www.tebe-trazim.com

Ponovo tvrdim da ta domicilna magijska religioznost je preko joge ušla u hinduizam. Ovo što kažeš da je nema u sramana izvorima - halo, pa ja i ne govorim o sramana izvorima! Seriously, šta nije u redu sa tobom da na ovakav način razgovaraš? Inače ima je i u sramana izvorima jer i Buda govori o pranajami.. Dakle, domicilna magijska religioznost preko joge je ušla i u hinduizam i u budizam. Također ovo što tvrdiš da je joga nije masovka je totalno pogrešno. Dovoljno se sjetiti popularnosti Mahabharate..

Za ilustraciju koliko je lažno ovo kako ti ovdje pokušavaš predstaviti jogu, citat od Eliadea;

"Yoga is present every­where-no less in the oral traditwn of India than in the Sanskrit
and vernacular literatures. Naturally, this protean Yoga does not
always resemble the "classic" system of Patajali; rather, we find
it in the form of traditional cliches, to which, durig the course of
the centuries, an increasing number of "popular" beliefs and
practices has been added. To such a degree is this true that Yoga
has ended by becoming a characteristic dimension of Indian spirit­uality...."

Čovječe, s kime si ti do sada u životu razgovarao pa si usvojio ovakve obrasce i misliš da to može proći??

Dakle kad kažeš "netocno pojednostavljivanje jer je "dharma" hinduizma i sama pod velikim utjecajem drugih." - reci mi da li sam ja igdje tvrdio da nema tih međuutjecaja ili razlika u shvaćanju dharme u indijskih filozofskim školama ili religijama? Ako nisam, možeš li odgovoriti na osnovnu tezu; dharma je pojam prvi put zabilježen u vedama i dharmički tekstovi su oni koji nose osnovne ideje oslobođenja, samsare, karme itd. TE ideje su osnova hinduizma, yoge, pa i budizma koji ih tumači na sebi svojstven način. Dakle, nema joge bez hinduizma.. i kad to izjave kršćanski apologeti u pravu su za razliku od tvoje apologetike:)

Izdvojit ću još ovaj dio koji sam bio previdio;



Tvoje definiranje i postavljanje toga što je nužno za hinduizam je jedna od težih besmislica koje si izjavio. U prethodnoj poruci sam spominjao vedantu odnosno tekstove koji su komentari veda i njihov organski nastavak... i tu se ubraja i Jogasutra.

Ali daj reci, što to egzistira kroz cijelu povijest neovisno o hinduizmu? Joga? NAvedi onda izvore koji govore o jogi mimo Rgveda, hidnuističkih epova, Upanishada. Joga u budizmu ili na tibetu ima isti onaj prepoznatljivi joga sustav ideja i ciljeva kakav je u hinduizmu, pa je besmisleno tvrditi da bi postojala kao takva bez hinduizma. Ako već tvrdiš takvo nešto onda daj podatke koji upućuju na izvore koji nisu hinduistički.

Pogrešno tvrdiš, a ja ću ponoviti; kršćanstvo nije bhakti. Ta činjenica da je u Indiji svejedno kojeg idola će štovati, nego je važno da štuju da bi postigli mističnu koncentraciju i ostvarili stapanje sa bogom, nije samo stvar vanjskog izbora idola, nego ukazuje i na činjenicu da je za indijca bhakti način da on nešto postigne svojim silama. Pri tom će se doduše i oni pozivati da to što postignu je stvar milosti Krishne ili koga već, ali za razliku od kršćanstva nisu dosljedni u tome..

