Putovi do duhovnog zdravlja
Put pomirenja - via reconciliationis
Put pomirenja uključuje pomirenje s Bogom, drugim ljudima i samim sobom. Ono također znači oproštenje sebi i drugima, te pokajanje i traženje oprosta za vlastite slabosti i grijehe u odnosu na Boga i druge.
Brojni su plodovi pomirenja: radost, mir, sloboda, spokoj savjesti, duhovna utjeha, povećanje duhovnih snaga u borbi za dobro, te duhovno zdravlje - koje je uvjet i za psihičko i tjelesno zdravlje (usp. KKC 1496).
I. POMIRENJE S BOGOM
Da bismo se pomirili s Bogom i oslobodili osjećaja krivice potrebno je: uvidjeti svoju odgovornost, priznati što smo učinili, pokajati se i moliti za oproštenje. Dakako, treba nadoknaditi štetu koju smo nanijeli drugima. Ukoliko je osoba vjernik (katolik), preporuča se otići na dobru ispovijed nakon temeljite pripreme, koja uključuje: pomoliti se Duhu Svetom da nam pokaže koji su naši grijesi, načiniti temeljit ispit savjesti ispitujući što smo sagriješili mišlju, riječju, djelom i propustom, pri čemu nam može pomoći:
- Deset zapovijedi Božjih: 1. Ja sam Gospodin Bog tvoj: Nemoj imati drugih bogova uz mene, 2. Ne izusti imena Gospodina Boga svoga uzalud, 3. Spomeni se da svetkuješ dan Gospodnji, 4. Poštuj oca i majku da dugo živiš i dobro ti bude na zemlji, 5. Ne ubij!, 6. Ne sagriješi bludno!, 7. Ne ukradi!, 8. Ne reci lažna svjedočanstva na bližnjega svoga, 9. Ne poželi žene bližnjega svoga, 10. Ne poželi nikakve tuđe stvari.
- 5 zapovijedi crkvenih: 1. Sudjeluj na svetoj misi u nedjelju i u druge zapovjedane blagdane, 2. Održavaj propisani post i nemrs, 3. Svake se godine najmanje jednom ispovjedi i o Uskrsu pričesti, 4. Drži se ženidbenih zakona svete Crkve, 5. Doprinosi za crkvene potrebe. - 7 glavnih grijeha: 1. Oholost, 2. Škrtost, 3. Bludnost, 4. Zavist, 5. Neumjerenost u jelu i piću, 6. Srditost, 7. Lijenost.
1. Pokajati se i 2. Moliti za oproštenje:
To se može izreći na sljedeće načine:
Kajem se zbog negativnosti što sam učinio/-la. Bože dobri, oprosti mi. Bože, žao mi je zbog učinjenog. Nikada to više neću učiniti. Bože, (Isuse) smiluj se meni grešniku.
Ps 51: Smiluj mi se, Bože, po milosrđu svome, po velikom smilovanju izbriši moje bezakonje!
Operi me svega od moje krivice, od grijeha me mojeg očisti!
Čisto srce stvori mi, Bože, i duh postojan obnovi u meni!
Mudr 11,22-24
Sav je svijet pred tobom kao zrnce
praha na tezulji
i kao kaplja jutarnje rose što se
spušta na zemlju.
A ti si milostiv svemu jer možeš sve
i kroz prste gledaš na grijehe
ljudima da bi se pokajali.
Jer ti ljubiš sva bića i ne mrziš ni jedno koje si stvorio.
Ps 32
"Blažen onaj kome je grijeh otpušten,
kome je zločin pokriven!
Blago čovjeku kome Jahve ne ubraja krivnju
i u čijemu duhu nema prijevare!
Prešutjet' sam htio, al' kosti mi klonuše
od neprestana jecanja.
Danju i noću ruka me tvoja tištala,
snaga mi se trošila k'o za ljetnih žega.
Tad grijeh svoj tebi priznah
i krivnju svoju više ne skrivah.
Rekoh: "Priznat ću Jahvi prijestup svoj",
i ti si mi krivnju grijeha oprostio.
Zato nek' ti se moli pobožnik svaki
u času nevolje.
Kad bujice silne navale,
njega neće stići.
Utočište ti si moje,
od tjeskobe ti ćeš me sačuvat',
odjenut' me radošću spasenja.
