiti lijepo isklesani ili neobično naslikani i prikazani,kako vjernici ne bi tu moć pridavali liku ili slici.

64. Podnošenje svega jednakom i spokojnom mirnoćom ne samo da pomaže duši u stjecanju dobra nego pomaže da duša i same nevolje bolje prosudi i poduzme prikladna rješenja.

65. Mudar čovjek daje važnost sadržaju i korisnosti djela,a ne njegovoj ugodnosti i užitku.

66. Onog tko je nenavezan ne muče brige ni za vrijeme molitve ni kasnije,tako da bez gubitka na vremenu,s lakoćom zaslužuje veliku duhovnu blagodat.

67. Nitko ne zavrijeđuje ljubav osim po krepostima koje ima u sebi.Taj način ljubljenja potpuno je u skladu s voljom Božjom i svojstvena mu je velika sloboda.

68. Čuvajući vrata duše to jest osjetila,jednako se čuvaju i znatno povećavaju mir i čistoća.

69. Iako je bolje obavljati molitvu na mjestu koje je urešenije,uza sve to je potrebno odabrati mjesto gdje će osjeti i duh biti manje sprečavani da se usmjere prema Bogu.

70. Razlog zbog kojeg Bog čini čudesa i djeli milost posredstvom nekih određenih slika više negoli drugih ,ne leži u tome što su one prve dragocjenije od drugih,nego u tom što se posredstvom nijihove svježine budi zaspala pobožnost u narodu,te molitvena osjećajnost.


Vrh
 Profil  
Citiraj  
 Naslov:
PostPostano: 16 stu 2008 18:38 
Odsutan
Korisnik s preko 1000 postova
Korisnik s preko 1000 postova

Pridružen: 10 lip 2008 20:55
Postovi: 3438
Lokacija: Santa Fe (New Mexico)
Podijelio: 0 zahvala
Zahvaljeno je: 72 zahvala
Hrvatski katolički radio
Utorak, 18.11.2008. – 17.30h Argumenti

Tko je branio hrvatski Alamo na Dunavu? Što je kobni 18. studenog 1991. godine značio za branitelje, grad Vukovar i za Hrvatsku? Kakva je bila sudbina vukovarskih branitelja u srbijanskim konclogorima? Hoće li Srbija priznati odgovornost i platiti odštetu? Sedamnaest godina nakon pada Vukovara u našem studiju o tome govorimo sa Zoranom Šangutom, junakom s Trpinjske ceste. Uređuje i vodi Branko Madunić.

http://www.hkr.hr/


Vrh
 Profil  
Citiraj  
 Naslov:
PostPostano: 16 stu 2008 21:59 
Odsutan
Korisnik s preko 1000 postova
Korisnik s preko 1000 postova

Pridružen: 10 lip 2008 20:55
Postovi: 3438
Lokacija: Santa Fe (New Mexico)
Podijelio: 0 zahvala
Zahvaljeno je: 72 zahvala
Evo još nekih fotografija sa proslave zlatne mise koju je slavio prije tjedan dana fra Bono Zvonimir Šagi :D

Slika

Slika

Slika
fra Bonaventura Duda s portretom fra Bone


Vrh
 Profil  
Citiraj  
 Naslov:
PostPostano: 18 stu 2008 15:03 
Odsutan
Korisnik s preko 1000 postova
Korisnik s preko 1000 postova

Pridružen: 10 lip 2008 20:55
Postovi: 3438
Lokacija: Santa Fe (New Mexico)
Podijelio: 0 zahvala
Zahvaljeno je: 72 zahvala
Vukovaru u suton
( posvećena Vukovaru i braniteljima za 18. studeni)

