www.tebe-trazim.com

Pusti samosažaljenje kameno, Duh Sveti će nastanit...srce tvoje ranjeno
Sada je 24 stu 2017 05:01

Vrijeme na UTC [LJV]




Započni novu temu Odgovori  [ 13 post(ov)a ]  Idi na stranu 1, 2  Sljedeće
Autor Poruka
PostPostano: 25 vel 2013 20:39 
Odsutan
Korisnik s preko 1000 postova
Korisnik s preko 1000 postova
Avatar korisnika

Pridružen: 16 ožu 2006 15:36
Postovi: 7075
Podijelio: 0 zahvala
Zahvaljeno je: 15 zahvala
Vjeroispovjest: katolikinja
Sarajevo, 25. veljača 2013. (KTA)
Kako se bira novi papa

Vojni biskup u Bosni i Hercegovini, mons. dr. Tomo Vukšić, profesor na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Sarajevu, napisao je za Katoličku tiskovnu agenciju Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine tekst o načinu izbora novog pape kako bi medijski djelatnici i svi koje to zanima imali točne informacije o tijeku procesa izbora novog pape. Tekst biskupa Vukšića prenosimo u cijelosti:
Nakon što je papa Benedikt XVI. najavio odreknuće od svoje službe, odnosno da njegova služba prestaje 28. veljače 2013. u 20,00 sati, čime je primijenio mogućnost koju predviđa kanon 332 § 2, na mnogo strana se moglo čuti ili pročitati izvještaje o biranju poglavara Katoličke Crkve koji su često ostavljali dojam nedovoljnoga poznavanja propisa, koji ravnaju ovim pitanjem, a ponekada i nedobronamjernoga senzacionalizma. Stoga su učinilo razboritim javnosti ponuditi sažet prikaz crkvenoga zakonodavstva i dokumenata koji uređuju pitanje sedisvakancije i način biranja pape.
Kao prvo, rimskoga biskupa biraju kardinali koji nisu navršili 80 godina života na dan kad je započela upražnjenost rimske biskupske stolice, koja može ostati upražnjena ili smrću rimskoga biskupa, kojega se općenito naziva papa, ili njegovim odreknućem od svoje službe. To odreknuće, da bi bilo valjano, mora biti učinjeno slobodno i prema propisima crkvenoga zakona, kako to propisuje kanon 332 § 2 „Zakonika kanonskoga prava“ koji je objavljen 1983. godine. I dok je u prošlosti služba rimskih biskupa najčešće prestajala njihovom smrću, nisu nepoznati slučajevi Petrovih nasljednika koji su se odrekli svoje službe, a upravo to se dogodilo u slučaju Benedikta XVI.


Crkveni dokumenti o biranju pape
Način izbora pape kroz povijest se mijenjao, ali je već višestoljetna praksa da ga biraju kardinali. Međutim, način, na koji će ga kardinali birati, više puta je u nekim detaljima dorađivan u skladu sa potrebama Crkve. Tako je npr. samo u 20. st. nekoliko puta ovo pitanje dodatno precizirano i regulirano posebnim papinskim dokumentima: Pio X. (1904. i 1908.), Pio XI. (1922. i 1935.), Pio XII. (1945.), Ivan XXIII. (1962.), Pavao VI. (1967., 1970. i 1975.).
Danas važeći glavni dokument, kojim se regulira izbor rimskoga biskupa jest apostolska konstitucija Universi Dominici Gregis koja ima podnaslov „o upražnjenosti Apostolske stolice i izboru rimskoga Prvosvećenika“. Objavio ju je Ivan Pavao II. 22. veljače 1996. Uz nju treba spomenuti i jedan vrlo kratak dokument Benedikta XVI.: Apostolsko pismo u obliku motuproprija De aliquibus mutationibus, objavljeno 11. lipnja 2007. A budući da će novi papa biti biran i stupiti na službu prema tim propisima, u nastavku ovoga teksta u skraćenom obliku su prikazane odredbe upravo ovih dvaju dokumenata.
Za početak valja napomenuti da odredbe apostolske konstitucije Universi Dominici Gregis, glede načina izbora novoga, pape moraju biti integralno poštivane bez obzira na koji način je papinska stolica ostala upražnjena prije početka izbora: bilo smrću bilo odreknućem prethodnoga pape.


Uloga kardinalskoga zbora
Za vrijeme upražnjenosti rimske biskupske stolice Katoličkom crkvom upravlja kolegij kardinala koji, međutim, nemaju nikakvu moć ili jurisdikciju u pitanjima koja su inače u isključivoj nadležnosti Vrhovnoga svećenika, ne mogu mijenjati zakone koje su donijeli pape, ne mogu ni na koji način odlučivati o pravima Apostolske stolice i rimske Crkve. Zadaća je kolegija kardinala brinuti se da budu uredno završavani redoviti i neodgodivi poslovi te da se pripravi sve što je potrebno za izbor novoga pape.
Za vrijeme upražnjene papinske stolice kardinali održavaju posebne i opće kongregacije. Općim kongregacijama predsjeda dekan kardinalskoga kolegija. To je sada kardinal Angelo Sodano, koji sada ima 86 godina, a svaki sudionik tih kongregacija na početku mora položiti zakletvu, polažući ruku na Evanđelje, da će strogo poštovati sve odredbe konstitucije Universi Dominici Gregis i da će skrupulozno čuvati tajnu o svemu što na bilo koji način ima veze s izborom pape.
Na jednoj od kongregacija, neposredno nakon papina preminuća, ako se radi o sedisvakanciji zbog smrti, kardinali odlučuju dan, sat i način na koji će tijelo pokojnoga pape biti preneseno u baziliku sv. Petra i izloženo vjernicima. Molitve za papu obavljaju se kroz devet dana nakon smrti a, osim ako postoje neki posebni razlozi, treba biti pokopan između četvrtoga i šestoga dana nakon smrti. Ovi kardinali trebaju providjeti da za kardinale izbornike, koji trebaju stići u Rim radi izbora, bude pripravljeno mjesto za boravak u vatikanskom gostinjcu Domus Sanctae Marthae, da se pripremi Sikstinska kapela u kojoj se obavlja izbor pape, da se odobre sredstva za trošak sprovoda i budući izbor, da pročitaju dokumente ako je papa nešto ostavio za kardinalski kolegij, da se pobrinu da bude poništen papin prsten i olovni pečat kojima se proviđaju apostolska pisma, da rasporede sobe za kardinale i da odrede dan i sat glasovanja. Trebaju odrediti i dvije crkvene osobe, jasnoga nauka, mudrosti i moralnog ugleda, koje će kardinalima izreći dvije meditacije o problemima Crkve u datom trenutku i o izboru pape.


