naggar napisao:
Lk 23
43A on će mu: "Zaista ti kažem: danas ćeš biti sa mnom u raju!"
..molim te Joakim..
..objasni mi..ovu rečenicu Isusovu razbojniku..
..u kontekstu uskrsnuća..tijela..
..što kaže ..teologija..
E moj naggare,a jesi mi zadao domaći uradak...pa misliš li Ti da je to vrlo jednostavno,vrhunski teolozi se stoljećima bakću dijelovima rečenica napisanih u SP,napisano je tisuću i tisuću knjiga,a on meni,ajd ti meni objasni

...pa eto pokušati ću bar donekle približiti Tvoj upit,možda bude nekome na korist....
Vrlo kratki dijalog između rrazapetog Isusa i razapetog zločinca u Lukinom evanđelju 23,42-43 završava Isusovim obećanjem raja skrušenom zločincu.Puni smisao ovih redaka postaje jasniji tek u kntekstu cijelog ulomka Lk 23,33-43,odnosno na samoj pozadini Isussova razapinjanja sa zločincima,kao i na pozadini izrugivanja Isusa.To je ulomak koji u svojoj cjelini, na dramatičan način odogovara na pitanje kako je moguće da onaj koji je razapet i koji umire sramotnom i okrutnom smrću,u isto vrijem i ljubljeni Sin Božji i k tome Krist koji spašava i jamči puninu života?
Onome koji ne vjeruje,daklem čovjeku koji sve to promatra rekli bi izvana,predstavlja ovo Isusovo umiranje na križu kao potpunui njegov poraz i trijumf njegovih neprijatelja.No,za nas vjernike,u samoj stvarnosti ove zbilje,Isusovo umiranje jest dovršenje njegov adjelovanja kao Spasitelja.To je vrlo važno znati i primjetiti,Isus je i u umiranju spasitelj i prijatelj grešnika,jer dok je umirao na križu On je i tada spašavao ajteži oblik ljudske grešnosti,odnosno čovjeka koji je zbog svojih počinjenih zločina osuđen na smrt…
Lk 23
33I kada dođoše na mjesto zvano Lubanja, ondje razapeše njega i te zločince, jednoga zdesna, drugoga slijeva. 34A Isus je govorio: "Oče, oprosti im, ne znaju što čine!" I razdijeliše među se haljine njegove bacivši kocke. 35Stajao je ondje narod i promatrao. A podrugivali se i glavari govoreći: "Druge je spasio, neka spasi sam sebe ako je on Krist Božji, Izabranik!" 36Izrugivali ga i vojnici, prilazili mu i nudili ga octom 37govoreći: "Ako si ti kralj židovski, spasi sam sebe!" 38A bijaše i natpis ponad njega: "Ovo je kralj židovski." 39Jedan ga je od obješenih zločinaca pogrđivao: "Nisi li ti Krist? Spasi sebe i nas!" 40A drugi ovoga prekoravaše: "Zar se ne bojiš Boga ni ti, koji si pod istom osudom? 41Ali mi po pravdi jer primamo što smo djelima zaslužili, a on - on ništa opako ne učini." 42Onda reče: "Isuse, sjeti me se kada dođeš u kraljevstvo svoje." 43A on će mu: "Zaista ti kažem: danas ćeš biti sa mnom u raju!"
39Jedan ga je od obješenih zločinaca pogrđivao: "Nisi li ti Krist? Spasi sebe i nas!"
Prvi zločinac – Židovski poglavari i rimski vojnici vrijeđali su Isusa s pozicije moći i superiornosti, dok se treći izrugivač, što nam je vidljivo iz retka 39, nalazi u istoj situaciji, neposredne blizine smrti i potpune nemoći. Za razliku od izrugivanja
židovskih poglavara i rimskih vojnika koji traže od Isusa kao kralja Židova da
spasi samog sebe,
treći izrugivač traži od Isusa ne samo da spasi vlastiti život, nego da spasi živote drugih, tj. dvojice surazapetih. Po shvaćanju ovog prvog zločinca, Mesija
može i treba bezuvjetno omogućiti i jamčiti sretan život na zemlji čak i zločincu koji se ne kaje za pokajeni zločin..
Ovo treće izrugivanje Isusa shvaćeno je
ne samo kao poruga nego kao i hula. Tako teško definiranje posljednjeg izrugivanja shvatljivo je ne samo u okviru zločinčeva stava prema Isusu nego i na temelju njegova stava prema vlastitoj grešnoj prošlosti. Da se razumijemo, a vjerujem to se i vidi,
prvi zločinac ne pokazuje ama baš nikakovih znakova kajanja i distanciranja od svoga ranije počinjenog zlodjela zbog kojeg je osuđen. Naprotiv
ovaj zahtjev prvog zločinca da ga Isus spasi od zaslužene kazne predstavlja svojevrstan zahtjev
da Isus tim činom odobri njegov zločin.
Taj zločinac
ustrajava na zločinačkom putu i on se kao takav identificira sa zlom, što je i vidljivo u ovom izrugivanju Isusa.
Nakon što je ranije u svom životu počinio tako teški prijestup radi kojega je kažnjen razapinjanjem ovaj zločinac ponovno se svrstava na stranu zločina tako što staje na stranu onih koji izruguju razapetog Isusa.
Drugi zločinac – Isusovo obećanje raja
Ovdje je vrlo znakovito da drugi zločinac
najprije se obraća svom kolegi po prijestupu i osudi, što je vidljivo u retku 40-41, a nakon toga se obraća Isusu, redak 42. Isusov odgovor drugom zločincu predstavlja kulminaciju ulomka i u biti kulminaciju jedne od središnjih tema cijelog Lukinog evanđelja. Da bi bolje mogli shvatiti obraćenje drugog skrušenog zločinca prvom tvrdokornom zločincu karakteristična su četiri vrlo važna momenta:
1. Strah Božji
2. Zajednički životni put prema smrti (solidarnost)
3. Vlastita krivica
4. Isusova nedužnost