Znam Grade Sveti sve tvoje tajne
Znam Majku si zvao
A Otac ti ususret stigao
Bojniče slomljen si - pod vihorom rata
I teretom života
A stablo tvoje priča – dugu krvavu i jesenju priču – dugu
Neizvjesnu i Križem obasjanu
Znam, nisi zaslužio neizvjesnost čekanja
Ledeni beton pod tvojim nogama
Glinena posuda u tvojim rukama a
Ispružena ruka uz oboreni pogled
Promatra vatru pakla
Straha i bijega…
A vrijeme prolazi
S vremenom prolaze - i oni - pored tebe
Možda večeras netko zapali svijeću
Možda se netko obazre i spusti dio sebe na dlan tvoje ruke
Možda se netko sjeti da si postojao
Kao jesenji list koji traži ispruženi dlan - mjesto i vrijeme
Gdje će odložiti – kada i komu ispričati
Ratna iskustva jeseni krvave - osamnaesti studeni - .…
Lagani i nježno krvavo obojani list – mora odložiti svoje umorno tijelo
Mora položiti život svoj i otići - istrunuti – nestati – biti osuđen…
I biti zgažen poput mnogih neprimijećenih gradova
Sela i Vukovara…prolaznika i tvog života…
A možda - danas - i tebi - Netko želi spustiti Riječ u srce
I reći ti „ Prijatelju moj Vukovar ja sam s tobom “ !
Ispruži svoju ruku - budi zdrav - budi nov
Otvori svoje srce i živi
Raduj se novom jutru uspjeha svog
Prihvati otvorenu ruku
Razumij otvoreno srce
Ljubi sve oko sebe
Cijeni iskrenu mladost
Voli svoju jednostavnost
I prihvati sve što je u tebi
Jer obojen si nježnim bojama jesenjeg lista
I novog života – što su nam ga BRANITELJI darovali!
Oh dragi Vukovar - Božji si dar…
Poštuj svoj život i znaj tko si - ako ne znaš tko si
Doći će drugi i reći će ti - i ako opet ne budeš znao tko si
Možda ćeš morat opet biti ono što oni hoće…
No, nikad više, jer svi dobro znamo tko si…..
Zapamtili smo u srcu Vukovar!

sestra Augustina Barišić, Klanjateljica Krvi kristove


Vrh
 Profil  
Citiraj  
 Naslov:
PostPostano: 18 stu 2008 15:12 
Odsutan
Korisnik s preko 1000 postova
Korisnik s preko 1000 postova

Pridružen: 10 lip 2008 20:55
Postovi: 3438
Lokacija: Santa Fe (New Mexico)
Podijelio: 0 zahvala
Zahvaljeno je: 72 zahvala
Vukovar se ne smije zaboraviti!

Homilija đakovačko-osječkog nadbiskupa Marina Srakića na misi na Dan sjećanja na žrtvu Vukovara, 18. studenoga 2008. u Vukovaru

Obilježavanje dana Vukovara i njegove tragedije redovito završava misom koja se prikazuje za branitelje, poginule ali i za preživjele koji na svom tijelu ili duši nose posljedice rata. Ove godine Dan sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. – 2008. obilježava se pod geslom 'Vukovar je lijepa naša, Vukovar je moja Hrvatska'. Danas je cijela Hrvatska ovdje u Vukovaru, na ovaj ili onaj način. Svjesni koje značenje ima Vukovar za cijelu Hrvatsku, želimo svima dati do znanja da se Vukovar ne zaboravlja i ne smije zaboraviti, ne radi osvete ni mržnje, nego da njegovu tragediju nitko nikad ne doživi. Zato u molitvu uključujemo našu domovinu Hrvatsku koja, nakon što je stekla samostalnost, izgrađuje svoju budućnost i pripravlja se za ulazak u zajednicu europskih naroda.

Što je za nas domovina?

Molimo za domovinu Hrvatsku. Za nas vjernike Hrvate, kao i za sve narode starog i novog svijeta domovina je važna i dragocjena stvarnost, ona je predmet štovanja, ljubavi i pijeteta. Za nas je naša domovina roditeljsko krilo iz kojeg je nikao naš život i u kojem smo taj život primili. Domovina je jedna od onih rijetkih stvarnosti i vrednota za koje se daje život. Onaj koji je svoj život žrtvovao za domovinu stječe naslov 'mučenika za domovinu'. Za nas je domovina dio zemlje posvećen narodnom ili kućnom religijom, to je zemlja u kojoj počivaju kosti naših pradjedova, i onih koji su dali svoje živote za nju.

Domovina je zemlja na kojoj je tkana naša povijest i stvarana vlastita kultura. Ta nas kultura sjedinjuje u jedno nacionalno biće, po njoj se razlikujemo od ostalih naroda, po njoj, kao i svi drugi narodi, imamo vlastitu ulogu u povijesti. Svaki narod, i naš hrvatski narod, kao i svaki drugi narod, stvarajući svoju kulturu različitu od drugih naroda promičemo niz vlastitih vrednota, radi toga naš narod ima određenu ulogu, poziv i posebno poslanje u povijesti. Domovina je u pravom smislu druga obitelj, druga očinska kuća. (MONDIN, B., Patria, u DEFIM, str. 549).