Prestaju skoro sve vikarne službe

S papinom smrću ili njegovim slobodnim odreknućem od službe „umiru“ također skoro sve vikarne (zamjeničke) službe. Tako svi predstojnici središnjih crkvenih ustanova u Rimu, kao npr. kardinal državni tajnik, kardinali prefekti kongregacija, nadbiskupi predsjednici kao i svi članovi rimskih ustanova prestaju sa službom čim papa umre ili se odrekne službe. Međutim, neki ipak, radi konkretnih potreba Crkve i duhovnoga dobra vjernika, ostaju „živi“ do izbora novoga pape: to su kardinal kamerlengo, kardinal veliki pokorničar i njegovi službenici, kardinal vikar rimske biskupije, generalni vikar Grada Vatikana i kardinal arhiprezbiter vatikanske bazilike. Isto tako, zadržavaju službu, ali odgovaraju zboru kardinala: substitut Državnoga tajništva (neka vrsta ministra za unutrašnja pitanja), tajnik za odnose s državama (ministar vanjskih poslova), tajnici ustanova rimske kurije i djelitelj milostinje (elemosiniere). Uz ove, nastavlja se služba i ovlasti apostolskim nuncijima.
Kroz svo vrijeme upražnjene papinske stolice središnje crkvene ustanove, kao što su npr. kongregacije i druge, ne mogu obavljati poslove koji se inače, dok je papa živ, obavljaju nakon razgovora s papom (facto verbo cum Summo Pontifice) ili nakon audijencije kod pape (ex audientia Summi Pontifici). Kroz isto vrijeme sva papina civilna vlast, koja se tiče državne uprave Vatikana, pripada kardinalskom zboru koji ne može donositi dekrete, osim u slučaju hitne potrebe i koji vrijede jedino za vrijeme sedisvakancije.
Ako je papa umro, zadaća je kamerlenga (kardinal Tarcisio Bertone, koji sada ima 79 godina), između ostaloga, da službeno ustanovi da je nastupila smrt pape, te da o tome izvijesti kardinala vikara rimske biskupije koji će o istome posebnim priopćenjem izvijestiti rimski puk. S druge strane, nakon što primi obavijest od kamerlenga, zadaća je kardinala dekana obavijesti sve druge kardinale o papinoj smrti sazivajući ih na kongregaciju kolegija te izvijestiti diplomatski zbor kod Svete Stolice i poglavare njihovih država.
Pokop pape se obično vrši u vatikanskoj bazilici ali poznati su slučajevi da su neki pape željeli da budu pokopani na nekom drugom mjestu. Tako je npr. sv. Pio X., koji je umro početkom 20. st., u skladu sa svojom željom, pokopan u Veneciji a neki pape počivaju u drugim rimskim bazilikama.


Aktivno i pasivno pravo glasa
Pravo birati novoga papu imaju samo kardinali koji, u času kad je rimska biskupska stolica ostala upražnjena, nisu navršili 80 godina života, a broj kardinala izbornika ne smije prelaziti 120. Ovaj dokument određuje da svi kardinali izbornici imaju i aktivno i pasivno pravo glasa (br. 35). U prijevodu na običan jezik to znači da svaki kardinal može birati i svaki može biti izabran, osim onoga kardinala koji bi odbio ući u Vatikan i čekati izbore ili kasnije, nakon što započnu izbori, odbio ostati u Vatikanu kako bi obavio svoju zadaću. Međutim, ako neki kardinal oboli te mora poći na liječenje izvan Vatikana, izbor se može nastaviti bez traženja njegova glasa ali ako se, nakon ozdravljenja, želi vratiti, mora biti ponovno uključen.
Međutim, važno je znati da kardinali izbornici nemaju obvezu birati isključivo nekoga između sebe, već mogu dati svoj glas također onomu tko je izvan kardinalskoga zbora (br. 83), ako ga smatraju prikladnim za uspješno i korisno predvođenje opće Crkve. Tako, što se zakona tiče, za papu može biti izabran svaki katolički vjernik koji je muškarac koji je sposoban prihvatiti izbor, uz uvjet da je prikladan za biskupsku službu.


Smještaj kardinala izbornika

Za vrijeme izbora svi kardinali su smješteni u vatikanskom gostinjcu sv. Marte. Tu može biti smješten i npr. neki bolničar ako je potreban kojemu od kardinala. No od časa kad započnu poslovi oko izbora, prostori sv. Marte i Sikstinske kapele moraju biti zatvoreni što je briga kardinala kamerlenga.
Izbor novoga pape mora se odvijati u potpunoj i apsolutnoj slobodi izbornikâ i prostora, bez ikakva utjecaja izvana. Posebice, nitko se ne smije obraćati kardinalima dok ih se prevozi iz sv. Marte u Apostolsku palaču. A sami kardinali izbornici od časa kad započne proces izbora, pa sve dok se ovaj ne dogodi, trebaju se uzdržati od dopisivanja, telefonskih kontakata i drugih oblika komuniciranja s osobama koje ne pripadaju izbornom ambijentu. Jedino u iznimnim slučajevima posebna kongregacija kardinala može dopustiti takav kontakt nekom kardinalu, a bez takva odobrenja ni kardinal pokorničar, ni kardinal vikar Rima kao ni kardinal arhiprezbiter vatikanske bazilike ne mogu kontaktirati sa svojim uredima.
Na uslugu kardinalima mora biti nekoliko svećenika koji govore različite jezike radi ispovijedi kao i dva liječnika radi mogućih hitnih intervencija. Isto tako treba im biti na raspolaganju određen broj osoba koje će se brinuti o kuhinji i čišćenju. Sve te osobe moraju imati odobrenje kardinala kamerlenga i njegovih pomoćnika i svaka ta osoba, pred kardinalom kamerlengom ili pred osobom koju on ovlasti, mora položiti zakletvu da će čuvati apsolutnu tajnu glede svega što se izravno ili neizravno tiče izbora pape. Kunu se također da neće koristiti nikakav instrument koji može snimati na bilo koji od mogućih načina.