Na kraju se bhakti svodi na tehniciranje nad vlastitim umom, gdje će osoba mantrajući ili nekom drugom praksom postići određeni cilj, i time zaraditi milost od idola. I tu ti je ključna razlika između idolopoklonstva koje je produkt ljudske mašte, i kršćanske Objave koja u dubini ima stvarni odnos prema Bogu Stvoritelju. A taj odnos je takav da mi ne možemo Boga prisiliti ni na što nego je čak i to Njegov dar što mu se uopće molimo i štujemo ga - mi možemo pristati na taj dar ili ga odbiti, a onda spasenje nije rezultat našeg napora nego je nezasluženi dar...

p.s. vidim da tu ima još poruka, ali na te poruke kao i one od prije neki tjedan liliani koje nisam odgovorio, odgovoriti ću kad mi se ponovno bude dalo izgubiti večer na ovakvo što

p.p.s. moradoh rascijepiti poruku jer izgleda tehničke mogućnosti foruma ne dozvoljavaju vieš od tri citata u jednom ili što već.. bilo je zanimljivo ovo kreativno rezanje i uređivanje

Još ovu poruku sam vidio pa ću reći, nadam se da se fraBlažević neće spuštati na tu razinu da raspravlja na forumu sa likovima kao što je @GoranM.. jeftina eristika kojom se služi dotični forumaš jednostavno nije vrijedna vremena, mada je zanimljivo vidjeti kako je cijela stvar upakirana u "nepristranost":)

Dozvoljavaju. Nešto si zabrljao tokom postanja. Sjećam se da je i meni u dva-tri navrata pisalo nešto u smislu da je moguće najviše tri citata u jednom postu, ali očito je to pisalo jer sam nešto krivo napravio tokom postanja, kad sam malo uredio post, sve je bilo ok. Evo samo za primjer da forum dozvoljava tri i više od tri citata u jednom postu. Dozvoljava on poprilično mnogo citata u jednom postu. Lol.

Ufff, mislim da se nakon hodočasnikovih postova GoranM može naći na bazaru rabljnih stvari kako rasprodaje inventar iz yoga centra! A vjerujem da se je najvaio svome župniku za primanje sakramenata, pa sad strši na vjeronauku za prvopričesnike ko lubinica među paprikom!

Nadam se da će prodajom čakri slupiti dovoljno novca da pozove ekipu sa foruma na feštu poslije sakramenta! A hodočasnik neka bude kuma, a ja bih onda htio biti dokumak !

Na temelju toga da je datiranje starije.
Prvo ne mozes starost odredjenih fragmentata smatrati vremenom nastanka komplilacije. Ako cemo tako gledati joga se spominje u razlicitim izvorima i prije joga sutre, nju uzimamo kao temelj upravo jer je cjelovita komplilacija, ne zato sto bi elementi unutar nje bili nesto novo. Ona je i sama pod utjecajem budizma, upanisadske misli, jainizma, a gotovo potpuno prihvaca kao teoloski okvir samkhyu, dakle sama po sebi je tipicna kompilacija razlicitih postojecih ideja.
Nadalje, usporedjujes sa vremenom zapisa budistickog kanona (a koji je isto vjerojatno prije vremena komplilacije joga sutri), a ne sa vremenom nastanka. Racuna se da je pali kanon prije zapisivanja usmeno prenosen od cca 5 st p k, dakle prije nego se datiraju i najstariji fragmenti yoga sutre.
No ta datiranja su sve prilicna nagadjanja i mogu kod razlicitih autora prilicno varirati, no nisam bas naletio na ozbiljne akademske autore koji smatraju da je joga brahmanisticka pojava neovisna o budizmu, jainizmu i ostalim shramana utjecajima koji sa samo u jednom djelu sa njime preklapa i utjece, njije uvjetovana niti poistovjecena sa brahmanistickim hinduizmom.
Uostalom to ti gorori i povijest, odnosno to da je brahmanizam dosao sa arijevcima u indiju dok je shramanizam autohtona indijska tradicicija koja se sa njime pomjesala ponegdje, ali nije svugdje.


U mahabharati postoje natuknice o tome kako nesto postoji, ali ne postoje jasne tehnicke upute i sistematizacije kakve postoje u pali kanonu. Takodjer, dio gdje se joga spominje datira u budisticki, a ne pred-budisticki period.