Domoljublje

Posve razumljivo da iz te svijesti domovine niče potreba ljubiti je, niče domoljublje. Domoljublje nije neki instinktivni osjećaj u čovjekovu srcu, nego pročišćena svijest, otvorenost prema drugome, mogućnost darivanja i žrtvovanja, snažan osjećaj solidarnosti s dijelom ljudskog roda koji obuhvaća žive, pokojne i buduće generacije koje ovise o nama kao što mi ovisimo o našim precima.

Prema kršćanskome moralu domoljublje je krepost, jedan izraz kreposti religije, ono je najistaknutiji vid ljubavi prema domovini. Crkva je uvijek pozivala da njegujemo dvostruku ljubav: prema domovini i prema cijelom čovječanstvu. Jedna ljubav ne isključuje drugu. Jedan je suvremeni mislilac rekao: 'Priznajem da ljubav najprije dugujem domovini, ali odbijam da pod izlikom ljubavi prema domovini na njezinim granicama prestanem tražiti pravednost i ljubav' (G. Fessard).

Biskup Josip Juraj Strossmayer je u svom nastupnom govoru za đakovačko-srijemskog biskupa, 1850. godine, o domoljublju rekao sljedeće: 'Treća grana duha današnjega jest narodnost i domoljublje. Ljubljeni! Ljubav domovine toliko je prirođena čovjeku, da svaki, koji iole ima nježno srce, sa svojom postojbinom stupa u neko uže prijateljstvo i ljubav. Kako poslije dugog boravka u tuđini rado ugledamo naše rodne zavičaje! Kako milo oči bacamo na brda, koja su se negda djetinjskom glasu našem odzivala!... U tuđoj pak zemlji koliko veselje oćutimo, kad makar posljednjeg od roda i plemena svoga opazimo! Sve to očito pokazuje da nam je ljubav roda i domovine rukom Božjom u grudi naše usađena.

Vjera nam pred oči stavlja dva veličanstvena primjera ljubavi prema domovini: jedan je primjer samog Spasitelja našega, koji se - pogledavši na Jeruzalem i pomislivši na zlo i nevolje, koje je on zbog tvrdokornosti trebao pretrpjeti - sažalio i počeo plakati... Drugi primjer ljubavi naroda svoga daje nam apostol Pavao koji je, predvidjevši u duhu zla i nevolje svoga naroda, zavapio: 'Silna mi je tuga i neprekidna bol u srcu. Da, htio bih ja sam proklet biti, odvojen od Krista, za braću svoju, sunarodnjake svoje po tijelu' (Rim 9,2-3) (HAZU, Hrvatski rodoljub Josip Juraj Strossmayer, Zagreb 1995, str. 27-28

S domoljublja u 'sveti egoizam'

Papa Pijo XII. rekao je da je nedostatak ljubavi prema domovini znak dezorijentacije duha, a isticanje te ljubavi može imati pozitivnih plodova u odgoju djece i mladih. Sa žalošću i s gorčinom moramo konstatirati da se desetljećima neopravdano i nehumano očitovanje ljubavi prema domovini i vlastitom narodu ubrajalo u kažnjiva djela, da su mnogi isključivo radi toga kažnjavani, da se zlonamjerno ta ljubav čupala iz generacija djece i omladine, a sve to u ime nekih drugih često sumnjivih vrednota. Istina, vrlo lako se s domoljublja, tj. s patriotizma skrene u nacionalizam, u podcjenjivanje drugog naroda ili druge domovine, skrene se u 'sveti egoizam' prema vlastitoj naciji ili domovini, kao da drugi nemaju isto tako svoju domovinu, kao da sve nacije ne sačinjavaju jednu obitelj čovječanstva.

