www.tebe-trazim.com

Mt 8


Kad Isus vidje mnoštvo oko sebe, zapovjedi da se prijeđe prijeko. I pristupi jedan pismoznanac te mu reče: "Učitelju, za tobom ću kamo god ti pošao."Kaže mu Isus: "Lisice imaju jazbine i ptice nebeske gnijezda, a Sin Čovječji nema gdje bi glavu naslonio."Drugi mu od učenika reče: "Gospodine, dopusti mi da prije odem i pokopam svoga oca." Isus mu kaže: "Hajde za mnom i pusti neka mrtvi pokapaju svoje mrtve."

Ponedjeljak, 28. lipnja - sv. Irenej Lionski


Čitanja:


Am 2, 6-10. 13-16


"Prodavahu pravednika za srebro i nevoljnika za sandale..." Bog je na strani onih čija se nevinost prodaje za novac i čije se siromaštvo iskorištava za par sandala. Bog je na strani onih koji nemaju svojih lobija. To pred nas postavlja zahtjev da se okrenemo onima koji bivaju izrabljivani, zlorabljeni, prevođeni žedni preko vode.


Mt 8, 18-22


Tko se dade na put, obično ima pred sobom neki cilj. Takav se čovjek odlučuje na promjenu, napušta poznato i blisko mu, kako bi prispio na neko drugo mjesto i tamo živio. No ono što ima doći u tom je času nepoznato. Tko se odluči na nasljedovanje Isusa Krista, "nema mjesto gdje bi glavu naslonio". Nema domovine ni doma. Pod tim Isus misli da je naša prava domovina onkraj svega što možemo imati i posjedovati, jer naša je prava domovina u Bogu. No put u tu domovinu jest "uistinu silno veliko putovanje". No Bog hoda s nama - ako mu to dopustimo, ako se odvažimo na putovanje, ako smo u stanju poslušati glas svoje čežnje koja je veća od svega što smatramo svojom domovinom: od imanja, ovozemaljskog doma, obitelji, navodne sigurnosti. Teško si je zamisliti da čovjek nema mjesto gdje bi naslonio glavu, no nama je obećano jedno sasvim drugo mjesto ako se odvažimo na polazak i ako dopustimo da nas vodi onaj koji je obećao pripraviti nam mjesto na nebesima. Na nama međutim ostaje da imamo tu smjelost, da se ne pouzdajemo samo u vlastite potrebe za sigurnošću. Ta sigurni smo jedino u Onome koji na ovome svijetu nije imao nijedno mjesto. On je tim putem pošao prije nas. On nas čeka. Na nepoznatom mjestu naše čežnje.


Molitva


Bože, ti koji si naše mjesto, tako se silno osjećamo bez vlastitoga mejsta u vremenu koje zahtijeva fleksibilnost, mobilnost, brzinu. Kome se možemo obratiti takvi, bez domovine, a sa silnom čežnjom za njom, nego tebi. Daj da neprestano tražimo tebe, naše pravo mjesto. I daj da te konačno nađemo kako bismo znali kamo pripadamo: tebi, posve blizu tebi. Amen.

Mt 16,13-19:

Ispovijest Petrova

(Mk 8,27-30; Lk 9,18-21)

Kad Isus dođe u krajeve Cezareje Filipove, upita učenike: "Što govore ljudi, tko je Sin Čovječji?" Oni rekoše: "Jedni da je Ivan Krstitelj; drugi da je Ilija; treći opet da je Jeremija ili koji od proroka." Kaže im: "A vi, što vi kažete, tko sam ja?"Šimun Petar prihvati i reče: "Ti si Krist-Pomazanik, Sin Boga živoga."Nato Isus reče njemu: "Blago tebi, Šimune, sine Jonin, jer ti to ne objavi tijelo i krv, nego Otac moj, koji je na nebesima.A ja tebi kažem: Ti si Petar-Stijena i na toj stijeni sagradit ću Crkvu svoju i vrata paklena neće je nadvladati. Tebi ću dati ključeve kraljevstva nebeskoga, pa što god svežeš na zemlji, bit će svezano na nebesima; a što god odriješiš na zemlji, bit će odriješeno na nebesima."

