www.tebe-trazim.com

Posteno

Da mi je sutra zadnji dan života?
Radovala bi se jer bih uskoro vidjela Božje lice, a s druge strane zbog žalosti zbog svih propusta koje sam učinila u životu poželjela bih još ostati i dati sve od sebe da budem bolja i da još nešto pretrpim ovdje kao naknadu za grijehe.
Da znam da mi je sutra zadnji dan, ispovijedila bih se da skinem sav teret sa duše i onda bih još pomogla svim ljudima kojima bih mogla.

plakala bih... ali od srece... jer konacno cu vidjeti svog taticu! Taticu koji me ozdravio!!!! bilo bi mi zao sto bih se nakratko oprostila od svojih bliznijih... ali vidjeli bi se mi opet.. na nebu... a tamo nema granica.. tamo je vjecan zivot..
govorila bih ljudima koliko ih volim i koliko mi je stalo do njih...
otisla u Nazorovu i pozdravila jos jednom svu onu djecicu..

Smrt Toše Proeskoga, a i nedavna smrt mog rođaka,
me potaknula da već tri dana intenzivno razmišljam
o svom zadnjem danu života...
Jako bih voljela da ipak umrem nesvjesno,
naglo i neočekivano...Ispovijedam se jako često pa vjerojatno ne bih umrla u nekom teškom grijehu...
Ja sam preosjećajna (ako je moguće biti preosjećajan...mislim da ipak nije) i puno toga me pogađa pa mislim da ne bih mogla podnijeti
tugu kad bih znala da umirem i gledala oko sebe bol
svojih roditelja, braće, prijatelja i svih drugih...
Eto, iz te sebičnosti jer ne znam kako bih podnijela tu njihovu bol za mnom - ja bih voljela umrijeti neočekivano i naglo...
Tko zna bih li imala snage tješiti ih kad bih znala da umirem...

Donedavno sam se bojala smrti, tj. toliko volim život
da bih ja najradije živjela još tisuću godina ovdje na Zemlji,
ali sad nekako vidim da se i to mijenja -
sad bih baš voljela da Isus dođe čim prije po nas...
Voljela bih da smo mi ta generacija koja će dočekati
Isusov dolazak!!

A da mi je danas zadnji dan života...
Svima bih vam napisala da vas volim i da molite za me,
tad bih otišla k svojim roditeljima i braći,
pozvala bih svog omiljenog svećenika,
poslala poruke svim prijateljima
i u krugu obitelji bih čekala da napokon i ja vidim
što je to iza smrti!
Mislim da bih ipak bila gorko tužna,
ma koliko vjerovala da idem u Raj...

Mi samo mislimo da bismo uradili ovo ili ono, ali nitko ne zna šta bi napravio jer od straha ne bi znao kamo da krene. Koliko god vjerujemo ipak je to za nas nepoznanica iz razloga što nemamo iskustvo u tome, a kad ideš u nepoznato ( mada teoretski znaš ) teško je biti hrabar i savladati strah. Samo oni koji pate mogu se veseliti tom zadnjem danu, a oni koji žive lagodno sigurno se ne mogu jednako veseliti, takvi smo mi zemljani, priznali ili ne.

.ne postoji sutra..
.sva sutra sa sažeta..
..u danas..

đavo govori: sutra, sutra!!! .. ne danas.. ima vremena
čin savesti jeste u ovom trenutku
u ovom trenutku donosiš odluku ili ne
sada je vreme spasenja
---------------------------

Šta bi učinio SADA da znaš da ti je sutra zadnji dan života?

--------------------------

Oče naš, koji JESI na nebesima
kruh naš svagdanji daj nam DANAS

Jovan napisa:



Lk 23
43A on će mu: "Zaista ti kažem: danas ćeš biti sa mnom u raju!"

Lk 23
43A on će mu: "Zaista ti kažem: danas ćeš biti sa mnom u raju!"

..molim te Joakim..
..objasni mi..ovu rečenicu Isusovu razbojniku..

..u kontekstu uskrsnuća..tijela..

..što kaže ..teologija..

Za našega dragog naggara....

http://www.tebe-trazim.com/forum/viewtopic.php?p=36094#36094