Učit ću te, put ti kazat' kojim ti je ići,
svjetovat ću te, oko će moje bdjeti nad tobom.
Ne budite kao konj ili mazga bez razuma:
divljinu im krotiš vođicama i uzdom,
inače im se ne primiči!
Bezbožnika taru mnoge nevolje,
a tko se uzda u Jahvu, njega okružuje milost.
Radujte se Jahvi i kličite, pravedni,
kličite svi koji ste srca čestita!"
Ps 103,8 i 10
«Milosrdan je i milostiv Gospodin, spor na srdžbu i vrlo dobrostiv. Ne postupa s nama po grijesima našim, niti nam plaća po našim krivnjama.»
Ps 103,1-6
"Blagoslivljaj Jahvu, dušo moja,
i sve što je u meni, sveto ime njegovo!
Blagoslivljaj Jahvu, dušo moja,
i ne zaboravi dobročinstva njegova:
on ti otpušta sve grijehe tvoje,
on iscjeljuje sve slabosti tvoje;
on ti od propasti čuva život,
kruni te dobrotom i ljubavlju;
život ti ispunja dobrima,
k'o orlu ti se mladost obnavlja."
Isus nam pokazuje kako Bog postupa s pokajnicima. Slijedi ulomak o izgubljenom sinu iz Lukina evanđelja 15, 17-24:
"Došavši k sebi, reče: 'Koliki najamnici oca moga imaju kruha napretek, a ja ovdje umirem od gladi! Ustat ću, poći svomu ocu i reći mu: 'Oče, sagriješih protiv Neba i pred tobom! Nisam više dostojan zvati se sinom tvojim. Primi me kao jednog od svojih najamnika.'" "Usta i pođe svom ocu. Dok je još bio daleko, njegov ga otac ugleda, ganu se, potrča, pade mu oko vrata i izljubi ga. A sin će mu: 'Oče! Sagriješih protiv Neba i pred tobom! Nisam više dostojan zvati se sinom tvojim.' A otac reče slugama: 'Brzo iznesite haljinu najljepšu i obucite ga! Stavite mu prsten na ruku i obuću na noge! Tele ugojeno dovedite i zakoljite, pa da se pogostimo i proveselimo jer sin mi ovaj bijaše mrtav i oživje, izgubljen bijaše i nađe se!' I stadoše se veseliti."
1 Iv 1,8-10
"Reknemo li da grijeha nemamo,
sami sebe varamo
i istine nema u nama.
Ako priznamo grijehe svoje,
vjeran je on i pravedan:
otpustit će nam grijehe
i očistiti nas od svake nepravde.
Reknemo li da nismo zgriješili,
pravimo ga lašcem
i riječi njegove nema u nama."
Jak 5,16
«…Ispovijedate grijehe jedni drugima i molite jedan za drugoga da ozdravite.»
Važno je čvrsto vjerovati da je Božje milosrđe i praštanje daleko veće od naših grijeha i slabosti. Dobro je nakon pokajanja što češće ponavljati:
«Vjerujem u oproštenje grijeha.»
«Vjerujem da mi je Bog oprostio.»
3. «Oprostiti» Bogu
«Oprostiti» Bogu znači oprostiti mu što dopušta teškoće i križeve u našem životu. To ujedno znači i prihvatiti takve životne situacije, a time prihvatiti i Božju pomoć da se one razriješe.
4. Moliti za kreposti
Nakon čina pokore i pomirenja važno je moliti za kreposti. Krepost je postojano i čvrsto raspoloženje činiti dobro. Molimo za onu krepost koja je suprotna našoj slabosti odnosno grijehu koji smo počinili. Tako je primjerice potrebno moliti Duha Svetoga za blagost ako smo ispovijedali srditost i agresivnost, za marljivost kao suprotnost lijenosti, za ljubav ako smo mrzili, za istinoljubivost ako smo ispovijedali laganje itd.
Postoje brojne kreposti, a svrha je kreposna života postati slični Bogu. Sv. Pismo poznaje brojne kreposti, i to: ljubav, radost, mir, strpljivost, velikodušnost, uslužnost, dobrota, krotkost, vjernost, blagost, uzdržljivost, čistoća, razboritost, pravednost, jakost, umjerenost, vjera, ufanje, poniznost, poslušnost, mudrost, pobožnost, strah Božji (usp. KKC 1803-1830).