"Uze tih pet kruhova, te dvije ribe, pogleda u nebo i izreče slvu i hvalu, zatim razlomivši kruhove, dade ih učenicima, a učenici narodu. Svi jedoše i nasitiše se."
Molimo Te, Gospodine, daj nam da budemo Tvoji učenici, koji će, hvaleći Tebe, razlomiti kruhove Tvoje riječi i dati ih narodu, svima koje volimo, koje susretnemo, na koje pomislimo i za koje molimo, da donesemo dobro. Pa čak i svojim neprijateljima, onima koji nas povrijede.
Od pet kruhova nastalo je mnogo, od dvije ribe nastalo je mnogo, dovoljno za sav narod i još je ostalo.
Želim biti Tvoj učenik, želim uzimati iz Tvog nepresušnog vrela, da kroz mene teče drugima, svima, mojim bližnjima, živa voda, živa Riječ, pa i običan krug svagdanji mi daruj da ga mogu dijeliti sa drugima.
Hvala što ćeš me uslišati i učiniti dostojnom takve milosti!

Mt 8

I kada dođe prijeko, u gadarski kraj, eto mu u susret dvaju opsjednutih: izlazili su iz grobnica, silno goropadni, te nitko nije mogao proći onim putem. I gle, povikaše: "Što ti imaš s nama, Sine Božji? Došao si ovamo prije vremena mučiti nas?" A podalje od njih paslo je veliko krdo svinja. Zlodusi ga zaklinjahu: "Ako nas istjeraš, pošalji nas u ovo krdo svinja." On im reče: "Idite!" Oni iziđoše i uđoše u svinje. I gle, sve krdo jurnu niz obronak u more i podavi se u vodama. A svinjari pobjegoše, odoše u grad te razglasiše sve, napose o opsjednutima.

BOGOSLUŽJE I SLUŽENJE ČOVJEKU
Srijeda, 30. lipnja - Rimski prvomučenici


Čitanja:


Am 5, 14-15. 21-24


Amosa, uzgajivača stoke i smokava, Bog je pozvao za proroka kako bi Izraelu navijestio Božji sud. Poput groma zvuče njegovi prijekori slušateljima: «Mrzim i prezirem vaše blagdane... Paljenice kad mi prinosite, prinosnice mi vaše nisu mile.» Što se to dogodilo s Izraelom? Ratovi su konačno završili, nastupio je mir, gospodarstvo cvate. No koristi od njega imaju uglavnom bogati. Bogoslužja se doduše slave, no u svakodnevici to baš i ne ostavlja traga. Amosova kritika glasi: razvrgnuto je prirodno jedinstvo između bogoslužja i služenja bližnjemu. Bogoslužje se mora odražavati u služenju bližnjima, inače nije pravo «služenje Bogu». - Nismo li i mi ponekad u opasnosti oblikovati svoju vjeru po vlastitoj mjeri, tako da nas ni na što ne potiče i u ni čemu ne smeta? No vjera je uvijek povezana sa zauzimanjem za pravo i pravednost, te stoga svakoga naosob suočava s pitanjem kako se ophodi prema svojemu posjedu i kako se zauzima za pravo i pravednost. Bogoslužje nam je potrebno kako bismo Božjim očima mogli vidjeti svakodnevicu i kako bismo se hrabro s njome suočili. To je osobito važno u vremenu koje se doduše kune u vrednote, ali Boga sve više potiskuje iz svijesti te proglašava vjeru privatnom stvari. Bogoslužje i služenje čovjeku ne idu jedno bez drugoga. Smo tako «pravda može poteći kao voda i pravica k"o bujica silna».


Mt 8, 28-34


I danas, među nama, postoji demonsko u najrazličitijim oblicima. Možda i u sebi ponekad osjetim dah zla. Često se zlo skriva u ravnodušnosti, kad odvraćamo pogled od potrebe drugih... Što mogu protiv toga učiniti?


Molitva


Bože milosrđa, živimo u svijetu koji proizvodi mnogo zla. Ojačaj nas u borbi protiv «zloduha» našega vremena i daj da se u svojemu životu neprestano odlučujemo za tebe. To te molimo po Isusu Kristu, koji je svoj život uložio u borbu protiv zla, za dobro. Amen.