Vise manji svaki religijski fundamentalista, guru itd. Npr jos u prvom valu susreta sa indijom u viktorijansko vrijeme postajla je potreba dokazivanja u okvirima tadasnjeg europskog svjetonazora i morala pa su mnogi autori neke „nemoralne“ tantricke prakse smatrali degradacijom izvorne ciste vedske tantricke misli. No povijesno je besmisleno tvrditi em da je tantra vedska, em da su te lijeve prakse neka novija degradacija, odnosno mozemo ih pratiti unatrag kao i druge tantricke prakse, a ne dolazi direktno iz veda (iako se mjesa sa svime i svacim, naravno). Dobar primjer ti je npr Sir J.Woodroffe (Avalon) od zapadnih predstavnika, a medju indijskim je to gotovo vecina. Danas je dosta ojacao nacionalizam (cak sa elementima fasizma) i kao svako desnicarenje politika podrzava religijsko-mitoloski svjetonazor mimo povijesnih cinjenica.
Kako moze ne biti hinduizma bez joge ako cinjenicno postoje hindu religijske skupine koju jogu odbacuju kao bespotrebnu ili prevazidjenu sa jedne strane (npr neki bhakti pravci, ono sto identificiramo sa modernim hinduizmom), a sa druge strane skupine preostalog autohtonog brahmanizma koje najbolje prikazuju temelje hindu-identifikacije takodjer nisu nesto prejogicke? Dakle to da postoji hinduizam koji ne prakticira jogu je fakticka cinjenica, kao i ona da postoji joga van hinduizma (budizam, jainizam, a ima cini mi se odjea i u taoizmu, vjerojatno donekle i sufizmu itd), ne vidim kako bi se to moglo izvrnuti bilo kakvim sofizmom.


Formiranje ideje hinduizma (termin koji su smislili stranci kao generalni naziv za religiju onkraj inda) i indijske nacije su prirodno povezani.
Sto se tvoje tvrdnje tice kao sto sam masu puta rekao: to sto postoji joga u hinduizmu ne znaci da izmedju njih stoji znak jednakosti. Mozda je Patanjali volio jest jecam. Ne znaci da je zbog toga svatko tko voli jest jecam hindus niti da svaki hindus jede jecam. Patanjalija pripadnikom brahmanisticke/hindu religije cini prihvacanje veda, a ne joge. Da prihvaca vede, a odbacuje jogu i dalje bi bio hindus (kao sto je slucaj sa puno drugih skupina u hinduizmu), a da promovira jogu ali odbacuje vede ne bi bio hindus (kao sto nisu budisticki jogiji).
Vrlo elementarna logika. Joga nije vedska praksa, a postoji i u vediziranim i u nevediziranim tradicijama. Hinduizam je definiran vedama, dakle kako vede nisu definirane jogom onda nije niti hinduizam, uostalom to je ocito stanje na terenu buduci ima s nejhogicke hinduse i jogicke hinduse, kao i nejogicke ili jogicke budiste, odnosno joga nije striktno vezana uz ovu ili onu religijsku skupinu indijskog podkontinenta.


Zato sto sa time nemam problema. Ako neki vjernik za svoju religiju smatra bilo sto – vjera je, nema se sto raspravljati. To vrijedi i za nespojivost joge i krscanstva. Ako krscani smatraju da je nespojivo, onda je nespojivo, nije uopce nesto sto ima smisla debatirati van pripadnika same vjerske skupine.
Osvrnuo sam se samo na tvrdnje koje pri tome iznosi, a koje smatram neistinitima. Ako vam je to ne bitno ne vidim zasto se uopce raspravljamo o tim temama, posto meni spojivost ili nesoivost sa krscanstvom uopce nije nesto sto osporavam, podrzavam ili uopce imam misljenje, vasa stvar.

