www.tebe-trazim.com

pa jako blizu toga je to brate

reci mi 4-5 općepoznatih filozoga koji će čovjeka dovesti prije Kristu negoli vragu?

evo piu pitam već 2-3 puta za takve filozofe pa nema odgovora??

pa ja ne pričam o nespornim kršćanima koji su i filozofi...ili o kršćanskim teolozima- i sporedno filozofima
govorim o čistokrvnim filozofima
šta bih ja imao protiv sv. augustina , sv. jeronima , sv. tome, u krajnjoj linijei i erazma??

seneka nije kršćanin , čini mi se

Vassula Ryden
Maria Valtorta

Tko je ikad dovodio u pitanje stavove kršćanskih filozofa (osim naravno ateista), a zastupao stavove ateističko- agnostičkog svjetonazora? Šta ovaj Hrkan uopće želi i koje teze on zastupa, izgleda da je poznato samo njemu.

pa nija ne dovodim u pitanje rad katoličkih ( ne znači svih kršćanskih!) teologa -filozofa!
ali takvih je u katoličanstvu jako malo- Crkva kada se poziva na takve , onda je u pitanju samo nekoliko kršćanskih otaca , i vrhunskih teologa ( a ne čistih filozofa!!) ala sveti augustin, sveti toma akvinski

ja sam molio moderatora da ovu raspravu prebaci na temu Uvod u Filozofiju sa Razno, pa bi lakše vidjeli o kojim filozofima se govori, odnosno o kojima fran26 govori

daj nam reci frane of 7-8 strana filozofije , koliko si pisao o katoličkim naučiteljima i patristima ( sveti august , sveti toma) a koliko o drugim filozofima?

filozofija i filozofiranje sigurno nikoga neće dovesti k Isusu , ili jako mali broj ljudi u najboljem slučaju
puno je bolje raditi sve drugo što nas Crkva uči ( ili dajmo primjer i u sadašnjosti što se upravo sada događa a to je što nas Gospa ući u svojim ukazanjima- npr. recentno u međugorju!)
tu je sigurno pravi katolički nauk u kojem sigurno nema nikavih zastranjenja i odvlačenja pažnje vjernika od bitnih stvari
filozofiranje ne služi na spasenje ljudima... filozofiranje je po meni vrlo blizu mlaćenju prazne slame...tu svatko može palamuditi i izmišljati neki novi ( čitaj krivi!) nauk...gdje ćeš gore??

pa, da se vratimo na temu, a to je, čisto podsjećanja radi, Ateizam. A ovaj citat je, zapravo, odgovor na početnu raspravu između Frana i Discipule.

Ipak, postoji još jedno takvo nepisano pravilo i ono se odnosi na religijsko vjerovanje: nužno je pretvarati se da ne vjerujete, drugim riječima, otvoreno javno priznavanje vlastita vjerovanja doživljava se gotovo kao nešto sramotno, egzibicionističko. Čini se da smo svi u poziciji Goetheova Fausta, koji nonšalantno navodi desetak okolišajućih protupitanja kada ga nakon konzumacije njihove ljubavi Margareta upita: "Kakvo je tvoje stajalište prema vjeri?": Moramo li DOISTA imati vjeru? Tko može reći: vjerujem u Boga? itd. itd. (Vidi Goetheova Fausta I, 3415 i dalje). Skriveno naličje toga otpora jest to da nitko doista ne uspijeva izmaknuti vjerovanju - značajka koju vrijedi istaknuti osobito danas, u našim navodno bezbožnim vremenima.
Drugim riječima, u našoj službeno ateističkoj i hedonističkoj post-tradicionalnoj svjetovnoj kulturi, u kojoj nitko nije spreman javno ispovijedati svoju vjeru, struktura vjerovanja u pozadini time je još prisutnija - svi mi potajno vjerujemo. ... prirodno je da ljudsko biće podlegne iskušenju vjerovanja. Baš to prevladavanje vjerovanja, činjenica da je potreba za vjerovanjem subivstvena s ljudskom subjektivnošću, jest ono što čini problematičnim standardni argument kojim se služe vjernici kako bi razoružali svoje protivnike: samo oni koji vjeruju mogu razumjeti što to znači vjerovati, zato ateisti a priori nisu sposobni argumentirati protiv nas... Ono što je u takvom rasuđivanju pogrešno jest njegova premisa: ateizam nije nulta razina koju svatko može razumjeti jer znači jednostavno odsutnost (vjerovanja u) Boga - možda ništa nije teže od ustrajanja na toj poziciji, od istinskog materijalizma. (...)
Čak su i staljinisti bili vjernici, budući da su se uvijek pozivali na Posljednji sud povijesti, koji će odrediti "objektivni smisao" naših postupaka. Čak ni radikalni prijestupnik kakav je bio de Sade nije bio dosljedan ateist; tajna logika njegova prijestupa jest čin poricanja koji je upućen Bogu, to jest izokretanje naše standardne logike fetišističke rascijepljenosti ("Ja znam da ne postoji Veliko Drugo, ali ipak..."): "Iako znam da Bog postoji, spreman sam ga poreći, prekršiti njegove zabrane, djelovati KAO DA NE postoji!" Osim psihoanalize (one freudovske, za razliku od jungovske devijacije) možda je samo Heidegger
bio taj koji se u svojem Bitku i vremenu koristio dosljedno ateističkim shvaćanjem ljudske egzistencije, bačene u kontingentan i ograničen obzor, sa smrću kao konačnom mogućnošću." S. Žižek.

Molim lijepo, pa da nastavimo s temom...bez upadica i off-topica

Nisan Hrkane želio to napravit, sada moram. Slijedi "ignoriraj lista". Hrkane moj, od 25.5.2012. do 25.7.2012. nalaziš se na "ignoriraj listi".




Zanimljivo je ovo od Žižeka. Vidin da je tip napisao neku knjigu o vjerovanju: Slavoj Žižek "O vjerovanju: nemilosrdna ljubav" bilo bi dobro pročitat više na tu temu.

Budem postala

Imaš je doma? Ako imaš, stavi nešt zanimljivo na tu temu. Moram iskreno priznati, nisan se dosad "susreo" sa Žižekom.