Weihnachtslied Laßt uns froh und munter sein
Laßt uns froh und munter sein
Und uns recht von Herzen freu'n!
Lustig, lustig, trallerallera,
Bald ist Nikolausabend da!
Bald ist uns're Schule aus,
Dann zieh'n wir vergnügt nach Haus.
Lustig, lustig, trallerallera,
Bald ist Nikolausabend da!
Dann stell ich den Teller auf,
Niklaus legt gewiß was drauf,
Lustig, lustig, trallerallera,
Bald ist Nikolausabend da!
Steht der Teller auf dem Tisch,
Sing ich nochmals froh und frisch:
Lustig, lustig, trallerallera,
Bald ist Nikolausabend da!
Wenn ich schlaf, dann träume ich:
Jetzt bringt Niklaus was für mich.
Lustig, lustig, trallerallera,
Bald ist Nikolausabend da!
Wenn ich aufgestanden bin,
Lauf ich schnell zum Teller hin.
Lustig, lustig, trallerallera,
Bald ist Nikolausabend da!
Niklaus ist ein guter Mann,
Dem man nicht g'nug danken kann.
Lustig, lustig, trallerallera,
Bald ist Nikolausabend da!
Legenda o Svetom Nikoli
Sveti Nikola ranokršćanski je biskup koji je živio u 4. stoljeću. Rodio se u maloazijskom gradu Miri, današnjem Demreu u Turskoj. Bio je jako velikodušan, hrabar i dobar, pa se uz njega vežu mnoge anegdote i priče, među kojima je teško razlikovati koje su istinite, a koje su tek maštovite legende.
Običaj da Nikola djeci noću s 5. na 6. prosinca donosi darove u čizmicu potječe od legende o tri jako siromašne sestre čiji otac nije mogao osigurati miraz za njihovu udaju. Zbog toga se odlučio na strašan korak - trgovanje njihovom ljepotom. Sveti Nikola doznao je za njegovu odluku pa mu je jedne noći ubacio kroz prozor vrećicu sa zlatnicima.
Taj je novac poslužio za udaju najstarije sestre, a nakon druge vreće sa zlatnicima, otac je mirazom opremio i srednju kćer. Tada je odlučio saznati tko je njegov dobrotvor. U trenutku kada je Sveti Nikola ubacio svoj dar za najmlađu kćer, otac je potrčao za neznancem, sustigao ga i prepoznao u njemu Nikolu. Unatoč obećanju da nitko neće saznati tu priču, sretni je otac razglasio radosnu vijest cijelom mjestu.
Druga legenda govori da ga je na hodočašću u Palestinu, Svetu Zemlju, zatekla oluja te je lađa gotovo potonula. No Nikola je, poput Isusa Krista, zaprijetio valovima i oluja je prestala.
Tko je Sveti Nikola?
Sveti Nikola je svetac koji dolazi iz Male Azije. Rođen je u gradu Patari u Maloj Aziji u 3. stoljeću prije Krista. Njegovi roditelji dugo nisu imali djece pa su od Boga izmolili malog Nikolu. Bio je poznat po mudrosti i plemenitosti, a iz ljubavi prema ljudima prodao je sav svoj imutak i novac podijelio siromasima. Poznato je nekoliko priča o njegovu životu.
Prema jednoj, pribavio je novac za miraz za tri djevojke kako bi se udale. Zbog toga se na slikama prikazuje s tri vreće zlatnika (ponekad tri kugle ili jabuke) i odatle veza s darivanjem.
Prema drugoj, oživio je troje djece koje je ubio opaki gostioničar kako bi servirao njihovo meso; odatle veza s djecom.