Mjesto biranja novoga pape
Nakon što je pripravljeno sve za izbor novoga pape, petnaestoga dana nakon smrti ili odreknuća pape – a nikako poslije dvadesetoga dana – kardinali izbornici se okupljaju u vatikanskoj bazilici, ili na nekom drugom mjestu ako je potrebno, i sudjeluju u svečanom euharistijskom slavlju na kojemu mole za papu koji treba biti izabran (pro eligendo Papa). To slavlje treba biti obavljeno ujutro kako bi se poslije podne moglo nastaviti s poslovima. A poslije podne kardinali izbornici se okupljaju u kapeli sv. Pavla u Apostolskoj Palači te u svečanoj procesiji, pjevajući Veni Creator, kreću u Sikstinsku kapelu. Ona je ekskluzivno i jedino mjesto gdje se obavlja izbor pape i gdje sve mora biti već pripravljeno za sam proces izbora. Posebice moraju biti obavljene stroge kontrole, također uz pomoć osoba koje su tehnički osposobljene, da u prostorima za izbor nisu zlonamjerno postavljena audiovizuelna sredstva snimanja ili prijenosa prema van.


Početak biranja
Smjestivši se u Sikstinsku kapelu, svi kardinali polažu zakletvu da će se vjerno i skrupulozno u procesu izbora ponašati u skladu s konstitucijom Universi Dominici Gregis. Kunu se da će svaki od njih, koji bude izabran, vjerno vršiti petrinsku službu u Crkvi, da će braniti duhovna i vremenita dobra Crkve, kao i njezinu slobodu. Obećaju da će prema svima, klericima i laicima, čuvati tajnu o svemu što se na bilo koji način tiče izbora i o svemu što se bude događalo na mjestu izbora, da neće povrijediti ovu tajnu ni prije ni poslije izbora, osim u slučaju ako im za to sam papa dadne odobrenje, da ni u kojemu obliku neće dopusti miješanje nikakva vanjskoga svjetovnog autoriteta bilo kojega reda ili stupnja, kao ni bilo kojoj drugoj osobi ili grupi koji bi htjeli utjecati na izbor pape. A nakon što i posljednji kardinal položi zakletvu, papinski ceremonijar se oglašava s: „Extra omnes!“ (Svi napolje!) te svi, koji ne sudjeluju u konklavu, u tom času moraju napustiti Sikstinsku kapelu.
Nakon što unaprijed određena crkvena osoba završi svoje izlaganje kardinalima, i ona napušta Sikstinsku kapelu zajedno s papinskim liturgijskim ceremonijarom. Zatim kardinali izbornici, nakon što završe molitvu koju izriču prema obrednikuOrdorituumconclavis, saslušaju kardinala dekana ili onoga tko ga zamjenjuje. On pred kardinale iznosi prije svega pitanje može li se započeti s izborom, ili je potrebno još pojasniti dvojbe oko propisa i načina koje je odredila Konstitucija Universi Dominici Gregis, ali bez mogućnosti da bude dopušteno da neka od tih odredbi, koja se bitno odnosi na čine samog izbora, bude izmijenjena ili zamijenjena, pa taman ako bi se dogodila i jednoglasnost izbornika, i to pod kaznu ništetnosti samog izbora. A ako, prema sudu većine izbornika, ništa ne priječi da se započne s izborom, taj proces odmah započinje prema načinu koji je odredila Konstitucija.


Kazne za odavanje tajne
Propisi o čuvanju tajne glede podataka o izboru pape vrlo su strogi tako da u četiri slučaja za njihove eventualne prekršitelje predviđaju čak najstrožu moguću crkvenu kaznu: izopćenje latae sententiae, to jest automatsko izopćenje iz Crkve bez vođenja ikakva postupka. Tako sve osobe iz posluge upadaju u izopćenje samim izvršenim činom odavanja tajne o spisima, znakovima ili bilo kojoj drugoj stvari (br. 58). Jednakom kaznom automatskog izopćenja iz Crkve bili bi udareni i kardinali izbornici koji bi birali vođeni razlogom simonije (br. 78), kardinali izbornici koji bi od bilo koje civilne instance prihvatili zahtjev da predlože veto ili tzv. exlusiva, tj. da prihvate unaprijed isključiti jednog ili više izbornika (br. 80), te ako bi neki kardinal izbornik paktiranjem, dogovaranjem ili obećanjem, ili na neki drugi način, prisilio da se dadne ili da se ne dadne glas nekome ili nekima (br. 81).


Postupak biranja
Poslije polaganja zakletve slijedi meditacija koju će kardinalima u Sikstinskoj kapeli održati predviđena crkvena osoba, poslije čega se ta osoba kao i službeni papinski ceremonijar povlače iz kapele.
Kardinal kamerlengo i tri kardinala asistenta pro tempore su dužni bdjeti da ni na koji način ne bude povrijeđena diskrecija prostora u kojemu se događa izbor. Posebice su odgovorni da se ne bi dogodilo da u tim prostorijama bude postavljen kakav aparat za audiovizualni prijenos događanja. Sami kardinali ni na koji način ne smiju kontaktirati s nekim izvana, a kroz cijelo vrijeme trajanja izbora posebno im je zabranjeno primati dnevni ili periodični tisak bilo koje vrste. Jednako tako im je zabranjeno slušati bilo kakve radio programe i televizijske emisije.
Izbor novoga pape obavlja se jedino glasovanjem što znači da su svi drugi oblici, kao npr. aklamacija koja nije bila nepoznata u prošlosti, posvema isključeni. No, za valjanost izbora traži se da za jednoga kandidata glasuju dvije trećine prisutnih izbornika. A u slučaju da je broj izbornika takav da se ne može podijeliti na tri jednaka dijela, za valjanost izbora se zahtijeva jedan glas više od dvije trećine.