Ponovno – budizam ne moze preuzeti ideje iz necega sto se oformilo kao religija nakon sto je on vec poceo egzistirati.
Kad se vec razbacujemo terminima – samadhi kao centralni cilj prakse postavljen u joga sutri se nigdje ne spominje prije budistickog vremena.
Dharma u hinduizmu i budhizmu nemaju isto znacenje. Oslobodjenje vlastitim snagama i nije nuznost cak niti u kasnijem budizmu, a jos manje hinduizmu.
Razlike i slicnosti u terminima nisu trolanje nego bit stvari. Ne mozes ligvisticko postajanje nekog izraza, a koji znaci nesto sasvim peto, samo zato sto se spominje smatrati izvorom religijske ideje. Ideje se prenose jezikom i jezik je samo sredstvo.
I rijec tantra znaci „tkanje“, ali to ne znaci da ako netko u starom vedskom tesktu krosti sanskrtsku rijec tantra za tkanje pri tome govori o tantri kao duhovnom/religijskom pravcu koji se sa tim terminom poceo identificirati tek puno kasnije.
Greska koju cesto Blazevic & co rade jest da poistojecuju shramanistizirani i tantrizirani dio hinduizma (ili hinduizirani dio shramanizma i tantre) sa cjelokupnoscu hinudizma i joge. A to nije bas tako, ta gomila razlicitih izvora se vrlo razlicito spajala i ne postoji samo taj brahmano-shramana-tantra spoj. Postoje prakticke sve moguce kombinacije. Joga je u osnovi sramana-tantra spoj i postoji kao takav van hinduizma kao i unutar hinduizma u brahmano-shramana-tantra obliku. Istovremeno postoje pravci unutar hinduizma koji nisu niti shramana niti tantra (dakle neki klasicni vedski brahmanizam) ili koji su brahmano-tantra kultevi koji kad vec spominjes oslobodjenje vlastitim snagama to potpuno odbacuju smatrajuci da se oslobadjamo samo Bozijom miloscu.
Naravno i to je pojednostavljeno jer se ne radi o tri cista utjecaja vec grupiranju mase razlicitih kombinacija kroz povijest.

Ii sramana tradicije dolaze prije samoga Bbude.
Smatra se kako je joga u jainizmu starija i od budizma, ali nemamo tekstualnog traga.
Budizam je dio sramana tradicije, nije njen pocetak. A prve asketske discipline u vedskom korpusu se isto javljaju debelo nakon sto su arijevci dosli u indiju i upravo na mjestu snaznih sramana uticaja, odnosno puno je razumnije pretpostaviti da je to i u tu kasnu vedsku literaturu uslo iz shramana krugova nego obratno. Samo sto su oni jedini imali literarnu tradiciju pa ne mozemo imati pismenih tragova vec samo indirektnih pretpostavki i zakljucivanja.

Bojim se da to akademski mejnstrim bas i ne tvrdi



Postajanje rijeci i postajanje pojma te postajanje pojma, a posebno sustava nisu iste stvari. Kako vec rekoh u primjeru tantre. A mozes uzeti i masu banalnih rijeci iz bilo kojeg jezika i vidjeti kako gomila znacenja koje danas rijecima pridajemo nije pridavana korjenu ili ranijem koristenju istog termina. Mi se ovdje bavimo praksom joge i odakle ona dolazi, a ne lingvistikom i time odakle dolaze rijeci kojima se opisuje.
U rg vedi je izvor termina kojeg danas koristimo bio mozda prosiren od upregnuca bivola u plug na apstraktnije zauzdavanje i disciplinu, ali u danasnjem smislu neke konkretne kontemplativno-duhovne prakse nemamo sto traziti u vedama, to nastaje tek u post-vedskom razdoblju (doduse mozemo mozda ukljuciti neke kasnije tekstove mimo samitha, tj neke upanishade)

Hinduizam nije time definiran.
Tako mozes reci da je krscanstvo definirano idejama poput: milost, molitva, bog-stvaraoc itd – ali time je definirano masu toga drugog. Krscanstvo je u stvari definirano Biblijom i Isusom, a ove stvari djeli i sa mnogima drugima. Isto tako su ideje samsare, karme, reinkarnacije i slicno prisutne i u nehindusa. Hinduizam je definran kao specifican i razlicit od njih samo prihvacanjem veda.
Inace, dosta tih ideja uopce nije vedskog porjekla, kao niti joga, odnosno uslo je iz vana u brahmanizam formirajuci moderni hinduizam, ali i opstalo van hinduizma kao npr u budizmu.