Prema trećoj, smirio je uzburkano more i tako spasio lađu na kojoj je putovao; time je postao i zaštitnikom mornara i putnika. Već kao mali, Nikola je volio sve ljude. Nažalost, rano mu umiru roditelji pa ostaje sam u bogatstvu koje su mu ostavili. Uskoro Nikola postaje zaštitnik siromašnih. Odlazi u školu za svećenika u čemu ga vodi njegov stric biskup u gradu Miri. Upućuje ga na svetost i pobožnost. Nikola postaje svećenik i želi širiti ljubav kakvu je Isus imao za svoju braću ljude. Uskoro mu umire stric pa su svi očekivali da će ga on naslijediti. Međutim, on pobjegne u Palestinu gdje je živio samačkim životom. Vratio se kad je umro stričev nasljednik i taj put postaje novi biskup. Od tada noći provodi moleći, a danju pomaže siromašnima šireći vjeru. Činio je čuda. Poput Isusa je smirivao uzburkano more i postao zaštitnik mornara. Blagoslovom ozdravlja dijete pa ga nazivaju i zaštitnikom djece. Uvijek se borio protiv nepravde i za ljubav prema bližnjemu. Iscrpljen pokorom i poslovima umire 06. decembra 327. godine. Zbog turskih osvajanja tijelo mu je preneseno u talijanski grad Bari. Sveti Nikola je shvaćao kako je jedini životni put čovjeka – ljubav prema Bogu i bližnjemu. S tom ljubavi je činio čuda i zbog nje je proglašen svetim. Nakon što su mu krajem 11. stoljeća Talijani u Bariju sagradili crkvu, počelo se širiti njegovo štovanje.
Sveti Nikola je zaštitnik djece, pomoraca, djevojaka, siromaha, studenata, farmaceuta, pekara, ribara, zatvorenika, trgovaca, putnika, otoka Sicilije, pariškog sveučilišta i mnogih gradova širom svijeta.
Spomendan mu je 6. decembra, dakle danas. Toga dana, a njemu u spomen, roditelji darivaju djecu.
Danas je poznat kao lik koji djecu obraduje svojim darovima. Ta tradicija vuče korijene iz sljedeće legende.
U blizini roditeljske kuće sv. Nikole, živio je čovjek, nekad bogat, ali izgubio je carsku službu i sav imetak. Imao je tri kćeri, koje bi se mogle udati, ali im nije mogao dati miraza. I nesretni otac odlučio je trgovati ljepotom i mladošću svojih kćeri, da tako zaradi. One su se pomolile Bogu, da ih izbavi od toga zla i spasi njihovu čast i poštenje.
Sv. Nikola nekako je doznao za tu odluku nesavjesnog oca pa uzme vrećicu, napuni je zlatnicima, umota u platno i, prišuljavši se noću potajno do kuće, ubaci zamotuljak kroz prozor. Otac onih djevojaka začudio se, kad je ujutro našao onoliki novac. Vidjevši kako je svota dostatna da časno uda jednu kćer, opremio je i miraz joj dao. To se dogodi i po drugi put; nađe, jednog jutra i drugu vrećicu sa zlatnicima. Spremi on i srednju kćer. A kad je i to bilo gotovo, sve mu je nešto govorilo, da će onaj dobrotvor i po treći put doći pa ga je u zasjedi čekao nekoliko noći. I doista, baš kad sv. Nikola ubaci svoj dar i za najmlađu kćer, skoči otac, stigne neznanca i prepozna u njemu Nikolu. Unatoč zaklinjanju neka šuti, sretni otac je razglasio po cijelom mjestu radosnu vijest.
Izvor:
http://hr.wikipedia.org/wiki/Sveti_Nikola
Običaj je da djeca navečer uoči praznika očistite svoje cipelice ili čizmice ili čarape u obliku čizmice i obavezno ih stave u prozor!
Roditelji su ti koji pripremaju darove za prazničko jutro Svetog Nikole. Običaj je da se pripremi i zlatna šiba. Ona simbolično pokazuje da kazna stiže uvijek kada pustimo zlu da se "razmaše", ali i da nam je uvijek stalo do djeteta takvog kakvo jest, čak i kada se loše ponaša.
Tradicionalno se za ovaj praznik poklanjaju uglavnom razni slatkiši: bomboni, čokoladice, orasi u ljusci, neko voće (jabuka, naranča, smokva), olovke, šarene gumice ili neke druge sitnice koje će razveseliti djecu.