Tri faze biranja
Prva faza biranja pape naziva se predglasovanje (antescrutinium) za vrijeme koje se: priprave i raspodjele glasački listići tako da svaki kardinal dobije dva ili tri; posljednji kardinal đakon između svih kardinala izbornika „kockom“, javno pred svima, jedno za drugim izvlači imena trojice brojača glasova (scrutatores), trojice koji će biti zaduženi prikupiti glasove bolesnih kardinala (infirmarii) i trojice revizora (recognitores). A ako se među njima izvuku imena kardinala koji, zbog bolesti ili drugoga razloga, nisu u mogućnosti obavljati te zadaće, umjesto njih se odmah izvlače imena onih koji nisu spriječeni. Prva trojica su brojači, druga trojica infirmarii a treća trojica revizori.
Glasački listić je pravokutan a na njemu u gornjem dijelu piše: Eligo in Summum Pontificem (Biram za Vrhovnoga svećenika) dok u njegovu donjem dijelu mora biti ostavljen prostor da se može upisati ime kandidata, a glasački listić mora biti takav da se može previti na dvoje. Svaki izbornik mora osobno popuniti glasački listić isključivo tako da upisuje samo jedno ime čitko ali, ako je to ikako moguće, takvim rukopisom da ga se ne može prepoznati. Za vrijeme glasovanja kardinali su sami u Sikstinskoj kapeli koju, prije negoli kardinali počnu glasovati, napuštaju svi drugi. Za njima vrata zatvara posljednji kardinal đakon koji ta vrata otvara i zatvara kad je potrebno.


Predaja glasačkih listića i brojanje glasova
Druga faza, koja se naziva glasovanje (scrutinium), sastoji se od predaje glasačkih listića u posebnu kutiju, miješanja i brojanja listića i prebrojavanja glasova. Najprije svaki kardinal redom po precedenciji svoj glasački listić, previjajući ga na dvoje i držeći ga podignuta kako bi bio vidljiv, donosi na oltar, pored kojega stoje brojači glasova, i ubacuje u pripravljenu kutiju izgovarajući riječi: „Zazivam za svjedoka Krista Gospodina, koji će me suditi, da je moj glas dat onome za kojega, po Bogu, smatram da treba biti izabran.“ A ako je neki kardinal tako nemoćan da zbog bolesti ne može sam doći i ubaciti svoj glasački listić, posljednji brojač glasova odlazi to toga kardinala koji polaže zakletvu i svoj listić predaje brojaču koji ga vidljivo nosi do oltara te, bez polaganja zakletve, ubacuje u kutiju.
Ako ima tako bolesnih kardinala da su morali ostati u svojim sobama, trojica zvanih infirmarii odlaze do njega s kutijom koja na gornjoj strani ima rupu kroz koju može biti ubačen glasački listić. Brojači glasova, prije negoli infirmarii krenu, javno otvore ovu kutiju tako da izbornici mogu vidjeti da je prazna, zatim je zatvore ključem a ključ polože na oltar. Infirmarii nakon toga odlaze s dovoljno glasačkih listića, ovisno o broju bolesnih izbornika, do Domus Sanctae Marthae kod svakoga bolesnog kardinala koji uzima glasački listić, tajno glasuje, savija listić, izgovara zakletvu i ubacuje listić u kutiju. Ako je pak neki kardinal tako bolestan da ne može pisati, jedan od trojice infirmarii-a ili neki drugi kardinal izbornik, nakon što položi zakletvu o čuvanju tajne, obavlja sve operacije. Nakon toga infirmarii vraćaju kutiju u Sikstinsku kapelu koju otvaraju brojači glasova i broje listiće. Nakon što se ustanovi da broj listića odgovara broju bolesnika, svi glasački listići se ubacuju u glavnu kutiju.
Nakon što se svi izbornici izjasne na opisani način, prvi brojač glasova više puta promiješa glasačke listiće. Poslije toga posljednji brojač glasova broji listiće uzimajući ih jednoga po jednoga tako da su svima vidljivi i stavlja ih u novu posudu, koja je pripravljena i prazna. Broj glasačkih listića mora odgovarati broju izbornika. U protivnom se svi listići odmah spaljuju i započinje drugo glasovanje. A ako broj listića odgovara broju izbornika, proces se nastavlja tako da prvi brojač glasova, provjerivši ime biranoga, listić prosljeđuje drugom brojaču glasova koji ga, nakon što i on provjeri ime biranoga, prosljeđuje trećem brojaču glasova koji glasno i razgovijetno čita ime biranoga kako bi ga svi izbornici mogli čuti i zabilježiti na pripravljenu papiru. Istovremeno i sam treći brojač glasova bilježi ime biranoga na posebnu papiru.
Nakon prebrojavanja brojači glasova zbrajaju glasove uz različita imena i bilježe ih na poseban list a glasačke listiće probadaju iglom tamo gdje piše: Eligo i nižu listiće na poseban konac kako bi se lakše sačuvali. Na završetku čitanja imena, vrhovi konca se svežu u čvor i glasački listići se odlažu u posudu pored oltarske menze.
Treća faza glasovanja, koju se naziva postglasovanje (postscrutinium) sastoji se od brojanja glasova, kontrole glasova i paljenja glasačkih listića. Ako se ustanovi da nitko nije dobio dvije trećine glasova, izbor se ponavlja, a ako je netko dobio potreban dvotrećinski broj glasova, papa je izabran. No, u oba slučaja glasački listići još jednom moraju biti prebrojani i provjereni. To rade revizori koji još jednom moraju izbrojati glasačke listiće i pregledati zabilježbe brojača glasova da bi se ustanovilo da su oni točno obavili svoj posao. Ako je sve bilo u redu, brojači glasova spaljuju sve glasačke listiće, zajedno s listićima iz ponovljenog izbora, ako ga je bilo, ali uvijek prije negoli kardinali napuste Sikstinsku kapelu.
Svaki kardinali moraju kamerlengu, ili jednom od trojice kardinala asistenata, zato da se s većom sigurnošću može sačuvati tajna, predati sve spise koje imaju kod sebe, a odnose se na ishod bilo kojega kruga glasovanja i ti se spisi spaljuju s glasačkim listićima. Potom kardinal kamerlengo mora sastaviti izvještaj, kojega trebaju odobriti i trojica kardinala asistenata, u kojemu će dati izjavu o ishodu glasovanja svakoga kruga. Taj izvještaj se dostavlja papi i biva čuvan u posebnom arhivu, zatvoren u zapečaćenu kuvertu, koju nitko ne smije otvoriti ako mu to izričito ne dopusti papa.
Sve što je određeno o odvijanju glasovanja, kardinali moraju (br. 73) marno održavati u svakom glasovanju, koja se moraju obavljati svakoga dana, ujutro i poslijepodne, nakon obreda ili molitava koje se vrše prema obrednikuOrdorituumconclavis.


