(iz Glasa Slavonije)
Šumanovci u Gunji, marijansko svetište drugo po starosti u Đakovačkoj i Srijemskoj biskupiji napunilo je 635 godina od osnutka svetišta, kako je zapisano, Skrovite Gospe Šumanovačke u Gunji, na tromeđi Drenovaca i Đurića. Predaja s koljena na koljeno kazuje da su franjevci sagradili u Alšanu samostan prema nalogu biskupa iz Pečuha Valentina, koji je posvećen svetom Franji, a u selu Šumanovci ( Swmanowcz), uz dopuštenje Pape Grgura XI., grade crkvu Svete Marije Velike. Sulejman II. osvaja 1521. Zemun i ovo područje pa tako 1526. dolaskom Turaka gori crkva u Šumanovcima. Odlaskom Turaka, fratri i starosjedioci grade na temeljima crkvu posvećenu Mariji. Drvena crkva je 1729. blagoslovljena na čast svetog Uznesenja Blažene Marije Djevice. Sadašnja crkva je sagrađena 1822. Na glavnom velikom oltaru od 1824. je štovana slika Uznesenja Marijina na nebo koja se za Velike i Male Gospe stavlja na veliki oltar izgrađen za misna slavlja. U okruženju crkve su objekti za vjernike i svećenike izgrađeni za brojne sadržaje koji se odvijaju tijekom godine, pogotovu za mlade, a tu je i staro groblje u koje su se ranije pokapali stanovnici Gunje, Drenovaca i Đurića. Danas samo Gunjanci.
Kapelica i bunar u šumiStotinjak metara od crkve je u zaštićenom dijelu hrastove šume kapelica i bunar. Bunar ima svoju, kažu istinitu, legendu koju je opjevala u svojoj pjesmi Šumanovci poznata pjesnikinja Slavonije Mara Švel Gamiršek. "…Molila je Gospu, kršćana pomoći, da pronađe lijek i ozdravi oči... Zvijezdama krunjena, kao mjesec sjajna, pristupila k njoj je Gospa, divna bijela…Vidi bunar kod sedmoga hrasta! Idi i operi kod njeg bolne oči… pomoć će ti brzo i sigurno doći".
U razgovoru s Josipom Pavlinićem, iz sela Đurića, saznali smo da je ova istinita legenda pretočena u pjesmu. "Da, u mom selu je živjela Anna Antoniutti čiji je muž gradio crkvu u selu. Imali su sina koji se odao poroku pića i kći koja se razboljela i umrla u desetoj godini. Majka je plakala i izgubila vid, ostala poluslijepa. Usnula je Gospu Šumanovačku koja joj je kazala da kod sedmog hrasta, a bilo je tada više od 400 golemih hrastova u tom dijelu šume, iskopa bunar, opere oči i vidjet će kao prije. Anna je to učinila 1905. i progledala. Njen sin se ostavio pića i postao fratar." Autor ovih redaka je s jednim starijim novinarom Petrom Vasićem rodom iz sela Piperci kod Brezova Polja (BiH), također u razgovoru dobio potvrdu ove istine.
Privitak:
76574681.jpg