Hinduizam nisu samo vede, no vedanta (niz filozofskih skola, a ne neki tekst po sebi, iako ima svojih komentara i drugih tekstova) se zasniva na kasnijim vedskim tekstovima i tumacenju upanisada pa ona na neki nacin jos ima direktnu vedsku konekciju i pokazuje tu bitnost prihvacanja, doslovnije ili formalisticki, veda.
Nije sporno da hinduizam ima tekstove koji nisu vede, ali nije sporno niti da je definiran kao takav prihvacanjem veda. Jer nije sporno niti da je puno toga vanvedskog djeljeno i preuzeto iz drugih izvora, ali hiduizmom ga cini njihovo vediziranje. Nisu oni nastali unutar nekog vec jasno formiranog hinduizma nego preuzeti u njega u procesu formacije (koji je u stvari stalan proces).

Samnom je sve u redu, problem je sto ti ne poznajes dovoljno materiju pa informacije koje iskopavas na netu ne mozes staviti u jasan povijesni kontekst iti shvatiti komentare. Sramanizam je naziv za aksetsko-kontemplativne skupine i tradicije tog djela indije gdje su nastali izvori budizma, jainizma, dobrog djela upanishadske misli, joge i drugo. Joga je u joga sutri (kasnije ima vise tantrickih upliva) shramanisticka, to je uz kasniuu tantru glavni izvor joge, a ne vede.

A OK, ako pranajamu smatras magijskom religioznoscu onda to jest tako. Meni je to previse tehnicki-kontemplativno i pod magijom sam mislio na „bajalice i uroke“, odnosno ono sto uglavnom kolokvijalno i kod nas, ali ako vjezbe joge smatras magijskim onda jasno da takva tvrdnja stoji.
Doduse u tiom slucaju onda i sam ovdje tvrdis da je uslo u hinduizam, a ne „Izaslo iz njega“. Ne moze se medjutim tvrditi da je uslo u budizam jer je od sama budina vremena kontemplativna sramana/jogicka praksa u srzi stvari.

Kakve to veze ima? Mislis zato sto se u Mahabharati spominje joga?
Religijski mitovi su svugdje popularni, ali joga u ovom smislu (raja/hatha) se prakticirala u asketskim krugovima. Prosjecan indijac je u hramu molio pred bozanstvima, nije u pecini meditirao i radio neke ne znam kako kompleksne tehnike. To uostalom ne bi bilo niti moguce u zatvorenim inicijacijskim linijama, prirodom stvari ogranicavaju mogucnost prenosa prakse na relativno mali broj ljudi za razliku od ritualisticke masovne religioznosti.
Kontemplative prakse (kako u honduizmu tako i budizmu) se medju sirim masama mogu ozbiljnije siriti tek kada izadju iz zatvorenih inicijacijskih linija, kada stanovnistvo u velikom djelu predje u visi, srednji drustveni sloj, postane pismeno i ima dovoljno slobodnog vremena te kada globalizacija i povezanost omoguce lako sirenje informacija (pa time i o takvim praksama).

I nasi mitovi opstali u bajkama su puni vjestica, vila i patuljaka, to bas ne znaci da se vecina stanovnistva bavi vjesticarenjem… ili cime se vec bave ti mitoloski likovi.
Ili blize krscanstvu nekada su hagiografije raznih asketa bile vrlo populrne, ali to ne znaci da je vecina stanovnista zbog toga postala stilitima ili prakticirala opskurne hezihasticke vjezbe, vecina se zadovoljavala drustveno-ritualnim aspektima religije.
Da ne govorimo koliko je jogi kao mitoloski lik van faze sa stvarnoscu i stvarnom praksom (nesto kao krscanske napuhane hagiografije).

