19. Subota - dan odmora
Stvoritelj je nakon šest dana stvaranja počinuo sedmoga dana i ustanovio subotu za sve ljude, kao uspomenu na Stvaranje. Četvrta zapovijed Božjeg nepromjenjivog Zakona zahtijeva poštovanje sedmog dana, subote, kao dana odmora, bogoslužja i služenja u skladu s učenjem i djelom Isusa, Gospodara subote. Subota je dan radosne zajednice s Bogom i bližnjima, simbol otkupa u Kristu, znak našeg posvećenja i vjernosti, vizija naše vječne budućnosti u Božjem kraljevstvu. Subota je Božji trajni znak Njegovog vječnog zavjeta s Njegovim narodom. Radosnim svetkovanjem ovog dana, od zalaska do zalaska sunca, proslavljamo Božje stvaralačko i otkupiteljsko djelo. (Post 2,1-3; Izl 20,8-11; Lk 4,16; Iz 56,5.6; 58,13.14; Mt 12,1-12; Izl 31,13-17; Ez 20,12.20; Pnz 5,12-15; Heb 4,1-11; Lev 23,32; Mk 1,32)
20. Upraviteljska služba
Mi smo upravitelji kojima je Bog povjerio vrijeme i prilike, sposobnosti i imovinu, blagoslove zemlje i njena dobra. Njemu smo odgovorni za pravilno korištenje povjerenih vrijednosti. Mi priznajemo Boga kao Vlasnika svojom vjernom službom Njemu i našim bližnjima, i davanjem desetine i darova za objavljivanje Evanđelja i napredak Njegove Crkve. Upraviteljska služba je prednost koju nam je Bog dao da bismo razvijali ljubav i pobjedu nad sebičnošću i lakomošću. Upravitelj se raduje blagoslovima koje drugi primaju zbog njegove vjernosti. (Post 1,26-28; 2,15; 1 Ljet 29,14; Hag 1,3-11; Mal 3,8-12; 1 Kor 9,9-14; Mt 23,23; Rim 15,26.27)
21. Kršćansko vladanje
Mi smo pozvani da budemo pobožan narod koji misli, osjeća i djeluje u skladu s nebeskim načelima. Da bi Sveti Duh mogao u nama obnoviti karakter našega Gospodina, mi prihvaćamo samo ono što će u našem životu proizvesti moralnu čistoću, zdravlje i radost po uzoru na Krista. To znači da naš odmor i rekreacija trebaju odgovarati najvišim mjerilima kršćanskog ukusa i ljepote. Iako priznajemo razlike u kulturi, naša odjeća treba biti jednostavna, skromna i skladna, dolična onima čija se prava ljepota ne sastoji u izvanjskom ukrašavanju nego u neprolaznim ukrasima plemenitog i tihog duha. To također znači da se trebamo razumno starati o svome tijelu, budući da je ono hram Svetoga Duha. Pored dovoljno kretanja i odmora, trebamo usvojiti zdravu prehranu i uzdržavatise od hrane koju Pismo proglašava nečistom. Budući da su alkoholna pića, duhan i neodgovorna uporaba lijekova i opijata štetni za naše tijelo, trebamo se uzdržavati i od njih. Umjesto toga trebamo se uključiti u sve što naše misli i tijelo dovodi u sklad s Kristom. On želi da budemo zdravi, radosni i čestiti. (Rim 12,1.2; 1 Iv 2,6; Ef 5,1-21; Fil 4,8; 2 Kor 10,5; 6,14-7,1; 1 Pt 3,1-4; 1 Kor 6,19.20; 10,31; Lev 11,1-47; 3 Iv 2)
22. Brak i obitelj
Bog je stvorio brak u Edenu, a Isus ga je potvrdio kao doživotnu zajednicu između čovjeka i žene u ljubavi. Za kršćanina brak je zavjet kojim se obećao Bogu i svom bračnom drugu. U tu zajednicu trebaju ulaziti samo oni koji dijele zajedničku vjeru. Uzajamna ljubav, poštovanje i odgovornost temelji su ovog odnosa koji treba odražavati ljubav, svetost, bliskost i trajnost odnosa između Krista i Njegove Crkve. Što se tiče rastave, Isus je učio da onaj koji napušta svog bračnog druga, osim za preljub, i stupa u brak s drugim - čini preljub. Iako odnosi u obitelji katkad nisu idealni, supružnici, koji se potpuno posvete jedno drugome u Kristu, mogu postići zajedništvo u ljubavi kroz vodstvo Svetoga Duha i uz pomoć Crkve. Bog blagoslivlja obitelj i želi da njeni članovi pomažu jedan drugome u kršćanskom sazrijevanju. Roditelji trebaju odgajati svoju djecu da ljube i slušaju Boga. Svojim primjerom i riječima trebaju ih osvjedočiti kako Krist poučava s ljubavlju, nježno i pažljivo, jer želi da ona postanu udovi Njegova tijela, članovi Božje obitelji. Jedna od posljednjih Božjih evanđeoskih poruka svijetu jest poziv na zbližavanje u obitelji. (Post 2,18-25; Mt 19,3-9; Iv 2,1-11; 2 Kor 6,14; Ef 5,21-23; Mt 5,31.32; Mk 10,11.12; Lk 16,18; 1 Kor 7,10,11; Izl 20,12; Ef 6,1-4; Pnz 6,5-9; Izr 22,6; Mal 4,5.6)
