www.tebe-trazim.com

misli se na sve zivotne situacije di vise đavao nema vlast nego je Gospodin ispunio svojim Duhom...izmedu najblizih,sve moguce prevare nestaju i moguc je protok ljubavi...opet treba vjerom prihvatit da je gospodin dosao tu nakon sv.ispovjedi i sv.mise..te se ni u mislima ne vracat na svade,i druge krive duhove te gledat Gospodina...Gospodin sve obnavlja,llijeci,..neznam sta bi znacila subina tocno nekako mi je na srcu planovi koje đavo planira..krivi odnosi te drugo...sv.ispovjed veliko cudo..koristit dar Boziji koliko je moguce oprezno bez straha u miru i odluci za svetost.-odluka za svetost nije oholost nego poniznost.oholost je kad neko nece bit svet...jucer sam procitao da je sveti Nikola iz 13st.isao na sv.ispovjed prije svake sv.mise.,a sv.leopold bogdan mandic je znao u jednom danu 3 puta u danu ic na sv.ispovjed...BBL.

Spojila sam dvije teme o ispovijedi u jednoj.

Da li ispovijed može biti loša?
Zašto se to pitam tj. ja već za sebe imam odgovor jer po meni niti jedna ispovijed ne može biti loša. Možda gledana našim ljudskim očima da, ali niti jedna ispovijed ne može biti loša jer je to direktan razgovor sa Ocem.
Moja zadnja ispovijed bila je prošle subote u Međugorju. Međugorje je kažu, ispovijedaonica svijeta i zaista ima puno ispovijedaonica, puno ljudi koji dođu tamo da se otarase 40-godišnjih grijeha. I to je prekrasno.
Idem i čekam pred red jednog franjevca za kojeg kažu da je prekrasno se ispovijediti, ali čekam i čekam i red se ne pomiče. Ne mogu si priuštiti čekanje od 2 sata jer je tu negdje u šetnji moja kćer od niti 5 godina. Dakle, prijateljica i ja stanemo u drugi redi puno kraći. Čekale smo možda 5 minuta.
Uđem sa namjerom da kažem svoje grijehe i da čujem neku riječ, bilo kakvu, ne mora to biti psihoterapija jer ispovijed to nije. Fratar samo gleda, šuti i uzdiše od riječi ništa niti jedna jedina.
Ovo mi se prvi puta u životu desilo da ne dobijem niti jednu riječ, savjet nešto, bilo što. Čak skoro niti kajanje nisam mogla reći do kraja jer je njegov glas prekrio skroz moj.
I sada, kao čovjek ostanem razočarana, ljuta, čak mi se u nekim trenutcima i plakalo. Pitam Isuse zašto, kako je to moguće?
I onda nakon razgovora sa prijateljicom i nakon mojih razmišljanja shvatim.
Pa, rekla sam sve što sam imala Ocu i On me čuo to sigurno, a ostalo su samo i isključivo detalji moje ljudskosti.
Bio je to meni svojevrstan test da vidim mogu li ja sama sa Njim i da li mi je potrebno mjesto i ljudi.
I odgovor je naravno da mogu i da nije potrebno niti mjesto i nisu potrebni ljudi.

Ispovijed je dobra i super kakvagod ona bila, kakvagod ispovijednik bio jer smo mi tada pred Ocem našim!
Hvala Ti što si mi dao taj "test" i nadam se da sam prošla

Hvala Ti Oče za našu svetu Katoličku crkvu!

..pa nije ispovijed .mjesto za duhovno predavanje..

..meni je bolje...kad se ispovijedim bez predavanja svećenika...
..kako i što moramo raditi...
..ko da ne znam , što je grijeh...
..pa došao sam olakšati dušu--

..onako mi dobijem grižnju savijesti pa me sram iči na ispovijed..
..zbog istih grijeha...

Ne brinem uopće

ja ne razmišljam previše o ispovjedi, ni o teoriji.. gdje bih došao, pa ljudi griješe svjesno ili nesvjesno.. ali istina je živa, poslije ispovijedi osjećam se bolje.. pa i da sam ateist, vjerovatno bih se bolje osjećao..

Nego.. da li ste čitali da se u inozemstvu razvija ateistička religija?.. čak grade i crkvu ... još nisam dokučio tope li prstenje za zlatno tele.. bolje rečeno, zlatni iPhone .. .. kako meni rekla stara baka.. " moraš u nešto vjerovat, u Boga ili u vojsku.. moraš se nekoga plaši, Boga ili zakona..".. hahahahaha

Drzite se teme!

Obrisala sam sve postove koji se nisu ticali teme, a u topic ateizam možete nastaviti diskusiju...