Ponovljeno biranje
Prema odredbi br. 74. konstitucije Universi Dominici Gregis, sve dok jedan kandidat ne dobije dvotrećinsku većinu, izbori se ponavljaju i obavljaju svaki dan dva puta prije podne i dva puta poslije podne kroz prva tri dana. No, u slučaju da ni nakon tri dana nitko nije izabran, izbori se prekidaju najviše na jedan dan koji treba iskoristiti za molitvenu pauzu, kao prigodu za međusobne razgovore izbornika i za jedan kratak duhovni nagovor koji drži kardinal koji je prvi u redu đakona. Poslije toga izbor se nastavlja na isti način a prekida se ponovno zbog jednakih razloga, kao i u slučaju prvoga prekida, ali sada nakon sedam biranja ako nije izabran novi papa. Pauza traje jedan dan radi molitve i međusobnih razgovora te razmatranja koje drži kardinal koji je prvi u redu prezbitera. Nakon ove pauze slijedi novih sedam biranja pa, ako novi papa nije izabran, slijedi opet pauza za molitvu, razgovore i razmatranje koje sada drži kardinal koji je prvi u redu biskupa. Nakon toga, na isti način, osim ako u jednom od krugova papa bude izabran, slijedi novih sedam glasovanja.
Ako bi se dogodilo da ni nakon ovoga ne bi došlo do izbora pape, apostolska konstitucija Universi Dominici Gregis (br. 75) u ovoj situaciji propisivala je sljedeće: Ako nakon spomenutih glasovanja nije izabran papa, kardinal kamerlengo poziva izbornike da se izjasne apsolutnom većinom glasova o načinu nastavka izbora te se izbor nastavlja onako kako kardinali izbornici odluče. Pa ipak, nije se moglo odstupiti od zahtjeva da se, za valjanost izbora, nakon toga bira ili prema apsolutnoj većini glasova ili biranjem između dvojice kandidata koji su imali najviše glasova u prethodnom krugu biranja od kojih jedan treba dobiti također samo apsolutnu većinu glasova. No ova odredba od 2007. godine nije više na snazi.
Papa Benedikt XVI. je spomenutim motuproprijem od 11. lipnja 2007. opozvao spomenutu odredbu iz br. 75 konstitucije Universi Dominici Gregis. Učinio je to na poticaj raznih uvaženih osoba da bude ponovno vraćena praksa, koja je ustaljena u tradiciji, da se papu valjano bira dvotrećinskom većinom. Stoga novi propis glasi: „Ako glasovanja, naznačena u paragrafima 72, 73 i 74 spomenute Konstitucije, nisu donijela rezultat, neka bude jedan dan posvećen molitvi, razmišljanju i razgovoru; zatim u glasovanjima, koja će uslijediti, zadržavajući redoslijed određen u broju 74 iste Konstitucije, pasivan glas imat će samo dva imena koji su dobili najviši broj glasova u prethodnom glasovanju, a neka se ne napušta pravilo prema kojemu se, također u tim glasovanjima, za valjanost izbora zahtijeva kvalificirana većina glasova prisutnih kardinala. U tim glasovanjima dvojica kardinala, koji imaju pasivan glas, nemaju aktivan glas.“ To pak konkretno znači da se biranje između dvojice kandidata nastavlja sve dok jedan od njih ne dobije dvije trećine glasova. Međutim, ako su to imena dvojice kardinala izbornika, njih dvojica ne mogu više glasovati.
U eventualnom slučaju da sve navedene odredbe ne bi bile poštovane, br. 76 iste Konstitucije određuje: Ako se dogodi da se izbor pape obavi na neki drukčiji način od ovoga koji je propisan Konstitucijom ili ako ne bi bile održavane odredbe koje ona propisuje, izbor bi samim time bio ništetan i nevaljan, bez potrebe da se o tomu intervenira bilo kakvom izjavom i tako izabranoj osobi ne bi davao nikakvo pravo.


Prihvaćanje izbora i proglas
Kad netko bude izabran za papu, kardinal dekan kolegija, ili najstariji kardinal, pita izabranoga: „Prihvaćaš li svoj kanonski izbor za Vrhovnoga Svećenika?“ Kad dobije pristanak, pita ga: „Kako želiš biti zvan?“ te, nakon što čuje izabrano ime, službeno biva sastavljen dokument o prihvaćanju. Ako je izabrani već zaređen za biskupa, odmah postaje rimski biskup i papa a, ako izabrani još uvijek nije biskup, odmah mora biti zaređen za biskupa. Kad je sve uređeno, objavljuje se Rimu i svijetu bijelim dimom iz dimnjaka koji je vidljiv s trga sv. Petra, a svaki put nakon glasovanja, u kojemu papa nije izabran, iz istoga dimnjaka se pojavljuje crni dim.
Ovdje će biti zanimljivo podsjetiti da je posljednji izabrani papa, koji nije bio kardinal niti je u tom času imao ikakva svetoga reda, bio Leon VIII. (963.-965.). Papa Leon X. (1513.-1521.) zasada je posljednji koji je bio samo đakon u času izbora za papu, a Grgur XVI. (1831.-1846.) je posljednji koji je u času izbora za papu bio samo svećenik, ali su obojica u času izbora već bili kardinali. Posljednji biskup, koji je izabran za papu a da nije bio kardinal, bio je Urban VI. (1378.-1387.), dotadašnji nadbiskup Barija. Ovo je važno znati radi podsjećanja da kardinali izbornici, također u sljedećem konklavu, kao što je već spomenuto, mogu dati svoj glas nekomu tko nije kardinal, ako ga smatraju prikladnim za uspješno i korisno predvođenje opće Crkve.
Poslije kanonskoga izbora i prihvaćanja izbora sa strane novoga pape, svi kardinali redom pristupaju izabranome, već obučenome i bijeli papinski talar sa štolom oko vrata, i obećavaju mu poštovanje i poslušnost. Nakon toga prvi od kardinala đakona s lože vatikanske bazilike objavljuje okupljenom narodu: „Habemus papam!“ (Imamo papu!) te izgovara njegovo papinsko ime kao i krsno ime i prezime te se on prvi put pojavljuje na istoj loži, obraća se okupljenom narodu i podjeljuje svoj prvi papinski blagoslov.