Sv. Pavao piše:
«Uostalom, braćo, što je god istinito, što god časno, što god pravedno, što god čisto, što god ljubezno, što god na dobru glasu; je li što krepost, je li što hvale vrijedno – to nek vam je na srcu.» (Fil 4,8)
* Ostavljam vam mir; mir, i to svoj, dajem vam. Ja vam ga ne dajem kakav svijet daje. Neka se ne uznemiruje i ne plaši vaše srce! (Iv 14,27)
II. POMIRENJE S DRUGIMA
Odluku za praštanje lakše je donijeti ako se čovjek:
- odluči vidjeti ono dobro u osobi koja ga je povrijedila,
- ako si posvijesti da je svaka osoba i sama ranjena i da zbog toga negativno reagira,
- ako postane svjestan da svatko može pogriješiti, te da i mi druge povređujemo,
- ako se prisjeti da ljudi čine zlo, jer pritom žele postići neko dobro ili korist za sebe.
Koraci do praštanja:
1. odlučiti se za praštanje, jer je to preduvjet da nam Bog da milost da to možemo i učiniti (čovjek svojim snagama ne može oprostiti).
2. u duhu moliti osobu koja nas je povrijedila da i ona nama oprosti (npr. što ju ne razumijemo, osuđujemo, mrmljamo protiv nje, ogovaramo ju ili čak klevećemo),
3. zavoljeti osobu koja nas je povrijedila kao što se voli bolesno dijete,
3. zahvaljivati što je dopuštena ta situacija, jer Bog po njoj želi nešto pokazati ili dati neko dobro.
4. tražiti volju Božju za tu osobu i cijelu situaciju,
5. blagoslivljati osobu koja nas je povrijedila. Govoriti duši te osobe: Lijepo je što postojiš!
Važno je znati da se praštanjem oslobađamo tuđe negativnosti i postajemo duhovno zdravi i slobodni, a time zdravi i u tijelu i psihi. Praštanje drugima je uvjet da Bog i nama oprosti (u Očenašu molimo: «Otpusti nam duge naše, kako i mi otpuštamo dužnicima našim.»).
Evo što Sv. Pismo govori o praštanju i pomirenju:
* Sve što želite da ljudi čine vama, činite i vi njima! (Mt 7,12)
* Novu vam zapovijed dajem: Ljubite jedan drugoga; kao što sam ja ljubio vas, ljubite i vi jedan drugoga. Ako imadnete ljubavi jedan prema drugome, po tom će svi upoznati da ste moji učenici. (Iv 13,34-35)
* Blago milosrdnima:
oni će zadobiti milosrđe!
Blago čistima srcem:
oni će Boga gledati!
Blago mirotvorcima:
oni će se sinovima Božjim zvati!
Mt 5,7-9
* Tada pristupi k njemu Petar i reče: "Gospodine, koliko puta da oprostim bratu svomu ako se ogriješi o mene? Do sedam puta?" Kaže mu Isus: "Ne kažem ti do sedam puta, nego do sedamdeset puta sedam."
Mt 18,21-22
* No kad ustanete na molitvu, otpustite ako što imate protiv koga da i vama Otac vaš, koji je na nebesima, otpusti vaše prijestupke.
Mk 11,25
* A Isus je govorio: "Oče, oprosti im, ne znaju što čine!"
Lk 23,34
* Uto mu pismoznanci i farizeji dovedu neku ženu zatečenu u preljubu. Postave je u sredinu i kažu mu: "Učitelju! Ova je žena zatečena u samom preljubu. U Zakonu nam je Mojsije naredio takve kamenovati. Što ti na to kažeš?" To govorahu samo da ga iskušaju pa da ga mogu optužiti.
Isus se sagne pa stane prstom pisati po tlu. A kako su oni dalje navaljivali, on se uspravi i reče im: "Tko je od vas bez grijeha, neka prvi na nju baci kamen." I ponovno se sagnuvši, nastavi pisati po zemlji. A kad oni to čuše, stadoše odlaziti jedan za drugim, počevši od starijih. Osta Isus sam - i žena koja stajaše u sredini. Isus se uspravi i reče joj: "Ženo, gdje su oni? Zar te nitko ne osudi?" Ona reče: "Nitko, Gospodine." Reče joj Isus: "Ni ja te ne osuđujem. Idi i odsada više nemoj griješiti."
