www.tebe-trazim.com

Bozja sutnja...

koliko sam puta samo pomoslila,kada se nadjem u teskoj situaciji...
Boze pa gdje si,Boze zasto si me ostavio...

Imam osjecaj da se sve rusi oko mene,imam osjecaj da tonem...
imam osjecaj da nitko nije samnom,i da me nitko ne cuje,i da me nitko ne razumije..?.."A BOG MOJ SUTI"...?spava na krmi..?
Uh ja nemam uvjek "strpljenja"..uvjek mi to cekanje dugo traje...
nisam hrabra u trpljenju...slaba sam,pa i vjera mi postaje slaba,a i prolazi mnoge kusnje.."A BOG MOJ SUTI"? i dalje suti..
Znam da Bog ima poseban plan ..."za mene"..i "za svakoga" i "za tebe"
ali je u nekim teskim trenutcima..tesko ...prihvatiti Njegov plan...
U zivotu ne cvijetaju samo "ruze,..a ruze su ruze pa imaju trnje"
"NE OKRECI SVOJ POGLED UNATRAG"..
Kada cujem te rijeci,onda sam sigurna da "DA MOJ BOG NE SUTI VISE"
To je za mene najvaznija stvar,kada osjetim Njegovu ruku,i vodime dalje,moj hod i moj put...dobivaju "cilj"..Priznajem mu moje grijehe,
vjerujem da mi On oprasta...i idemo dalje..
"BOG JE MILOSTIV I ON OPRASTA"

U sutnji..u jednom trenutku,kada samo Njemu darujem,tako iscrpljena..
"Vraca mi se Vjera,ljubav i nada"...imam osjecaj.."ON JE TU"..
U sutnji razgovaram s njim,(ponekada ni tu nisam uvjek jednako jaka,pa me misli odnesu dalje)ali ako se prepustim...SAMO NJEMU...
ON me vraca u zivot radosti...i ljubavi..!

On je uvijek tu...
..On šuti i pušta nas...
.."na slobodu"...
..ni na što nas ne prisiljava...
..ne tjera nas da išta Njemu milo činimo, ako ne želimo...
On samo čeka i šuti...
...jer kad bi nam stalno nešto govorio...
..ma zna On nasd ljude....bio bi nam dosadan...zahtjevan...

On to ne želi...već želi...da ga sami poželimo...
..a ima i situacija kad bi nam i želio nešto reći...
..al mi nemamo vremena slušati Ga...
..imamo svojih briga...
...oko nas je buka, pa Ga ne čujemo...
Mislim da nas čeka da i sami...bar nakratko ušutimo...

Neka nas ne brine to što On šuti, već to što mi ne slušamo...
Njegov je Glas u Tišini...u našim srcima...

Otvori svoje srce i9 slušaj Ga...

BVB!

On uvijek govori , samo ga dosta puta ne cujemo..ili precuejmo jer mozda ne govori ono sto zelimo cuti..

"Kad se zastori dignu, sve je drukcije. Sto je prije bilo samo prazan prostor, sada je zvonki napjev koji na scini sretnima"..-Brat Lovro

I ja isto, a i Isus je to na križu pomislio... Dakle Rebeka nisi sama



Mislim da je tu riječ o drugačijoj šutnji. O tome dok se nađemo u četiri zida. Sami. Naša patnja i ništa više. Nema utjehe, nema ničega. Znaš da Bog sve može, želi ti dobro, a šuti o tvojoj boli. Jako je bolno dok znaš da ti Netko može pomoći, može sve a ništa ne radi. Da ti Netko želi sreću a sreću ti ne daje.
To je moment dok se sve ljudske logike o Božjoj ljubavi mogu jako lako pasti u vodu.

Hm nekad zavidim drugima koji stalno doživljavaju Božju prisutnost, osjećaj radosti i sreće...
Ali Isus mi je utjeha
Ako je On na križu morao osjetiti kakav je osjećaj misliti da si od Boga ostavljen, biti nemoćan čak i da vjeruješ onda valjda moram i ja,
jer sam Mu draga

Da sutnja u cetiri zida nas jaca...daje snagu ..preusmjerava..
od pada i i klonulosti nas dize...Bog nas...
PSALAM 139....Pohvala Sveznajuceg

Jahve,pronices me svega i poznajes,
ti znas kada sjedim i kada ustajem,
izdaleka ti vec misli moje poznajes.
hodam li ili lezim,sve ti vidis,
znani su ti svi moji putovi.
Rijec mi jos nije na jezik dosla.
a ti Jahve ,sve vec znades.
S ledja i slica ti mi obuhvacas,
na meni si ruku svoju stavio.
Znanje to odvec mi je cudesno,
previsoko da bih ga dokucio.

Kamo da idem od duha tvojega,
i kamo da od tvog lica pobjegnem?

Povlacenje u samocu,i povlacenje u sutnju,cini dusi mnoga dobra.
Pogotovo kada trazimo odgovore na neka pitanja,sprijecava mnoge propuste u ljubavi,daje snagu i ublazava ono slomljeno u nama..
tolike muke svake vrste..
Tako u sutnji ..da bismo bili s Bogom zajedno..mozemo od svog srca uciniti "kucu Oca nasega"Gdje ponizno,skromno i s ljubavlju razgovaramo s Bogom Ocem nasim..
S njim se svi problemi,sve patnje,i svi krizevi nose lakse..
U sutnji osjecamo stvarno upravo ono sto jesmo..
Dosita nema trazenja Boga bez sutnje i osobnog trazenja..