Dok stojimo ovdje kraj grobova naših branitelja, ovdje u Vukovaru, molimo Gospodina da nas sačuva od takvih pogubnih skretanja, premda nam zločini i nepravde učinjene ovdje u Vukovaru i širom Hrvatske ostaju u svježem sjećanju. Znamo, ako se pravo i izvorno domoljublje izrodi u egoistični i tvrdi nacionalizam, u mržnju i zavist, a želja da svima bude dobro u nepovjerenje i sumnjičenje, ako se bratsko povjerenje izrodi u nadmetanje i borbu, te ako se skladna suradnja, poštivanje i obrana prava drugih, i onih slabih i malenih, izrodi u želju za hegemonijom i prevlašću, tada je teško sačuvati mir, i među narodima jedne države i među državama (usp. P. Pijo XI., 24. 12. 1930.).

Ovu misu prikazujemo za one koji su dali svoje živote za Vukovar i za domovinu Hrvatsku, ali i za žive, ponajprije za one koji predvode naš narod da ga vode u miru i da ostvare zdrava očekivanja hrvatskog naroda i svih građana ove zemlje.

Mir sazdan prema zahtjevima pravde

Da ga vode u miru, tj. u miru koji je 'sazdan prema zahtjevima pravde', tj. društvenog i političkog reda u kojem se poštuju prava svake ljudske osobe, svakog naroda i narodnosti u njihovoj različitosti i osobitosti. Riječ proroka Izaije 'Mir je djelo pravde', pada odlučno kao mač i skida svaku masku i svaku šminku, stavljajući pred nas istinu koja se zove zalaganje, jer 'Ako želiš raditi na miru, radi odlučno i pametno na izgradnji 'pravednih' odnosa među ljudima i među pojedincima' (Carozzo). To odgovara kršćanskom shvaćanju pravednosti prema onoj riječi sv. Pavla: 'Prigrljujte jedni druge kao što je Krist prigrlio vas na slavu Božju' (Rim 15,7).

Mir je u opasnosti kada se čovjeku ne priznaje ono što mu pripada kao čovjeku, kada se ne poštuje njegovo dostojanstvo i kada suživot nije usmjeren prema općem dobru. Razumljivo, izgradnja pravednoga društva je zadaća svih građana u uzajamnom poštivanju ljudi i osoba, ali i pravednih zakona.

Mir 'položen na istinu'

Prikazujemo ovu misu za Vukovar i domovinu Hrvatsku, da živimo u miru, ali miru 'položenom na istinu' (Pint 166). Nema mira bez istine, jer je ona jedan od njegovih stupova. Veliki suvremeni sovjetski pisac Solženicin kaže: 'Laž, krivotvorenje i dezinformacija pothranjuju nepovjerenje, bez osnovnog povjerenja, bez čuvanja zadane riječi nemoguć je zajednički život. Laž i nasilje idu rukom pod ruku'. To je istina o Vukovaru i Domovini, o njezinoj povijesti i sadašnjosti. Neka Gospodin sačuva sve nas u istini.

Mir 'ostvaren u znamenu slobode'

Prikazujemo ovu misu za Vukovar i za domovinu Hrvatsku da živi u miru 'ostvarenom u znamenu slobode', prave slobode. Ne slobode koja u društvu trpi samovolju nepoštivanje zakona i nasilje. Molimo za slobodu koja znači ono ozračje u kojem se pojedinci i zajednice mogu razviti na fizičkom, intelektualnom, voljnom, emotivnom, moralnom, duhovnom i religioznom, dakako i na ekonomskom i političkom planu.

Molimo Gospodina za slobodu koja nije 'dopuštenje' ili dar nekog čovjeka, skrojen po mjeri pojedinca ili neke skupine, ideologije ili sistema nego po mjeri Boga koji je stvorio čovjeka slobodna, po mjeri Krista koji nas je oslobodio svojom osloboditeljskom mukom, smrću i uskrsnućem, po mjeri Krista koji je rekao 'Istina će vas osloboditi'.

Molimo za slobodu koja je nutarnji zahtjev našega osobnog i nacionalnog bića. Molimo za slobodu koja je 'Božji dar' čovjeku, ali i 'zadaća', a kad se čovjek nađe pred zadaćom, pred odgovornošću, vrlo lako zataji, polovično je shvati i prihvati. Psiholog Eric Fromm napisao je djelo 'Strah od slobode'. Ako se danas govori o slobodi, o slobodi u slobodnom Vukovaru i u slobodnoj Hrvatskoj, onda nas može uhvatiti strah, jer je ta sloboda samo ljudska i zato je ona tjeskobna i dramatična unutar dijalektike oprečnosti određenih i neodređenih činilaca. Doista se moramo čuvati da naša sloboda, moja sloboda i djela kojima izražavamo slobodu ne budu razlog i povod tjeskobe i straha naših susjeda, naših bližnjih.