Iv 8,3-11
* Dakle: ako doneseš dar svoj na žrtvenik i tu se sjetiš da ti brat ima nešto protiv tebe, ostavi dar tu pred žrtvenikom, hajde i najprije se izmiri s bratom, pa onda dođi i prinesi dar svoj! (Mt 5,23-24)
* Blagoslivljajte svoje progonitelje; blagoslivljajte, a ne proklinjite! Radujte se radosnima, plačite sa zaplakanima! Budite istomišljenici među sobom! Neka vas ne zanosi što je visoko, nego privlači što je ponizno. Ne umišljajte si da ste mudri! Nikome zlo za zlo ne vraćajte; zauzimajte se za dobro pred svim ljudima! Ako je moguće- koliko je do vas –u miru budite sa svim ljudima! Ne osvećujte se, ljubljeni, sami, već to prepustite srdžbi Božjoj, jer stoji pisano: «Osveta je moja - veli Gospodin - ja ću je vratiti.» Naprotiv: «ako je tvoj neprijatelj gladan, nahrani ga; ako je žedan, napoj ga! Činiš li tako, ugljevlje mu ražareno zgrćeš na glavu.» Ne daj se pobijediti zlom, nego dobrim svladavaj zlo! (Rim 12,14-21)
* Čuli ste da je rečeno: «Oko za oko, zub za zub.» A ja vam kažem: Ne opirite se zlotvoru! Naprotiv, udari li te tko po desnom obrazu, okreni mu i drugi! Tko bi te htio tužiti da se domogne tvoje košulje, podaj mu i ogrtač! Ako te tko prisili da ideš s njim milju, hajde dvije!
(Mt 5,38-42)
* Čuli ste da je rečeno: «Ljubi svoga bližnjega i mrzi svoga neprijatelja!» A ja vam kažem: Ljubite svoje neprijatelje i molite za one koji vas progone, kako biste postali sinovi svoga Oca nebeskog, koji čini da njegovo sunce izlazi nad zlima i dobrima, i da kiša pada pravednima i nepravednima. (Mt 5,43-45)
* Nemojte suditi da ne budete suđeni! Jer kako budete sudili, onako će se i vama suditi; kako budete mjerili onako će se i vama mjeriti. (Mt 7,1-2)
III POMIRENJE SA SAMIM SOBOM
1. Oprostiti sebi
Kad Bog vidi naše kajanje, On nam s ljubavlju i radošću oprašta. Ako mu je Bog oprostio, a čovjek sebi ne oprosti, on se time izdiže iznad Boga.
2. Odreći se negativne predodžbe o sebi
Negativnu predodžbu o sebi možemo imati zbog neprihvaćanja svog izgleda, zdravstvenog stanja, socijalnog statusa, negativnog govora i utjecaja okoline itd. Za zdrav odnos prema sebi važno je odreći se tih negativnih predodžbi i zaključaka, kako bi mogli prihvatiti i zavoljeti sebe, te tako doći do duhovnog zdravlja.
3. Prihvatiti i zavoljeti sebe
Svaki čovjek je od Boga stvoren i dragocjen je. Svaki djelić na njemu i u njemu Bog je s posebnom ljubavlju stvarao i stvara samo za njega. Zato je svatko jedinstven u povijesti čovječanstva: Božje remek djelo. Iz tog je razloga potrebno da čovjek prihvati i zavoli sebe baš takvog kakav je. Na taj način prihvaća i voli ono što je Bog stvorio.
Neprihvaćajući sebe ili odbacujući pojedini dio sebe (izgled, zdravlje, ponašanje) čovjek blokira svoje duhovno, psihičko i tjelesno zdravlje.
Dobro je stoga meditirati na sljedeći način:
Bože, hvala ti za moj život, moj životni put, moju jedinstvenost i neponovljivost…
Bože, hvala ti za moju psihu, talente, sposobnosti …prihvaćam ih i volim.
Bože, hvala ti za moju glavu – prihvaćam ju i volim takvu kakva je.
Hvala ti za moje tijelo… (redom zahvaljivati i zavoljeti pojedine organe i dijelove tijela).
