Uspostava kraljevstva
Urbani razvoj u drugoj polovici 11. st. p.n.e. možda govori u prilog početka monarhijs kog uređenja među Izraelcim a. Biblija govori o kralju Šaulu, porijeklo m iz plemena Benjamina, no o njemu ne postoje nikakvi izvanbiblijski podaci.
Davidovo kraljevstvo
Na prelasku iz 11. u 10. st. p.n.e. nasljeđuje ga David, iz plemena Jude, koji je najprije bio kralj Jude u Hebronu, a po preuziman ju vlasti nad cijelim Izraelom prenio je svoje sjedište u Jeruzalem, dotada grad kanaansko g plemena j...sejac a. Iako su u Jeruzalem u poznati ostaci kako iz predizrae lskog, tako i iz izraelsko g razdoblja, nema tragova nasilnog osvajanja grada, a građevine iz željeznog doba I dolaze na vidjelo u posljednj im arheološkim iskapanji ma (nakon 2000. godine).

Davidov grad Jeruzalem
Na sličan način nedostaju i izvanbibi lijski podaci o Davidovu osvajanju Filisteje, Edoma, Moaba, Amona, kao i o svođenju Arama na vazalsku ovisnost.
Jasno je, međutim, da je u Davidovo doba izraelsko društvo doživjelo transform aciju iz labavog saveza plemena u pravu državu.
Salomonov o kraljevstvo
Davida nasljeđuje Salomon (sredinom 10. st. p.n.e.). Za vrijeme njegove vladavine gradi se prvi hram u Jeruzalem u, o kojemu danas nemamo materijal nih dokaza; zbog povoljnog položaja Izraela na dva glavna puta između Egipta i Mezopotam ije šire se trgovinsk i odnosi s okolnim područjima. O njegovoj moći, ili moći njegovih neposredn ih nasljedni ka, svjedoči nešto više arheoloških ostataka, osobito u vidu zidina Hazora, Megida i Gezera, te utvrda u pustinji Negev, što uključuje i veliko nalazište u Beer Ševi.

Gradska vrata u Megidu (10. st. p.n.e.)
Ipak, čini se da su ambiciozn i Salomonov i graditelj ski poduhvati doveli do preveliki h davanja, što je pak potaklo pobunu i konačnu podjelu kraljevst va pod njegovim nasljedni cima.
Podijelje no kraljevstvo
Biblijski izvještaji govore o sukobima nakon Salomonov e smrti (oko 922. p.n.e.), te o pobuni Jeroboama i sjevernih plemena, nakon čega se kraljevst vo dijeli na dvije države: Izrael (s centrima u Šekemu i Samariji), te Judu (s centrom u Jerusalem u).
Kraljevstvo Izrael obuhvaća teritorij e devet plemena: Zebulun, Jisakar, Ašer, Naftali, Dan, Manaše, Efraim, Ruben i Gad, dok kraljevst vo Juda obuhvaća teritorij e plemena Jude, Benjamina i Šimuna (čini se da je ovo pleme već bilo asimilira no u Judu).
Uz stvaranje nove političke vlasti na sjeveru, uspostavl ja se i novi kult sa svetištima u Betelu i Danu, o čemu postoje i čvrsti arheološki dokazi. Osobito je značajan hramski prostor na nalazištu Tel Dan na samom sjeveru Izraela, uz koji su nađeni žrtvenici, antropomo rfne figure, brončani ukrasi i spaljene životinjske kosti. O moći Sjevernog kraljevst va svjedoči i rast gradova s pripadajućim fortifika cijama, konjskim stajama (npr. u Megidu) i velikim skladištima (npr. u Hazoru), osobito iz 9. st. p.n.e., a to znači iz vremena kraljeva Ahaba, ili iz 8. st., to jest iz vremena Jeroboama II.

Židovski hram- Tel Dan, Izrael (9.-8. st. p.n.e.)
Južno kraljevstvo predstavl jeno je razvojem gradnje u Jeruzalem u, uokolo nekadašnjeg j...sejsk og grada, te dobro sačuvanim ostacima gradova i utvrda u pustinji Negev, osobito u Beer Ševi i Aradu, gdje je, uz uobičajene utvrde, nađen i mali židovski hram, čija je upotreba prestala u doba kralja Ezekije ili, vjerojatn ije, kralja Jošije (7. st. pr.n.e.), koji provodi vjersku reformu sa središtem u Jeruzalem u. Nedaleko od Arada nađen je i hebrejski natpis koji u blagoslov u spominje "Jahvu i njegovu Ašeru" (žensko božanstvo plodnosti), što govori o religijsk om sinkretiz mu toga doba.
U oba kraljevst va počinje se stvarati pisana predaja vjerskog sadržaja, koja će činiti temelj buduće Biblije. U Izraelu djeluju proroci Amos i Hošea, a u Judi Izaija i Mihej. Neki dijelovi biblijski h knjiga koji nose njihova imena potiču iz tog vremena.
Sredinom 9. st. počinje rast Asirije pod Asurbanip alom II. (883.-859. p.n.e.) i Salmanasa rom III. (858.-824. p.n.e.), a sve više slabi utjecaj Egipta na ovim prostorima.