Mir gajen i ispunjan ljubavlju

Prikazujemo ovu misu za naš Vukovar i domovinu Hrvatsku da im Gospodin podari mir, i to mir 'gajen i ispunjan ljubavlju' (Pint 166). 'Pravi mir je stvar ljubavi prije nego pravednosti, jer pravednosti pripada samo uklanjanje zapreka miru: uvrede i štete; ali sam mir vlastiti je i specifični čin ljubavi' Pijo XI., Ubi arcano, GS 78. Ta ljubav obuzdava borbu za pravdu u njezinoj pravoj mjeri, ona poštuje čovjeka, čak i protivnika. Izgradnja mira ne samo na pravednosti nego i na ljubavi omogućuje da se svi na tom djelu susretnemo kao osobe, premda različite, jer uočavamo naše zajedništvo u jedinstvenom izvoru ljubavi i mira, u Bogu, Ocu svih ljudi. Takva ljubav ima svoje ime: solidarnost. Solidarnost u obnovi i raspodjeli izvora bogatstava, u izboru, vršenju i podjeli posla s drugima.

U današnjem evanđelju Isus moli svoga Oca: 'Oče, sačuvaj ih u svome imenu… da budu jedno!' I mi molimo za naše Vukovarce i za svoju domovinu Hrvatsku da nas sačuva u svome imenu, da budemo jedno, da nas sačuva od Zloga, da nas posveti u istini (usp. Iv 17, 11-19). Da tako izgrađujemo svoju domovinu za koju su branitelji bili spremni dati svoje živote, na dobro našega hrvatskoga naroda i svih naroda koji žive u njoj.

nadbiskup Marin Srakić


Vrh
 Profil  
Citiraj  
 Naslov:
PostPostano: 10 pro 2008 15:20 
Odsutan
Korisnik s preko 1000 postova
Korisnik s preko 1000 postova

Pridružen: 10 lip 2008 20:55
Postovi: 3438
Lokacija: Santa Fe (New Mexico)
Podijelio: 0 zahvala
Zahvaljeno je: 72 zahvala
Slika

Još od 11. st. samostan kartuzijanskoga reda Grande Chartreuse smješten u idiličnom krajoliku francuskih Alpa, drži se jednim od najasketskijih samostana na svijetu. Njemački filmski stvaratelj Philip Gröning pisao je 1984. godine kartuzijanskome redu tražeći dopuštenje da snimi dokumentarni film o njima. Rekli su mu da će mu se javiti. Šesnaest godina kasnije bili su spremni. Gröning je, bez filmske ekipe ili umjetne rasvjete, šest mjeseci živio u monaškim odajama – snimajući njihove dnevne molitve, zadaće, obrede i rijetke izlete.
U filmu je dakle riječ o monasima Kartuzijanskog reda, jednog od najstrožih redova Katoličke Crkve, koji ne jedu meso, ne spavaju u intervalima dužim od tri sata, a razgovaraju samo kad rad to zahtijeva, izuzimajući molitvu. Stroga i postojana životna rutina 1000 godina starog reda, kojem je cilj i želja u tišini i samoći naći i slaviti Boga, odvija se gotovo bez riječi pred očima gledatelja, dok tišinu samo povremeno prekidaju zvona, zvukovi svakodnevnih radnji i vremenskih prilika. Veličanstvena tišina snažan je film koji u 162 minute trajanja ima 2 minute razgovora. Sam redatelj kaže kako je želio izbjeći jezik i razgovor u filmu, jer su oni uvijek vezani uz vrijeme, a vrijeme narušava čistu sadašnjost. Premda je očito da vrijeme prolazi, izmjenom svjetla i tame, dana i noći, dnevnog reda, godišnjih doba, vremenskih prilika, sezonskih radova... gledatelj se osjeća zaustavljenim u vremenu tišine koju samo povremeno prekidaju zvukovi.