Pri tom nam mogu pomoći i tekstovi Sv. Pisma, jer je Božja Riječ upućena baš svakom čovjeku. Potrebno je o njoj razmišljati, «upijati je» i na glas ponavljati, primjenjujući je na sebe, npr. «Ja sam stvoren/a na sliku Božju»:
* Na svoju sliku stvori Bog čovjeka,
na sliku Božju on ga stvori,
muško i žensko stvori ih.
Post 1,27
* I vidje Bog sve što je učinio, i bijaše veoma dobro.
Post 1,31
* Ne znate li da su tijela vaša udovi Kristovi?
1 Kor 6,15
* Tijelo vaše hram je Duha Svetoga koji je u vama, koga imate od Boga, te niste svoji.
1 Kor 6,19
* A vama su i vlasi na glavi sve izbrojene. Ne bojte se dakle! Vredniji ste nego mnogo vrabaca.
Mt 10,30
* Ta što koristi čovjeku, ako sav svijet zadobije, a sebi samom naudi ili se upropasti.
Lk 9,25
* Kako da uzvratim Gospodinu
za sve što mi je učinio?
Uzet ću čašu spasenja
i zazvat ću ime Jahvino.
Ps 116,12-13
* Gospodine, proničeš me svega i poznaješ,
ti znaš kada sjednem i kada ustanem,
izdaleka ti već misli moje poznaješ.
Hodam li ili ležim, sve ti vidiš,
znani su ti svi moji putovi.
Riječ mi još nije na jezik došla,
a ti, Bože, sve već znadeš.
S leđa i s lica ti me obuhvaćaš,
na mene si ruku svoju stavio.
Znanje to odveć mi je čudesno,
previsoko da bih ga dokučio.
Kamo da idem od duha tvojega
i kamo da od tvog lica pobjegnem?
Ako se na nebo popnem, ondje si,
ako u Podzemlje legnem, i ondje si.
Uzmem li krila zorina
pa se naselim moru na kraj
i ondje bi me ruka tvoja vodila,
desnica bi me tvoja držala.
Reknem li: "Nek' me barem tmine zakriju
i nek' me noć umjesto svjetla okruži!" -
ni tmina tebi neće biti tamna:
noć sjaji kao dan
i tama kao svjetlost.
Jer ti si moje stvorio bubrege,
satkao me u krilu majčinu.
Hvala ti što sam stvoren tako čudesno,
što su djela tvoja predivna.
Dušu moju do dna si poznavao,
kosti moje ne bjehu ti sakrite
dok nastajah u tajnosti,
otkan u dubini zemlje.
Oči tvoje već tada gledahu djela moja,
sve već bješe zapisano u knjizi tvojoj:
dani su mi određeni dok još ne bješe ni jednoga.
Kako su mi, Bože, naumi tvoji nedokučivi,
kako li je neprocjenjiv zbroj njihov.
Da ih brojim? Više ih je nego pijeska!
Dođem li im do kraja, ti mi preostaješ!
Pronikni me svega, Bože, srce mi upoznaj,
iskušaj me i upoznaj misli moje:
pogledaj, ne idem li putem pogubnim
i povedi me putem vječnim!
usp. Ps 139
* A kako bi išta moglo opstojati
ako ti ne bi htio?
Ili se održati ako ga ti nisi u život dozvao?
Ali ti štediš, jer sve je tvoje,
Gospodaru, ljubitelju života,
i tvoj je besmrtni duh u svemu.
Mudr 11,25-12,1
* Sva djela Gospodnja, blagoslivljajte
Gospoda: hvalite i uzvisujte ga dovijeka!
Dn 3,57
* Jahve, Gospode naš,
divno je ime tvoje po svoj zemlji,
veličanstvom nebo natkriljuješ!
Gledam ti nebesa, djelo prstiju tvojih,
mjesec i zvijezde što ih učvrsti -
pa što je čovjek da ga se spominješ,
sin čovječji te ga pohodiš?
* Ti ga učini malo manjim od Boga,
slavom i sjajem njega okruni.
Vlast mu dade nad djelima ruku svojih,
njemu pod noge sve podloži.
usp. Ps 8
* Blagoslivljaj Jahvu, dušo moja,
Jahve, Bože moj, silno si velik!
Ps 104,1
* Hvalite Jahvu, svi puci,
slavite ga, svi narodi!
Silna je prema nama ljubav njegova,
i vjernost Jahvina ostaje dovijeka!
Ps 117,1-2
|