Mt 9

I ušavši u lađu, preplovi i dođe u svoj grad. Kad gle, doniješe mu uzetoga koji je ležao na nosiljci. Vidjevši njihovu vjeru, reče Isus uzetomu: "Hrabro, sinko, otpuštaju ti se grijesi!" A gle, neki od pismoznanaca rekoše u sebi: "Ovaj huli!" Prozrevši njihove misli, Isus reče: "Zašto snujete zlo u srcima? Ta što je lakše reći: 'Otpuštaju ti se grijesi' ili reći: 'Ustani i hodi'? Ali da znate: vlastan je Sin Čovječji na zemlji otpuštati grijehe!" Tada reče uzetomu: "Ustani, uzmi nosiljku i pođi kući!"I on usta te ode kući. 8Kad mnoštvo to vidje, zaprepasti se i poda slavu Bogu koji takvu vlast dade ljudima.

SLOBODNO I USPRAVNO HODATI

Četvrtak, 1. srpnja


Čitanja:


Am 7, 10-17


Moramo paziti da ne postanemo - poput Amasje - nosači kofera moćnicima. Naša je zadaća naviještati Boga koji je jedan od nas, poput Amosa stavljati prst u rane našega vremena i boriti se za pravedniji svijet koji odražava lice Boga što je postao čovjekom.


Mt 9, 1-8


Na početku imamo uzetost i pogrbljenost, na kraju uspravan hod i slobodu. Uzetost nije samo paradigma tjelesne patnje, nego je riječ o blokadi svekolike životne snage, možda kao posljedica tko zna kojeg grijeha iz prošlosti. Uzeti je postao toliko bezvoljan da ga doslovno treba nositi do onoga koji je bio njegovo spasenje. Kako je dobro kad čovjek ima prijatelje, «Božje pomagače», koji će za nj učiniti ono što sam nije u stanju. Ovoga uzetoga Isus je prihvatio onakvoga kakav jest, ne pitajući ga je li možda učinio što pogrešno. Taj je čovjek oslobođen od svega što ga je sputavalo. Iscijeljen je u korijenu.

No tu su i drugi. Osloboditi nekoga njegove uzetosti i oprostiti mu, a da mu za to nije naplaćena krivica - to je za njih bogohulno! To nije u skladu s njihovim moralističkim predodžbama o Bogu! Isus ruši njihove predodžbe o Bogu i o samoopravdanju.

Kraj ovog izvještaja nudi nešto što je za sve nas zapanjujuće: Bog je netko tko je «takvu vlast dao ljudima». I mi smo pozvani i obvezni opraštati jedni drugima, kako ne bismo bili uzeti i opterećeni grijesima, nego kako bismo uspravno hodili i živjeli u slobodi - onako kako je Bog želio kad nas je pozvao na život!

Molitva

Bože milosrđa, ti si nas stvorio da uspravna hoda i uzdignute glave svjedočimo o ljepoti tvojega stvorenja. Otkupi nas od svih pogrbljenosti i uzetosti koje nam ne dopuštaju da budemo tvoja slika. To te molimo po Isusu Kristu, koji nam je naložio da jedni druge oslobađamo tereta te da se međusobno uspravljamo. Amen.

Ne boj se, jer ja sam te otkupio, sve krivice,
opravdao te u svemu i pred svakim,
imenom sam te zazvao,
Ti si moj.
Kad preko vode budeš prelazila, bit ću s tobom,
i preko rijeke, ona te neće preplaviti,
u vatri izgorjeti nećeš.
Dragocjen si u mojim očima,
vrijedan i ja te ljubim. Stoga i dajem dobre ljude za tebe,
i narode za život tvoj.
U pustinji ću napraviti puteve za tebe.
Ne boj se, ja sam s tobom.

MOLITVA:
Bože moj, dobri Isuse, ne daj da nikad zaboravim da si uvijek uz mene, da si uvijek i zauvijek u meni. Ne daj da se ni trenutka bojim i molim strepeći i nesigurno. Duh Sveti neka me ispuni potpuno, da Ga dišem, živim, da me vodi. Hvala Ti, dragi Isuse, što ćeš me uslišati.
ISUSE, MI SE UZDAJEMO U TEBE!

DRAGI MOJI,
Molila bih nekoga tko ima Stari zavjet, da stavi 43. i 49. čitanje proroka Izaije. To mi je preporučila moja hagioterapeutkinja, kod koje sam otišla potaknuta vašim sugestijama, iskustvima i uputama. Zahvaljujem se svima, jer su mi dani već drukčiji, molitva usmjerenija, mirnija, pravi duhovni doživljaj koji me snaži.
Bog Vas blagoslovio!