Draga braćo i sestre ovaj film se može skinuti sa ove stranice: http://isohunt.com/torrent_details/3711 ... ab=summary

Za one koji imaju viška novca,film se može kupiti u svim knjižarama Verbuma za kojih 110 kuna :P

smajlic28


Vrh
 Profil  
Citiraj  
 Naslov:
PostPostano: 17 pro 2008 20:47 
Odsutan
Korisnik s preko 1000 postova
Korisnik s preko 1000 postova

Pridružen: 10 lip 2008 20:55
Postovi: 3438
Lokacija: Santa Fe (New Mexico)
Podijelio: 0 zahvala
Zahvaljeno je: 72 zahvala
Kako divne slike moram ih staviti.



Slika
Sv. Faustina Kowalska

Slika
Milosrdni Isus


Vrh
 Profil  
Citiraj  
 Naslov:
PostPostano: 19 pro 2008 21:12 
Odsutan
Korisnik s preko 1000 postova
Korisnik s preko 1000 postova

Pridružen: 10 lip 2008 20:55
Postovi: 3438
Lokacija: Santa Fe (New Mexico)
Podijelio: 0 zahvala
Zahvaljeno je: 72 zahvala
Evo dva zanimljiva bloga:

http://ecclesiaesuaesanctae.blog.hr/

http://responder.blog.hr/2008/12/index.html

Nadam se da će skoro autori ovih stranica postati i članovi TT-obitelji,odnosno jedan već i jest samo nije baš aktivan na forumu.


Vrh
 Profil  
Citiraj  
 Naslov:
PostPostano: 29 pro 2008 13:55 
Odsutan
Korisnik s preko 1000 postova
Korisnik s preko 1000 postova

Pridružen: 10 lip 2008 20:55
Postovi: 3438
Lokacija: Santa Fe (New Mexico)
Podijelio: 0 zahvala
Zahvaljeno je: 72 zahvala
Sveti Ivan od Križa (Misli)

71. Poništivši ispraznu nasladu kojom se naslađuje u svojim djelima,duša postaje siromašna duhom,a to je jedno od evanđeoskih blaženstva o kojem Sni Božji kaže:Blago siromasima duhom,njihovo je kraljevstvo nebesko.

72. Duša se raduje uzvišenim i božanskim stvarima po posjedovanju tamne i gole vjere,vrhunskim ugodama ljubavi po kreposti ljubavi,po kojoj volja ne nalazi radost u drugim stvarima osim u Bogu,te zadovoljstvo u sjećanju po kreposti nade.To je čudesa korist.koja ima bitnu i izravnu vrijednost po savršenom sjedinjenju duše s Bogom.

73. Kontemplacija nije ništa drugo doli otajstveno i mirno ulijevanje Boga,puno ljubavi,koje ako mu se otvori put,raspaljuje dušu duhom ljubavi.

74. Koliko se duša više približi Bogu,toliko se više nalazi u dubokim tminama zbog svoje vlastite slabosti:kao što bi netko približivši se suncu povrijedio oči prevelikim sjajem te bi vidio samo veću tamu zbog slabosti svojeg vida.

75. Savršenost i vrijednost dijela ne stoji u njihovu broju niti u užitku što se u njima nalazi,nego u tom da se u njima znamo odreći sebe.

76. Kako bi se razum mogao sjediniti s božanskim svjetlom te u stanju savršenstva postati božanskim,potrebno je da se prije pročisti i poništi u svome naravnom svijetlu te da dođe u tamu posredstvom tamne kontemplacije.

77. Ponizni su daleko od toga da bi htjeli biti učitelji bilo komu,zato su uvjek pripravni poći putem drugačijim od onoga kojim idu,kad ime se to zapovjedi,jer se nikada ne pouzdaju u sebe same.

78. Prava pobožnost mora izvirati iz srca i paziti samo na istinu i na bit onoga što predstavljaju duhovne stvari.Sve ostalo je samo privrženost i svojstvo nesavršenosti,tako da je nužno umrtviti tu požudu kako bi se došlo do određenog savršenstva.

79. Kad je naklonost posve duhovna,dok ona raste,istodobno raste i ljubav prema Bogu,štoviše,koliko duša više misli na nju,toliko više misli na ljubav prema Bogu i žudi za njom.

80. Najmanja korist koja dolazi od Presvetog sakramenta jest ona koja spada na osjete,dok je najveća ona nevidljiva korist milosti što se daje duhu.