Tomo Vukšić

http://www.ktabkbih.net/info.asp?id=36552

_________________
SlikaPrepusti Gospodinu putove svoje, u njega se uzdaj i on će sve voditi. Ps 37,5


Vrh
 Profil  
Citiraj  
PostPostano: 26 vel 2013 17:19 
Odsutan
Korisnik s preko 1000 postova
Korisnik s preko 1000 postova
Avatar korisnika

Pridružen: 16 ožu 2006 15:36
Postovi: 7075
Podijelio: 0 zahvala
Zahvaljeno je: 15 zahvala
Vjeroispovjest: katolikinja
Slika

Normas Nonnulas – poslijednji motuproprij pape Benedikta XVI.

Prije svog konačnog silaska sa katedre sv. Petra, slavnovladajući papa odlučio je u svojim posljednjim danima vladavine pobrinuti se za to da stolica sv. Petra ne bude prazna više nego što je potrebno, ali i za to da se zakletva tajnosti koji daju kardinali elektori shvati ozbiljnije nego ikada do sada.
Novi motuproprij Normas Nonnulas 1 od 22. veljače 2013. tako zamijenjuje prethodni Universi Dominici Gregis (UDG) 2 pri čemu se uvode tri značajne promjene:
1. UDG 37 mijenja se tako da je od sada dopušteno da konklava počne prije nego što istekne petnaest dana od trenutka kada stolica sv. Petra ostane prazna, ukoliko su svi kardinali elektori prisutni. S druge strane, konklava ne smije početi kasnije od dvadeset dana nakon sede vacante, čak i ako svi kardinali elektori nisu prisutni.
2. UDG 48 mijenja se tako da se zakletva tajnosti proširuje i na “tehničare od povjerenja” (usp. UDG 55,2) čiji je zadatak osigurati da u prostorijama u kojima borave kardinali (a posebno u Sikstinskoj kapeli) nema audio-video uređaja koji bi mogli snimati ili prenositi razgovore kardinala.
3. UDG 55,3 mijenja se tako da se bilo koji oblik kršenja zakletve tajnosti kažnjava kaznom izopćenja unaprijed izrečenom, za razliku od prijašnjeg teksta koji je samo predviđao “kaznu prema sudu budućega pape”.
Posjetimo se, papa Benedikt XVI. je 2007. godine objavio motuproprij Constitutione Apostolica3 u kojoj je odredio da se papa može izabrati samo ukoliko postoji pristanak dvotrećinske većine, bez obzira na broj izbornih krugova (UDG 75 predviđao je da se nakon tri puta po sedam krugova primjenjuje pravilo apsolutne većine). Time je restaurirao konklave i vratio ih u prijašnji oblik.
Lucas Ioannes
lucas.ioannes@gmail.com

http://www.katolik.hr/aktualnomnu/norma ... dikta-xvi/

_________________
SlikaPrepusti Gospodinu putove svoje, u njega se uzdaj i on će sve voditi. Ps 37,5


Vrh
 Profil  
Citiraj  
PostPostano: 08 ožu 2013 18:40 
Odsutan
Korisnik s preko 1000 postova
Korisnik s preko 1000 postova
Avatar korisnika

Pridružen: 16 ožu 2006 15:36
Postovi: 7075
Podijelio: 0 zahvala
Zahvaljeno je: 15 zahvala
Vjeroispovjest: katolikinja
Konklave počimaju 12. ožujka


Slika

Prema običaju i danas je pater Lombardi, ravnatelj Tiskovnoga ureda Svete Stolice, na završetku sedme opće skupštine Kardinalskoga zbora održao briefing za novinare rekavši da će se kardinali tijekom dana očitovati o početku konklava, a upravo smo primili vijest da konklave počimaju utorak 12 ožujka – kazao je pater Lombardi.
Tijekom prijepodnevne skupštine 153 kardinal od kojih 115 izbornika raspravljali su o izostanku dvojice kardinala izbornika i prihvatili njihova obrazloženja. Prije podne je govorilo osamnaest kardinala, dosada je govorilo više od stotinu kardinala, a rijetki su koji su dvaput govorili – istaknuo je pater Lombardi, a potom je naveo glavne teme prijepodnevnoga skupa.
Osim rasprave o međureligijskom dijalogu, bioetici i pravednosti u svijetu, kardinali su istaknuli važnost pozitivnog naviještanja kršćanstva, radosnog naviještanja ljubavi i milosrđa prisjećajući se blaženoga pape Ivana Pavla II. koji je ustanovio blagdan Božanskog milosrđa. Kardinali su također raspravljali o upravljanju Crkvom, u tom su kontekstu isticali važnost zbornosti i ulogu žene u Crkvi – primijetio je pater Lombardi.
Kardinali će i sutra prijepodne vijećati, a u nedjelju će vjerojatno posjetiti svoje naslovne crkve s kojima su duhovno vezani – rekao je pater Lombardi te spomenuo zanimljivu molitvenu inicijativu na internetu 'Adopt a Cardinal' koja potiče na molitvu za kardinale. Više od 220 tisuća osoba pristupilo je stranici čijom se pomoću uključuju u molitvu za kardinale – kazao je pater Lombardi.
http://hr.radiovaticana.va/news/2013/03/08/konklave_počimaju_12._ožujka/cro-671608

_________________
SlikaPrepusti Gospodinu putove svoje, u njega se uzdaj i on će sve voditi. Ps 37,5


Vrh
 Profil  
Citiraj  
PostPostano: 09 ožu 2013 20:02 
Odsutan
Korisnik s preko 1000 postova
Korisnik s preko 1000 postova
Avatar korisnika

Pridružen: 16 ožu 2006 15:36
Postovi: 7075
Podijelio: 0 zahvala
Zahvaljeno je: 15 zahvala
Vjeroispovjest: katolikinja
Tko se boji Crkve?