Evo draga sestro,
nadam se da će ti biti na pomoć.



Iz 43


1Sada ovako govori Jahve, koji te stvorio, Jakove, koji te sazdao, Izraele: "Ne boj se, jer ja sam te otkupio; imenom sam te zazvao: ti si moj! 2Kad preko vode prelaziš, s tobom sam; ili preko rijeke, neće te preplaviti. Pođeš li kroz vatru, nećeš izgorjeti, plamen te opaliti neće. 3Jer ja sam Jahve, Bog tvoj, Svetac Izraelov, tvoj spasitelj. Za otkupninu tvoju dajem Egipat, mjesto tebe dajem Kuš i Šebu. 4Jer dragocjen si u mojim očima, vrijedan si i ja te ljubim. Stog i dajem ljude za tebe i narode za život tvoj. 5Ne boj se jer ja sam s tobom. S istoka ću ti dovest' potomstvo i sabrat ću te sa zapada. 6Reći ću sjeveru: 'Daj mi ga!' a jugu 'Ne zadržavaj ga!' Sinove mi dovedi izdaleka i kćeri moje s kraja zemlje, 7sve koji se mojim zovu imenom i koje sam na svoju slavu stvorio, koje sam sazdao i načinio." 8Izvedi narod slijep, premda oči ima, i gluh, premda uši ima. 9Neka se saberu sva plemena i neka se skupe narodi. Tko je od njih to prorekao i davno navijestio? Nek' dovedu svjedoke da se opravdaju, neka se čuje da se može reći: "Istina je!" 10Jer vi ste mi svjedoci, riječ je Jahvina, i moje sluge koje sam izabrao, da biste znali i vjerovali i uvidjeli da sam to ja. Prije mene nijedan bog nije bio načinjen i neće poslije mene biti. 11Ja, ja sam Jahve, osim mene nema spasitelja. 12Ja sam prorekao, spasio i navijestio, i nema među vama tuđinca! Vi ste mi svjedoci, riječ je Jahvina, a ja sam Bog 13od vječnosti - ja jesam! I nitko iz ruke moje ne izbavlja; što učinim, tko izmijeniti može? 14Ovako govori Jahve, otkupitelj vaš, Svetac Izraelov: "Radi vas poslah protiv Babilona, oborit ću prijevornice zatvorima i Kaldejci će udarit u kukanje. 15Ja sam Jahve, Svetac vaš, stvoritelj Izraelov, kralj vaš!" 16Ovako govori Jahve, koji put po moru načini i stazu po vodama silnim; 17koji izvede bojna kola i konje, vojsku i junake, i oni padoše da više ne ustanu, zgasnuše, kao stijenj se utrnuše. 18Ne spominjite se onog što se zbilo, nit' mislite na ono što je prošlo. 19Evo, činim nešto novo; već nastaje. Zar ne opažate? Da, put ću napraviti u pustinji, a staze u pustoši. 20Slavit će me divlje zvijeri, čaglji i nojevi, jer vodu ću stvorit' u pustinji, rijeke u stepi, da napojim svoj narod, izabranika svoga. 21I narod koji sam sebi sazdao moju će kazivati hvalu! 22Ali me ti, Jakove, nisi zazvao, niti si se zamorio oko mene, Izraele! 23Nisi mi prinosio ovce za paljenicu, nisi me častio žrtvama. A ja te silio nisam na prinose, nisam ti dodijavao ištući kada. 24Nisi mi kupovao za novac trsku, nisi me sitio salom svojih žrtava; nego si me grijesima svojim mučio, bezakonjem svojim dosađivao mi. 25A ja, ja radi sebe opačine tvoje brišem i grijeha se tvojih ne spominjem. 26Podsjeti me, zajedno se sporimo, govori ti da se opravdaš. 27Prvi je otac tvoj sagriješio, posrednici tvoji od mene se odmetnuli, 28knezovi su tvoji oskvrnuli Svetište. Tad izručih Jakova prokletstvu, i poruzi Izraela.