81. Ponizni će dati krv iz svog srca za onoga koji služi Bogu,i pomoći će mu,koliko mogu,da mu bolje služi.

82. Oni dakle,koji se od početka dobro upute prema savršenosti,ne priljubljuju se uz vidljive predmete,niti se njima opterećuju,niti se brinu da bi znali više negoli treba znati za dobro djelovanje.Oni gledaju samo na bit unutarnje savršenosti,tj.da u svakoj stvari ugode Bogu,a ne sebi.

83. Kad božansko svjetlo motrenja zahvati dušu koja još nije potpuno prosvjetljena,proizvodi u njoj duhovne tmine jer ne samo da nadilazi njene sposobnosti nego joj ih oduzima i potamnjuje čin njezina naravnog rasuđivanja.

84. Sva naravna djelovanja i pokreti,umjesto da pomognu,zapreka su da se prime duhovna dobra sjedinjena u ljubavi,jer je s obzirom na ta dobra svaka naravno vještina posve nedovoljna,sam Bog ih ulijeva u dušu na pasivni i tajnovit način u tišini.

85. Tamna noć zaista polako izvlači duh iz redovitog i običnog načina mišljenja o stvarima,da ga prenese u božanski način,koji je daleko drugačiji od svakog ljudskog načina.

86. Suhoća čini da duša čisto napreduje u božanskoj ljubavi,jer se više ne pokreće na djelovanje ugodnošću djela,nego samo da ugodi Bogu.

87. Kako bi duša prešla u uživanje božanskih veličina,u prvom je redu potrebno da joj tamna noć motrenja uništi i poruši njezinu niskost,stavljajoći je u tamu,u suhoću i prazninu u odnosu na svaku stvar,jer svjetlo koje joj mora biti uliveno zaista je najuzvišenje božansko svjetlo,koje nadilazi svako drugo naravno svjetlo i razum ga ne može primiti na naravn način.

88. O dušo koja si najljepša među svim stvorovima,koja toliko žudiš saznati gdje je tvoj Ljubljeni da se s Njim susretneš i ujediniš!Napokon ti je rečeno da si ti sama stan u kojem On boravi i skrovište u kojem se krije.

89. Ljubav se palaća samo ljubavlju.

90. Jedna od najvećih milosti što je Bog može dati duši na prolazu u ovom životu jest da joj dade jasno shvatiti i tako visoko misliti o Bogu da razumije kako ga ne može potpuno spoznati ni osjetiti.To je uistinu na neki način slično mislosti koju uživaju blaženici na nebu,gdje oni koji ga više poznaju,jasnije razumiju da im preostaje neizmjerno toga da shvate.


Vrh
 Profil  
Citiraj  
 Naslov:
PostPostano: 29 pro 2008 22:51 
Odsutan
Korisnik s preko 1000 postova
Korisnik s preko 1000 postova

Pridružen: 10 lip 2008 20:55
Postovi: 3438
Lokacija: Santa Fe (New Mexico)
Podijelio: 0 zahvala
Zahvaljeno je: 72 zahvala
[youtube]http://www.youtube.com/watch?v=6XJirfrf6sw[/youtube]

Broken skies, heartaches that flowers won?t mend
Say goodbye knowing that this is the end
Tender dreams, shadows fall
Love too sweet, to recall
Dry your eyes, face the dawn
Life will go on

All day long thought that we still had a chance
Letting go, this is the end of romance
Broken hearts find your way
Make it through just this day
Face the world on your own
Life will go on, life will go on


Tender dreams, shadows fall
Love too sweet, to recall
Dry your eyes, face the dawn
Life will go on, life will go on
Broken heart find your way
Make it through just this day
Face the world on your own
Life will go on


Vrh
 Profil  
Citiraj  
Prikaz prethodnih postova:  Sortiraj po  
Započni novu temu Odgovori  [ 124 post(ov)a ]  Idi na stranu Prethodni  1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8 ... 13  Sljedeće

Vrijeme na UTC [LJV]


Tko je online

Nema registriranih korisnika pregledava forum i 10 gostiju


Ne možeš započinjati nove teme.
Ne možeš odgovarati na postove.
Ne možeš uređivati svoje postove.
Ne možeš izbrisati svoje postove.

Traži prema:
Idi na:  
Pokreće phpBB® Forum Software © phpBB Group
phpbb.com.hr