Pronašla sam ovaj jako zanimljiv članak
Akademik Paar o odgodi papina posjeta La Sapienzi
Svijet - Kultura | Saturday, 19 January 2008
Najcitiraniji hrvatski i ugledni svjetski znanstvenik akademik Vladimir Paar, za boravka na Sveučilištu u Zadru u četvrtak 17. siječnja u svečanoj dvorani Sveučilišta izlagao je na temu odnosa vjere i egzaktne znanosti.
Tom prigodom akademik Paar osvrnuo se i na aktualni događaj odgođenog posjeta pape Benedikta XVI. rimskom sveučilištu La Sapienza.
"Ratzinger je jedan od teologa koji zna kvantnu fiziku. Prije 45 godina Ratzinger je pisao znanstvene radove o interpretaciji kvantne fizike i to je povezao s teologijom. I baš on se bavio pitanjem koje je jedno od barijera u znanstvenoj spoznaji - da nema i nikad neće biti putanje elektrona u atomu. Vjerojatno ti Talijani ne znaju za tu činjenicu u vezi s Papom", izjavio je akademik Paar, smatrajući rimsko događanje na Sapienzi neukusnim.
"Mislim da je problem u tome što od svih dosadašnjih papa on najbolje zna što je znanost. A kad nešto dobro zna, onda može i 'piknuti' u vrlo osjetljiva mjesta. Jer to da se studenti fizike bune protiv njega... ne vjerujem da oni ne znaju da Ratzinger ima radove u kojima citira radove Nielsa Bohra i von Weitzekera. Iz tih je njegovih tekstova očito da razumije problem Heisenbergove relacije neodređenosti, problem gibanja u svijetu atoma. Možda je to dodatni razlog i ono što izaziva alergiju: jedan papa, za kojeg se ne može reći da je neznalica, ne može se reći da ne zna o tome. Vjerujem da je to i dodatno isprovociralo", rekao je akademik Paar.
Taj događaj promatra i u političkom kontekstu talijanskog društva u kojem je jako aktivna ljevica, gdje mala skupina naizgled može postići veliki javni utjecaj.
"Glasna manjina i šutljiva većina. Vi čujete samo glasnu manjinu, a šutljivu većinu ne čujete. A gdje su sad oni kompetentni? Jesu li oni u glasnoj manjini ili šutljivoj većini? To je pitanje koje bi pri tome sociološki bilo interesantno vidjeti. I kod nas se povremeno događa da nešto postaje veliki problem; ako pogledate tko to 'gura', to je manja grupa ljudi. Ali to se događa u raznim zemljama. Svrstao bih to u nešto neozbiljno", prokomentirao je akademik.
Glede odjeka rimskog slučaja u hrvatskoj znanstvenoj zajednici, akademik je rekao: "Naravno da će 'vikati' oni iz društvenog područja koji su više ljevičarske provenijencije. To je razumljivo, oni će stati na stranu kolega u Italiji. U mom području, od fizičara, matematičara, kemičara, biologa, nisam čuo nikakav komentar. Vjerojatno to smatraju više dijelom tamošnjeg folklora".
Akademika osobito intrigira to da je prosvjedovalo svega 67 od 4 500 profesora najstarijeg rimskog sveučilišta. "Teško bih rekao da su oni koji su stvarno kvalitetni ušli u tako nešto jer ti vrlo vjerojatno znaju da Ratzinger zna fiziku i znaju koju je ulogu Crkva imala u osnivanju tog sveučilišta i razvoju znanosti.
A zatim, druga stvar. Provjerio bih za te koji su potpisali, koji je njihov stvarni znanstveni status u svjetskoj znanosti. Uzeo bih američku bazu podataka, kojoj i mi u Hrvatskoj imamo pristup, najpoznatijoj svjetskoj bazi znanstvenih podataka, gdje se za svakog može pronaći kolika je njegova stvarna težina u svijetu znanosti. Pogledao bih to i za te profesore fizike. Ako netko objavi 30 znanstvenih radova u vrhunskim svjetskim časopisima, onda je on kvalitetan fizičar. Htio bih pogledati spadaju li ti koji su protestirali u tu kategoriju ili su oni više politikantski orijentirani. To bi me jako zanimalo", ustvrdio je akademik Paar.
Istaknuo je da su većina ljudi u današnjoj zapadnoj civilizaciji zarobljenici pogrešnih informacija jer je u vrijeme prosvjetiteljstva došlo do falsificiranja znanstvene povijesti, kad su stvorena pojedina tumačenja koja ne odgovaraju povijesnoj istini.
"U znanstvenoj teoriji koju danas koristimo sve se pripisuje Galileju. To je izmislilo prosvjetiteljstvo. Galilej je to pročitao iz djela franjevca Rogera Bacona iz 13. st. Stvarna povijest izgleda drukčije nego što je bila interpretacija prosvjetiteljstva i što je još uvijek u našoj svijesti. Može me netko čak i čuti, ali u svijesti mu ostane slika Galileja kao mučenika znanosti kojeg proganja Crkva. Vlada potpuno iskrivljeno tumačenje znanstvene povijesti u kojem je 'loš momak' Crkva a dobar znanost, umjesto da se kaže kako je upravo Crkva omogućila i pospješila razvoj znanosti.
Većina naših intelektualaca, a to su iz područja društvenih i humanističkih znanosti, u svom pamćenju ima tu pogrešnu sliku", upozorio je akademik Paar. "Ali činjenica je da to nije bilo tako. Nije postojao sukob znanosti i vjere, nego su upravo u okrilju Crkve napravljena bitna znanstvena otkrića u srednjem vijeku, na čemu se temelji kasnija znanost. A Galilej je bio dio te iste Crkve jer je bio osobni prijatelj papa i s nizom kardinala i redovnika imao je izvrsne odnose; svi su se oni bavili znanošću.
I konačno, moj glavni argument: sudski proces protiv Galileja u prvom je redu nastao zbog toga što je tada vladao rat između katolika i protestanata. Protestanti su već prodrli u sjevernu Italiju, bilo je opasno ići u reviziju Biblije. On je zapravo tražio revidiranje tumačenja Biblije, a da nije pružio znanstveni dokaz. Crkvu je zastupao kardinal Bellarmine koji je Galileju rekao: daj mi znanstveni dokaz da se Zemlja kreće i mi ćemo to ugraditi u promjenu interpretacije Biblije. Galilej nije imao znanstveni dokaz.
I drugo što se ne zna. Nije samo Galilej predstavljao znanost. Znanost je bio i Kepler koji je tvrdio da Galilej priča gluposti, jer nije imao znanstveni dokaz. I najveći astronom svih vremena, Tycho Brache, bio je protiv Galileja, jer je on imao drugu teoriju o gibanju nebeskih tijela. Tako da to nije bio sukob znanosti i Crkve, nego slučaj unutar same Crkve koja je Galileja i financirala i brinula i o njegovoj obitelji. I baš u periodu kad su njegove dvije kćeri ušle u jedan kontemplativni talijanski samostan, Galilej je ostvario svoje najveće i najznačajnije rezultate u znanstvenom radu", zaključio je akademik Paar.
|