PSALMI
Ako se na nebo popnem,ondje si,
ako u podzemlju legnem,i onde si.
Uzmem li krila zorina
pa se naselim moru na kraj
ondje bi me ruka tvoja vodila
desnica bi me tvoja drzala.
Reknem li"Neka me barem tmine zakriju.i neka me noc umjesto svijetla
okruzi.."Ni tmina tebi nece biti tama:
noc sjaji kaodan,i tama kaosvijetlost..
Jer ti si moje stvorio bubrege
stakao me u krilu majcinou
Hvala ti sto sam stvoren tako cudesno,
sto su djeca tvoja predivna.
Dusu moju do dna si poznavao
kosti moje ne bijahu ti sakrite
dok nastajah u tajnosti
otkan u dubini zemlje.
Oci tvoje vec tada gledahu djela moja,
sve vec bijase zapisano u knjizi tvojoj:
dani su mi odredjeni dok jos ne bijase ni jednoga.
Kako su mi ,Boze ,naumi tvoji nedokucivi.
kako li je neprocijenjiv zbroj njihov.
Da ih brojim?Vise ih je nego pijeska!
Dodjem li im do kraja ,ti mi preostajes..!
De istrijebi ,Boze zlotvora,
Krvoloci nek odstupe od mene!
Ja podmuklo se bune protiv tebe
uzalud se dizi tvoji dusmani.
Jahve,zar da ne mrzim tvoje mrzitelje.?
Zar da mi se ne gade protivnici tvoji.?
Mrznjom dubokom ja ih mrzim,
i drzim ih svojim neprijateljima..
Pronikni me svega,Boze,srce mi upoznaj,
iskusaj me i upoznaj misli moje:
pogledaj ,ne idem li putem pogubnim,
I POVEDI ME PUTEM VJECNIM..!

Koliko sam puta se osjećala usamljeno, misleći da sam sama, ali nisam nikad bila svjesna Božije prisutnosti, blizine i ljubavi. Sad u svakoj situaciji vidim Božiju prisutnost, da je tu samnom, da je uz mene. Što je s nama ljudima, zašto ga ne slušamo, a stalno nam govori, stalno, neprestano je tu uz nas. Uvijek sam mislila da sam u svom radu, učenju sama, da se moram sama boriti.
Prepusti gospodinu putove svoje i u njega se uzdaj, i on će sve voditi.
"Nade, želje i čežnje samo su bolest, odbaciš li teret, ploviti ćeš sigurno i sretno." Ferdinand Sauter

Dodje nam ponekada da imamo osjecaj da su nam rijeci suvisne,
a molitva i meditiranje je tesko,gotovo nemoguce.
Potom nastaje "sutnja" i razumjevanje kroz jednu rijec...
U poteskocama dovoljan je pokret,pogled,nista:dovoljno je ljubiti..
To je vrijeme jednostavne molitve,vrijeme kad dusa s Bogom razgovara priprostim pogledom..punim ljubavi ,makar cesto popracenom
ravnodusnoscu i patnjom..
U tom razdoblju osjecamo smirenje pred Bogom puno ljubavi,ono se mora pretvoriti u vedrinu,i u unutarnju tisinu..
SUTNJOM covjek vidi sebe onakvog kakav jest,i takvog se prokazuje Bogu..!

Ako ti koji redak pomaze..procitaj,pridruzi se ..jer to je ono sto svaki od nas prolazi..Gospodin Isus jedini zna,kako nam je i kakvi smo,
iz tih razloga pruza nam mogucnost,da promjenimo i ublazimo
neke stvari u zivotu,da napravimo preokret u svojem zivotu..
I tako imamo mogucnost pomoci sebi i pomoci drugima,
a mi cesto puta ostajemo na istoj crti i na istoj tocki.mislimo da ce se sve samo od sebe rijesiti..Ako je vjera jaca i napasti su vece..
Mi treba da ulazemo svaki dan,da bi bili bolji..ljudi.!
"Onakve kakve nas Bog zeli" On nam sapuce,On nam govori preko svake ljepe rijeci..a mi ga ne cujemo jer u nasim srcima vlada kaos.."
I cak i nismo zabrinuti,kako se osloboditi nekorisnih,i nevrjednih misli.
i napraviti novo mjesto za Boga,da nam nase srce bude Hram Bozji..
da cujemo Kristov glas..
Ako nam se Bog ne javlja,onda je to znak i zeli nam raci da poslje sutnje ce ustati,uskrsnuti i donjeti mir..
Na nama je samo "IZDRZATI"..A mi smo ti koji zele sve odmah i sve servirano..ne razmisljamo da se trebamo osloboditi,ocistiti..da se pripremimo..a nama je tesko,a ipak zelimo napredovati u duhu zivota.
Cini nam se da sve sporo ide,stojimo na mjestu....
Zato kreni novi put...."cini dobro,siri plodove dobrote i ljubavi,poticanja i prepustanja uvjek..!