Dharma je spomenuta prvi puta u vedama, pace, dosta se spominje i tu nema puno spora. Medjutim, znacenje opet mjenja i evoluira, nema nekog jedinstvenog kroz razlicita razdoblja i religije koje ga koriste.
Ne znam na sto mislis pod dharmickim tekstovima. Buduci je termin koji koriste sve indijske religije moglo bi se odnositi i na hinduizam i na budizam i jainizam. Ako mislis na dharma sastre i sutre to je ipak nesto malo specificnije i uze pitanje drustvenih i rutalnih pravila i obicaja.
Te „osnovne“ ideje su isto sakupljane, komplirane i perturbirane na svakakve nacine kroz vrijeme i puno njih nije u vedama. Ima vedskih tekstova gdje se savjetuje jedenje govedjeg mesa, a adanas je krava sveta zivotinja.
Npr vrlo je diskutabilno da li u najstarijoj i temeljnoj vedi (Rg veda) uopce ima ideje reinkarnacije (i time samsare i mokse) kakvu danas poznajemo, a neki smatraju da je u hinduizam usla iz shramana tradicija.
Ono sto sa sigurnoscu znamo jest da je u vrijeme anticke indije to bio predmet debata i vrlo razlicitih gledista (i ne samo indije, ideja se pojavljuje i u drugim antickim filozofskim razmatranjima) pri cemu je kod budizma to od samog pocetka bilo u temeljima doktrine.
Kod hindusa, medjutim, nije bas tako. Razlicite hindu tradicije (neke danas i izumrle) su razlicito gledale na sve to i pridavale razlicitu vaznos, a bilo ih je i koje su u potpunosti odbacivale koncept.
Neki zakon uzroka i posljedice se uspostavio kao univerzalan, medjutim da li to sa sobom nuzno povlaci reinkarnaciju, samsaru i oslobodjenje nije bilo uvijek nuzno zakljucivano iz toga, iako se vremenom prihvatilo kao dominantno nacelo, no ne prije formiranja budizma i kako rekoh postoje i misljenja da je iz shramana krugova i to u stvari uslo u kasniji hinduizam.


Jesu, ali nije niti to bas tako crno-bijelo. Bas u budizmu su neosporno od pocetka, medjutim bilo je hinduizma bez njih. Iako je danas stvar malo izvrnuta pa je tesko nac hinduizma bez njih (doduse ima ih, ali su dosta marginalne pojave) dok se na zapadu razvio sekularni budizam.
Ne bih se slozio da joga ovisi o njima. U joga sutrama se razvija i neka labava teologija koja je uglavnom vezana sa samkhju, ali nije bas previse bitna za samu praksu i razlicite tradicije koje koriste jogu (a kako sam masu puta naveo i dokazaonavodjenjem konkretnih tradicija i linkova na vise informacija o njima) i unutar i van hinduizma imaju teoloske okvire koji se mogu razlikovati od onih u joga sutri. Joga je tehnicka disciplina koja nije toliko ovisna o specificnoj teologiji da se ne bi mogla koristiti i prilagoditi razlicitima, kao sto se molitva koristi u razlicitim religijama. Religije u kojima se joga pojavljuje uglavnom prihvacaju karmu i reinkarnaciju (eventualno kocept oslobodjenja shramana-jogickih izvora nije uvijek djeljen) pa je to univerzalno, ali rekao bih prije igrom slucaja sto je ideja postala tako rasirena na podkontinentnu nego sto bi bilo koja kontemplativna praksa sama po sebi bila ovisna o nekoj specificnoj teologiji.