23. Kristova služba u nebeskom Svetištu
Na Nebu postoji Svetište koje je postavio Gospodin a ne čovjek. U njemu Krist služi za nas, stavljajući vjernicima na raspolaganje zasluge svoje žrtve pomirnice koju je prinio na križu jedanput za sve. Naš Veliki svećenik ustoličen je prigodom svoga uzašašća, kad je i otpočeo svoje posredovanje. Godine 1844., na kraju proročkog razdoblja od 2300 dana, započeo je drugo i posljednje razdoblje svoje službe pomirnice. To je djelo Istražnog suda čija je svrha konačno uklanjanje grijeha, a ispunjenje je simboličke službe u negdašnjem hebrejskom Svetištu na Dan pomirenja. U toj simboličkoj službi Svetište se čistilo krvlju životinjskih žrtava, dok se na Nebu čišćenje obavlja Isusovom krvlju i Njegovom savršenom žrtvom. Istražni sud otkriva nebeskim bićima tko je između mrtvih zaspao vjeran Kristu i tko je, prema tome, u Njemu dostojan ustati iz groba o prvom uskrsnuću. Ovaj Sud također otkriva tko između živih živi u Kristu, vrši Božje zapovijedi i čuva vjeru Isusovu te je tako u Njemu spreman za preobraženje i ulazak u Njegovo vječno kraljevstvo. On dokazuje Božju pravednost u spašavanju onih koji vjeruju u Isusa i objavljuje da će oni koji su ostali vjerni Bogu ući u Njegovo kraljevstvo. Završetak ove Isusove službe označit će kraj vremena milosti za ljudski rod, neposredno prije Njegova drugog dolaska. (Heb 8,1-5; 4,14-16; 9,11-28; 10,19-22; 1,3; 2,16.17; Dn 7,9-27; 8,13.14; 9,24-27; Br 14,34; Ez 4,6; Lev 16; Otk 14,6.7; 20,12; 14,12; 22,12)
24. Kristov drugi dolazak
Drugi Kristov dolazak blažena je nada Crkve i veličanstveni vrhunac Evanđelja. Spasiteljev dolazak će biti doslovan, osoban i vidljiv na cijelom svijetu. Kad se On vrati, uskrsnut će svi pravednici i zajedno sa živim pravednicima bit će preobraženi i uzeti na Nebo, dok će nepravednici pomrijeti. Skoro potpuno ispunjenje većine proročkih objava, zajedno sa sadašnjim stanjem svijeta, ukazuje da je Kristov dolazak blizu. Vrijeme Njegova dolaska nije otkriveno, pa smo stoga pozvani da budemo uvijek pripravni. (Tit 2,13; Heb 9,28; Iv 14,1-3; Dj 1,9-11; Mt 24,14; Otk 1,7; Mt 26,43-44; 1 Sol 4,13-18; 1 Kor 15,51-54; 2 Sol 1,7-10; 2,8; Otk 14,14-20; 19,11-21; Mt 24; Mk 13; Lk 21; 2 Tim 3,1-5; 1 Sol 5,1-6)
25. Smrt i uskrsnuće
Plaća grijeha je smrt. Međutim, Bog, koji je jedini besmrtan, dat će vječni život onima što ih je otkupio. Do toga dana smrt je besvjesno stanje svih ljudi. Kad se javi Krist, koji je naš Život, uskrsli pravednici i živi pravednici bit će proslavljeni i uzeti u susret svome Gospodinu. Drugo uskrsnuće, uskrsnuće nepravednika, dogodit će se tisuću godina kasnije. (Rim 6,23; 1 Tim 6,15.16; Prop 9,5.6; Ps 146,3.4; Iv 11,11-14; Kol 3,4; 1 Kor 15,51-54; 1 Sol 4,13-17; Iv 5,28.29; Otk 20,1-10)
26. Tisućgodišnjica i kraj grijeha
Milenij je tisućgodišnja Kristova vladavina sa spašenim pravednicima na Nebu, između prvog i drugog uskrsnuća. U to vrijeme sudit će se mrtvim nepravednicima; zemlja će biti potpuno pusta, bez živih ljudskih stanovnika. Na njoj će biti zatočeni Sotona i njegovi demoni. Na kraju tog razdoblja Krist će sa svojim spašenim pravednicima i Svetim gradom sići s Neba na Zemlju. Mrtvi nepravednici će uskrsnuti i zajedno sa Sotonom i njegovim anđelima okružiti Grad, ali će ih oganj od Boga uništiti i očistiti Zemlju. Tako će svemir zauvijek biti oslobođen grijeha i grešnika. (Otk 20; 1 Kor 6,2.3; Jer 4,23-26; Otk 21,1-5; Mal 4,1; Ez 28,18.19)
27. Nova zemlja
Na Novoj zemlji, na kojoj vlada pravednost, Bog će otkupljenima pripremiti vječni dom i savršene okolnosti za vječni život, ljubav, radost i učenje u Njegovoj nazočnosti. Ondje će boraviti sam Bog sa svojim narodom, a patnje i smrti više neće biti. Velika borba bit će završena i grijeha više neće biti. Sve živo i neživo objavljivat će da je Bog ljubav, i On će vladati zauvijek. Amen. (2 Pet 3,13; Iz 35; 65,17-25; Mt 5,5; Otk 21,1-7; 22,1-5; 11,15)
|