Sada kad se već znade datum početka biranja novoga Pape, sve su oči već usmjerene prema Rimu i Vatikanu. Otkako je nastupilo razdoblje sedisvakancije mnogi su novinari već na svojim položajima te se susreću s ljudima koji bi im mogli dati važne obavijesti o ovom ili onom, da bi se to priopćilo određenom pučanstvu. Ima i onih koji malo dublje zalaze u problematiku pa je pokušavaju protumačiti i osvijetliti. Ima i onih, kako je rekao pater Lombardi, koji sa svojega motrišta zloće nastoje što više negativnosti ili otkriti ili izmisliti da bi navodno dali pravo stanje stvari. To se očituje već i naslovima pojedinih napisa, poput današnjega NZZ-a, gdje piše kako se Crkva plaši svijeta. Da je ovaj svijet moćna sila, to je točno, ali da oni, koji tvore Crkvu nisu svijet nego žive usred svijeta gdje nailaze ne samo na nerazumijevanje, nego i na mržnju, odbacivanje, pa i osudu sve do smrtne osude, o tome svjedoči sva kršćanska povijest. Oni koji pišu da se Crkva plaši svijeta vjerojatno dobro osjećaju da je njezina snaga iznutra kad je kroz 20 stoljeća nikakvi diktatori ili velikani ovoga svijeta nisu mogli uništiti. Ili pak ovoliko zanimanje za Crkvu, može potjecati i od ljubavi prema njoj, ali vrlo često upravo od straha, da će se Crkva i dalje držati svojega Učitelja Isusa Krista i da ne će odstupiti od njegovih zahtjeva koji nas vode k istinskoj slobodi i ljubavi. I oni koji ne žive u toj istini, plaše se te Božje slobode. Na Drugom je vatikanskom saboru Crkva potvrdila da je ona tu jednako kako što je i Isus – za život svijeta, ali ne u nekakvoj umišljenosti i veličini, nego u poniznom služenju kao braći. To Crkvu čini i velikom i neustrašivom, što je i Benedikt XVI. svojim naukom i svojim primjerom potvrdio.


http://hr.radiovaticana.va/news/2013/03 ... cro-671872

_________________
SlikaPrepusti Gospodinu putove svoje, u njega se uzdaj i on će sve voditi. Ps 37,5


Vrh
 Profil  
Citiraj  
PostPostano: 09 ožu 2013 20:42 
Odsutan
Korisnik s preko 1000 postova
Korisnik s preko 1000 postova
Avatar korisnika

Pridružen: 16 ožu 2006 15:36
Postovi: 7075
Podijelio: 0 zahvala
Zahvaljeno je: 15 zahvala
Vjeroispovjest: katolikinja
Slika

(sliku sam dodala sama..)


Vijesti iz Crkve: Inozemne Arhiva članaka

Kada će iz Sikstinske palače izlaziti dim?[ 9.3.2013. ]

Izbor novoga pape počinje u utorak popodne, objavljeno je sinoć, a danas predstavljena okvirna satnica kada se iz Sikstinske palače kroz dan može očekivati dim nakon što kardinali glasuju.

U Vatikan su stigla nova dva kardinala, no nisu izbornici, i jučer je ukupno bilo 15, a danas 17 intervencija tijekom kongregacija, i do ponedjeljka će govoriti svi prisutni kardinali, poručio je danas na redovitom susretu s novinarima o. Federico Lombardi, ravnatelj Tiskovnog ureda Svete Stolice.


Podsjetimo, još sinoć je objavljeno da konklave počinju u utorak popodne.

Jutros je deveta kongregacija započela s odlukom da će kardinali otići u Dom sv. Marte u Vatikanu u utorak ujutro u sedam sati. U 10 će početi misa 'Pro eligendo Romano Pontifice' kojom će predsjedati kardinal dekan Angelo Amato.

Rekao je i da će se u ponedjeljak u 17 sati u Kapeli Paolini održati zakletva o šutnji osoba koje će biti na službi kardinalima za vrijeme konklava.

Pojašnjavajući, nadalje, da se nakon svakog izbornog kruga papirići s imenima kandidata za papu spaljuju – i zapravo to stvara onaj dim koji pokazuje je li novi papa izabran ili nije - precizirao je vrijeme u kojem će dim izlaziti iz Sisktinske kapele.

I ako izaberu i ako ne izaberu kardinali Papu u drugom glasovanju ujutro i navečer redovita satnica izlaženja dima je oko sedam sati navečer i oko podneva.

To je okvirno rečeno. Dogodi li se izbor novoga pape za vrijeme prvog glasovanja ujutro ili navečer, dim će u tom slučaju biti bijel i izići će sredinom jutra ili sredinom povečerja.

Otprilike vama za orijentaciju, možemo ga očekivati između 10.30 i 11.00 ujutro, ili navečer oko 18 sati, između 17.30 i 18.00.

Izbor pape Benedikta XVI. dogodio se 2005. u prvom glasovanju poslijepodne i dim je izašao poslije 17 sati, podsjetio je Lombardi.

Sutra neće biti kongregacija već će kardinali slaviti svete mise u svojim naslovnim crkvama, rečeno je također, uz napomenu koje su sve teme jutros bile na raspravi.

Poput što sve čeka novoga papu, aktivnosti Svete Stolice, dikasterija, obveze kurije koje se moraju vršiti, aktualne informacije o Crkvi razasutoj i djelatnoj na svim stranama svijeta.

S obzirom da je proteklih dana bilo dosta govora i o sudbini prstena pape Benedikta XVI. pojašnjeno je da će ukupno biti uništeno pet predmeta; dva ribarova prstena, dva suha pečata i jedna matrica olovnoga pečata.

„Pitali su me kako će izgledati ribarov prsten novoga pape. Dakle, novi ribarov prsten biti će identičan starome, no jedino se na njemu mijenja ime pape koje se ugravira oko slike ribara s barkom.“

Također, Lombardi je opovrgnuo one medijske napise i objave o podjelama i neslozi među kardinalima uoči konklava.

Dapače, bolje je razmišljati - zbog određenih aktualnosti - da će među nekima od njih doći ovih dana i do potpune promjene stava s obzirom na potencijalne kandidate za izbor novoga pape.

I kao što smo još sinoć objavili, kardinali su odlučili. Izbor nasljednika Benedikta XV. počinje u utorak. Ujutro u Bazilici sv. Petra bit će slavljena misa, a tijekom poslijepodneva kardinali će ući u konklave.

Do četvrtka navečer u Rim su stigli svi kardinali s pravom glasa i nakon petodnevnih rasprava odlučili su o početku izbora.

Na kongregacijama ili općim zasjedanjima pravo sudjelovanja imaju i kardinali koji su navršili 80 godina života i nemaju više pravo birati novoga papu.