Ne ubraja se. Joga sutra je puno srodnija samkhyi nego vedanti, a i joga i samkhya i vedanta se danas klasificiraju kao razlicite klasicne „filozofske“ skole. Pod navodnicima jer joga bas i nije neka razvijena filozofija. U suvremenom (neo)hinduizmu se to dosta mjesa pa ce jogicari prezentirati neku jogicku mjesavinu joga sutre i kasnijih tantriziranih joga sustava spojene sa lakonotnom pojednostavljenom neo-vedantom zamotano u ambalazu heterodoksnog neohinddu religijskog megamiksa. No tekst joga sutre kao takav ne bi bio dio vedante, kao sto se niti vedanta nesto posebno ne oslanja o jogu.
Da je to nuzno za hinduizam nikako ne moze biti besmislica, stovise opce prihvaceni je kriterij. Naravno da postoje spisi van veda, no to da li se neka filozofska skola prihvaca i smatra djelom hinduizma ili ne ovisi o prihvacanju vedske tradicije i to je ono sto razlikuje hinduizam od budizma, jainizma, sikhizma i ostalih indijskih religija koje su po vecini ostalih elemenata ne toliko razlicite da bi bile izdvojene iz unutarhinduske sarolikosti – jedino prihvacanje ili odbacivanje brahmanistickog djela nasljedja nesto cini hinduizom ili nehidnuizmom odnosno astika ili nastika, ortodoksnom i neortodoksnom traidicjom itd.

Npr razne krscanske sljedbe imaju razlicitu vlastitu literaturu. Ako govorimo o katolicima tu postoje razni teoloski i filozofski tekstivi, crkveni dokumenti, svetacke hagiografije, tekstovi, pisma itd, razna specificna pomocna literatura i discipline a proucavanje same religije, moderna nabozna literatura poput ovdje posminjanih suvremenih knjiga...

Cak i unutar katolicke crkve razne skupine se vise mogu posvecivati ovoj ili onoj literaturi. Nekoj monaskoj zajednici ce mozda Tom Akvinski biti vrlo vazan, a karizmaticima ce oponirati dok ce kod Liniceve ekipe biti suprotno. Da ne govorimo kako se slika parcelira kada prosirimo na druge krscanske denominacije.

Ono sto vas cini krscanima i sto vas kao takve obvezuje nije medjutim nista od toga vec Biblija i Isus. Netko tko to prihvaca, a odbacuje sve ostalo i dalje moze biti krscanin (iako mozda ne i katolik), no i da sve to prihvaca, a odbacuje Bibliju i Isusa nije krscanin. To vas ne definira vec se nadodaje.

Budhizam i jainizam.

Besmisleno je tvrditi da je zato sto postoji slicnost doslo iz hinduizma Postoje slicnosti u jeziku izmedju svih danasnjih indoeuropskuh jezika, no ne znaci da je neki od njih nuzno dosao iz drugog zato sto imaju neke zajednicke korjene. Joga je nastala kako rekoh iz krugova shramana i tantrickih uticaja, no niti jedno od toga nije po sebi niti hindusko niti budisticko, ovisi kako se gdje sa kojom idejom spetljalo i dalje razvijalo. Kada govorimo o tim tradicijama to je poput recimo razmatranja prosvjetiteljstva ili nekog slicnog pokreta. Prosvjetiteljstvo je imalo utjecaj na razlicite zemlje, religije, politicke sustave, obrazovne sustave i slicno, postoji kao jedna sira specificna tendencija koja se ocituje u razlicitim sektorima. Tako npr i shramana i tantricke tradicije postoje kao odredjene specificnosti duhovnih praksi koje zamjecujemo da se u nekim podrucjima i vremenima pojavljuju ali u razilicitim manifestacijama, mjesano sa razlicitim religijama itd, kada kazem da postoje budisticki sustavi koje mozemo datirati i ranije od hinduskih to ne znaci nuzno da je budizam izvor, ne vjerujem da uopce mozemo naci neki iskljucivi izvor i da itko moze iskljucivo sebi ista pripisati.

Bakti je naziv za devociju. Kao sto je i molitva vrlo siroki naziv. Covjek se moze moliti Bogu i vragu, u oba slucaja se moli. Moze devociju izrazavati i Bogu i vragu i komadu kamena, uvijek je devocija.