Iz 49

1Čujte me, otoci, slušajte pomno, narodi daleki! Jahve me pozvao od krila materina, od utrobe majke moje spomenuo se moga imena. 2Od usta mojih britak mač je načinio, sakrio me u sjeni ruke svoje, od mene je oštru načinio strijelu, sakrio me u svome tobolcu. 3Rekao mi: "Ti si Sluga moj, Izraele, u kom ću se proslaviti!" 4A ja rekoh: "Zaludu sam se mučio, nizašto naprezao snagu." Ipak, kod Jahve je moje pravo, kod mog Boga nagrada je moja. A sad govori Jahve, koji me od utrobe Slugom svojim načini, da mu vratim natrag Jakova, da se sabere Izrael. 5Proslavih se u očima Jahvinim, Bog moj bijaše mi snaga. 6I reče mi: "Premalo je da mi budeš Sluga, da podigneš plemena Jakovljeva i vratiš Ostatak Izraelov, nego ću te postaviti za svjetlost narodima, da spas moj do nakraj zemlje doneseš." 7Ovako govori Jahve, otkupitelj Izraelov, Svetac njegov, onome kog preziru i odbacuju narodi, sluzi silničkome: "Kad vide, dići će se kraljevi, bacit će se ničice knezovi, zbog Jahve, koji je vjernost svoju pokazao, Sveca Izraelova, koji te izabrao." 8Ovako govori Jahve: "U vrijeme milosti ja ću te uslišiti, u dan spasa ja ću ti pomoći. Sazdao sam te i postavio za Savez narodu, da zemlju podignem, da nanovo razdijelim baštinu opustošenu, 9da kažeš zasužnjenima: 'Iziđite!' a onima koji su u tami: 'Dođite na svjetlo!' Oni će pasti uzduž svih putova, i paša će im biti po svim goletima. 10Neće više gladovat' i žeđati, neće ih mučiti žega ni sunce, jer vodit će ih onaj koji im se smiluje, dovest će ih k izvorima vode. 11Sve gore svoje obratit će u putove, i ceste će se moje povisiti." 12Gle, jedni dolaze izdaleka, drugi sa sjevera i sa zapada, a neki iz zemlje sinimske. 13Kličite, nebesa, veseli se, zemljo, podvikujte, planine, od veselja; jer Jahve tješi narod svoj, on je milosrdan nevoljnima. 14Sion reče: "Jahve me ostavi, Gospod me zaboravi." 15"Može li žena zaboravit' svoje dojenče, ne imat' sućuti za čedo utrobe svoje? Pa kad bi koja i zaboravila, tebe ja zaboraviti neću. 16Gle, u dlanove sam te svoje urezao, zidovi tvoji svagda su mi pred očima. 17Obnovitelji tvoji hitaju, rušioci tvoji i pustošitelji odlaze od tebe. 18Obazri se oko sebe i pogledaj: sabiru se svi i dolaze k tebi. Života mi moga" - riječ je Jahvina - "svima ćeš se njima zaodjenuti k'o nakitom, i njima ćeš se k'o nevjesta ukrasiti! 19Jest, tvoje ruševine, tvoje razvaline i tvoja zemlja poharana pretijesna će biti žiteljima tvojim kad se udalje oni što te zatirahu. 20Opet će na tvoje uši reći sinovi kojih si bila lišena: 'Pretijesno mi je mjesto ovo, makni se da se mogu smjestiti.' 21I ti ćeš se u srcu svom zapitati: 'Tko mi rodi sve ove? Bijah bez djece, neplodna, prognana i odbačena, pa tko ih podiže? Bijah, eto, sama ostala, a oni gdje su bili?'" 22Ovako govori Gospod Jahve: "Evo, dajem rukom znak narodima i zastavu svoju dižem plemenima. Vratit će ti u naručju sinove, nosit će ti kćeri na plećima. 23Kraljevi će biti tvoji skrbnici, a kneginje im tvoje dojkinje. Klanjat će ti se licem do zemlje i prah će lizat s tvojih nogu. I znat ćeš da sam ja Jahve: koji se u me uzdaju, neće se posramiti." 24Može li se otet plijen junaku? Može li sužanj pobjeć pobjedniku? 25Da, ovako govori Jahve: "Bit će oduzet sužanj junaku, pobjeći će plijen pobjedniku! S onima koji se s tobom spore ja ću se sporiti, tvoju djecu ja ću izbaviti; 26tlačiteljima ću tvojim dati njihovo meso za jelo i svojom krvlju opit će se kao moštom. I znat će svako tijelo da sam ja Jahve, Spasitelj tvoj, i da je tvoj okupitelj Silni Jakovljev."