U Sikstinskoj kapeli sve je spremno za 115 kardinala, između ostalog, i dvije peći za paljenje cedulja, u slučaju da jedna ne funkcionira. Posluživat će najmlađi kardinali.

Novoizabrani papa će odsjesti prvu noć u gostinjcu Svete Marte zajedno s ostalim kardinalima, a idućih će se dana preseliti u papinski apartman u Apostolskoj palači.
(RV/HKR)
http://www.hkr.hr/?sec=3&tid=2&cid=42229


Slika

_________________
SlikaPrepusti Gospodinu putove svoje, u njega se uzdaj i on će sve voditi. Ps 37,5


Vrh
 Profil  
Citiraj  
PostPostano: 11 ožu 2013 21:40 
Odsutan
Korisnik s preko 1000 postova
Korisnik s preko 1000 postova
Avatar korisnika

Pridružen: 16 ožu 2006 15:36
Postovi: 7075
Podijelio: 0 zahvala
Zahvaljeno je: 15 zahvala
Vjeroispovjest: katolikinja
Slika

Iščekujući konklave


Da vjernici diljem svijeta mole za izbor novoga Pape, to je posve normalno, jer su svjesni da tvore Kristovo mistično tijelo, kojemu je glava sam Isus Krist pa jedino od njega i očekuju svjetlo i snagu za svoje životne korake u svijetu, ali ne od svijeta. Upravo su tom svijetu svi poslani da mu pruže svjetlo istine i ljubavi, dobrote i praštanja. Pod sigurnim vodstvom Petrova nasljednika u tomu se utvrđuju i unatoč mnogim zakazivanjima onih od kojih se to najmanje očekuje. Kad god se, naime, bilo pod kojim mudrovanjem u Crkvu uvuče ovosvjetski način razmišljanja, onda cijelo tijelo Crkve trpi. Odatle i prošlotjedni nastupi kardinala uoči konklava u vezi s potrebama Crkve pogotovu glede potrebne reforme u samoj Rimskoj kuriji i državnom tajništvu. Nakon takvih razmišljanja onaj tko bude izabran za Papu, morat će o tome voditi računa ali će imati i potporu svojih sadašnjih kolega kardinala.

http://hr.radiovaticana.va/news/2013/03/11/iščekujući_konklave/cro-672366

_________________
SlikaPrepusti Gospodinu putove svoje, u njega se uzdaj i on će sve voditi. Ps 37,5


Vrh
 Profil  
Citiraj  
PostPostano: 12 ožu 2013 18:35 
Odsutan
Korisnik s preko 1000 postova
Korisnik s preko 1000 postova
Avatar korisnika

Pridružen: 16 ožu 2006 15:36
Postovi: 7075
Podijelio: 0 zahvala
Zahvaljeno je: 15 zahvala
Vjeroispovjest: katolikinja
Na vise jezika,tko zeli da prati..

Slika

http://www.vatican.va/phome_ge.htm

Evo kako je to prije bilo..
Slika

_________________
SlikaPrepusti Gospodinu putove svoje, u njega se uzdaj i on će sve voditi. Ps 37,5


Vrh
 Profil  
Citiraj  
PostPostano: 12 ožu 2013 21:27 
Odsutan
Korisnik s preko 1000 postova
Korisnik s preko 1000 postova
Avatar korisnika

Pridružen: 16 ožu 2006 15:36
Postovi: 7075
Podijelio: 0 zahvala
Zahvaljeno je: 15 zahvala
Vjeroispovjest: katolikinja
Slika
prvi krug ...
U 19,41 sati pojavio se crni dim.Nemamo papu! Izbor se nastavlja ujutro...

_________________
SlikaPrepusti Gospodinu putove svoje, u njega se uzdaj i on će sve voditi. Ps 37,5


Vrh
 Profil  
Citiraj  
PostPostano: 13 ožu 2013 15:36 
Odsutan
Korisnik s preko 1000 postova
Korisnik s preko 1000 postova
Avatar korisnika

Pridružen: 16 ožu 2006 15:36
Postovi: 7075
Podijelio: 0 zahvala
Zahvaljeno je: 15 zahvala
Vjeroispovjest: katolikinja
Slika

Ponovno crni dim iz dimnjaka Sikstinske kapele

Oko 11,40 sati u srijedu 13. ožujka iz dimnjaka Sikstinske kapele ponovno je izišao gusti crni dim – znak da novi papa nije izabran u prijepodnevna dva glasanja kardinala izbornika drugog dana konklave.
Unatoč kiši na Trgu Sv. Petra okupile su se tisuće ljudi. Na Trgu su i brojne novinarske ekipe iz Italije i svijeta koji iščekuju rezultate glasovanja kardinala okupljenih u Sikstinskoj kapeli. (ika / gk)
http://www.glas-koncila.hr/portal.html? ... 1&act=view

Slika

_________________
SlikaPrepusti Gospodinu putove svoje, u njega se uzdaj i on će sve voditi. Ps 37,5


Vrh
 Profil  
Citiraj  
PostPostano: 13 ožu 2013 15:40 
Odsutan
Korisnik s preko 1000 postova
Korisnik s preko 1000 postova
Avatar korisnika

Pridružen: 16 ožu 2006 15:36
Postovi: 7075
Podijelio: 0 zahvala
Zahvaljeno je: 15 zahvala
Vjeroispovjest: katolikinja
[youtube]http://www.youtube.com/watch?v=wbbWAfbzgzY&feature=youtu.be[/youtube]


http://www.youtube.com/watch?v=wbbWAfbz ... e=youtu.be

_________________
SlikaPrepusti Gospodinu putove svoje, u njega se uzdaj i on će sve voditi. Ps 37,5


Vrh
 Profil  
Citiraj  
Prikaz prethodnih postova:  Sortiraj po  
Započni novu temu Odgovori  [ 13 post(ov)a ]  Idi na stranu 1, 2  Sljedeće

Vrijeme na UTC [LJV]


Tko je online

Nema registriranih korisnika pregledava forum i 1 gost


Ne možeš započinjati nove teme.
Ne možeš odgovarati na postove.
Ne možeš uređivati svoje postove.
Ne možeš izbrisati svoje postove.
Ne možeš postati privitke.

Traži prema:
Idi na:  
Pokreće phpBB® Forum Software © phpBB Group
phpbb.com.hr