Niti to ne stoji. Moze biti u nekim pravcima vezanima uz bilo tradicionalnu advaita vedantu (poput sramana), a cesto je odlika neovedante i neohinduizma koji u postkolonialno vrijeme nastoji naci univerzalnost unutar hindu razlicitosti.
No tradicionalne hindu sljedbe su vrlo specificne. Nema tu kao u sramana slobodnog izbora nego je ja Vaisnavu Vishnu „The Bog“ kao sto je za muslimane Allah i ne prihvacaju Shivu ili Kali kao jednakopravnu mogucnost ili obratno. Opet, medju tim razlicitim devocijskim skupinama ima pravaca koji su ili advaita ili njoj bliski pa govore o krajnjem stapanju, ali i onih potpuno dualistickih koji smatraju da je Bog izvor, tvorac i gospodar, covjek sljedbenik, sluga itd i da nema tu nikakvog stapanja i naravno nema „slobodnog odabira“ koga ce se stovati.
Niti je to nacin „da nesto postigne sa silama“ Moze biti to kao sto se netko moze molit sv.Anti da mu izljeci kravu. Ali tu se bas i ne radi o onome sto bi nazvali bhakti jogom, dakle devocijom kao duhovnom praksom koja podrazumjeva predanost, odricanje, posvecivanje itd Bogu, a ne nekakvo „magijsko“ iskoristavanje bozanstava za vlastite ciljeve.

Dosljedni su i nedosljedni koliko i krscani ili bilo koji drugi vjernici. Svi pricaju o idealima u teoriji, ali mnogi se u praksi mole samo na vjencanjima, sprovodima – i kad im oboli krava.

http://en.wikipedia.org/wiki/Pushtimarg

Znakovi vremena - srijeda, 05.11.2014. u 17:30 HKR
Koji su religiozni pokreti, sekte i kultovi popularni kod nas?
Jesu li se infiltrirali u hrvatski obrazovni, znanstveni i zdravstveni sustav?
Zašto joga i kršćanstvo ne idu zajedno? Što se krije iza sotonizma? Zašto su popularni vampiri?
I kako Crkva može odgovoriti na ove pojave?
Govori dr. fra Josip Blažević, ravnatelj Centra Hrvatski Areopag. Emisiju uređuje i vodi Tanja Popec.

http://arhiva.hkr.com.hr/program_web_ar ... nakovi.mp3

-od 27.minute -Zašto joga i kršćanstvo ne idu zajedno?

Joga, uz tjelesne "aktivnosti" (ili putem njih) kao i sve u istočnjačkoj filozofiji, teži k tzv. nirvani. A što je ona? Nešto apstraktno? Samostanje (jedna riječ)?!
.
Znam osobu koja je zbog joge (i literature vezane uz "tehnike) završila na NPS-i. Prvo prisilne misli, onda u početku neobjašnjive vizije, na koncu totalona rastrojenost...I na kraju STRAH od "nečega"…
Kršćani teže svojoj "nirvani", svatko o njoj ima svoju predodžbu, svatko i drugačije "tehnike", no svode se na oslanjanje na jednu OSOBU, na Isusa Krista kao središte, i Put i Sredstvo i Cilj...Uz sklopljene ruke kao što vidimo i istočnjaci (budisti samo kao pr.)? Da, ali…
Ima li ljepše i korisnije "meditacije" od molitve uz predodžbu Boga kojemu se obraćamo?
Tu su i naši anđeli čuvari. Gdje su u jogi? Zar oni jin i jan?
Joga je posve apstraktna i ako ćemo pravo, imajući na umu kao cilj sjedinjenje sa svojim Izvorištem - posve je suprotna od kršćanskih "tehnika", a o CILJU ni ne bih, jer u jogi zapravo, kao nešto istinski svrhovito ni nema.
.
Zagospodariti nad sobom…Da, ali bez pomoći "odozgo" to nije moguće.
E tu tada uskaće netko "odozdo"! (Mada riče kao lav, i janjećoj je koži).
Zato - oprez s jogom!
Tko se vrti oko dima, nije daleko od vatre.