www.tebe-trazim.com

Hvala Perice na trudu

Čvrsto vjerujemo i iskreno ispovijedamo da jest samo jedan pravi Bog, vječan i neizmjeran, svemoguć, nepromjenjiv, nepojmljiv i neizreciv, Otac, Sin i Duh Sveti: tri Osobe, ali jedna bit, jedna suština i posve jednostavna narav."
i kaže još "Trojstvo je jedno. Ne ispovjedamo tri Boga, nego jednog jedinog Boga u trima osobama: "istobitno trojstvo". Božanske osobe ne dijele među sobom jedino božanstvo, nego je svaka od njih potpuni Bog: "Otac je isto što i Sin, Sin je isto što i Otac, Otac i Sin su isto ono što i Duh Sveti, to znači po naravi jedan Bog. Svaka je od triju osoba ta zbilja, tj. božanska suština, bit ili narav."
---------------------------------


Dok je on još govorio, gle, svijetao ih oblak zasjeni, a glas iz oblaka govoraše: "Ovo je Sin moj, Ljubljeni! U njemu mi sva milina! Slušajte ga!" Čuvši glas, učenici padoše licem na zemlju i silno se prestrašiše. Pristupi k njima Isus, dotakne ih i reče: "Ustanite, ne bojte se!" Podigoše oči, ali ne vidješe nikoga doli Isusa sama..
.
Tkogod vidi Mene vidi Oca, budući Smo Otac i Ja jedno (Ivan 14:8, 9; 10:30)...

..
Isus obećaje Svetog Duha
15 Ako me volite, slušajte moje zapovijedi,
16 a ja ću moliti Oca i on će vam poslati drugog Utješitelja koji vas nikad neće ostaviti:
17 Svetoga Duha, Duha Istine, kojega svijet ne može primiti jer ga ne vidi niti ga poznaje. No vi ga poznajete jer je sada uz vas i prebivat će u vama.
'
--kaže ISUS
„[b]A o onom danu i času nitko ne zna, pa ni anđeli nebeski, ni Sin, nego samo Otac.“(Mt 24, 36)[/b]

Isusova svećenička molitva

''TO ISUS DOREČE, A ONDA PODIŽE OČI K NEBU I
PROGOVORI:

''Oče, došao je čas:
proslavi Sina svoga
da Sin proslavi tebe
i da vlašću koju si mu dao nad svakim tijelom
dade život vječni svima koje si mu dao.
A ovo je život vječni:
da upoznaju tebe,
jedinoga istinskog Boga,
i koga si poslao - Isusa Krista..
Ja tebe proslavih na zemlji
dovršivši djelo koje si mi dao izvršiti.
A sada ti, Oče, proslavi mene kod sebe
onom slavom koju imadoh kod tebe
prije negoli je svijeta bilo.
Objavio sam ime tvoje ljudima
koje si mi dao od svijeta.
Tvoji bijahu, a ti ih meni dade
i riječ su tvoju sačuvali.
Sad upoznaše da je od tebe sve što si mi dao
jer riječi koje si mi dao
njima predadoh
i oni ih primiše
i uistinu spoznaše da sam od tebe izišaote povjerovaše da si me ti poslao.
Ja za njih molim;
ne molim za svijet,
nego za one koje si mi dao
jer su tvoji.
I sve moje tvoje je,
i tvoje moje,
i ja se proslavih u njima.
Ja više nisam u svijetu,
no oni su u svijetu,
a ja idem k tebi.
Oče sveti,
sačuvaj ih u svom imenu
koje si mi dao:
da budu jedno kao i mi.
Dok sam ja bio s njima,
ja sam ih čuvao u tvom imenu,
njih koje si mi dao;
i štitio ih te nijedan od njih ne propade
osim sina propasti,
da se Pismo ispuni.
A sad k tebi idem
i ovo govorim u svijetu
da imaju puninu moje radosti u sebi.
Ja sam im predao tvoju riječ,
a svijet ih zamrzi
jer nisu od svijeta
kao što ni ja nisam od svijeta.
Posveti ih u istinu:
tvoja je riječ istina.
Kao što ti mene posla u svijet
tako i ja poslah njih u svijet.
I za njih posvećujem samoga sebe
da i oni budu posvećeni u istini.
Ne molim samo za ove
nego i za one
koji će na njihovu riječ vjerovati u mene:
da svi budu jedno
kao što ti, Oče, u meni
i ja u tebi,
neka i oni u nama bududa svijet uzvjeruje da si me ti poslao.
I slavu koju si ti dao meni
ja dadoh njima:
da budu jedno
kao što smo mi jedno -
ja u njima i ti u meni,
da tako budu savršeno jedno
da svijet upozna da si me ti poslao
i ljubio njih kao što si mene ljubio.

Oče,
hoću da i oni koje si mi dao
budu gdje sam ja,
da i oni budu sa mnom:
da gledaju moju slavu,
slavu koju si mi dao
jer si me ljubio
prije postanka svijeta.
Oče pravedni,
svijet te nije upoznao,
ja te upoznah;
a i ovi upoznaše
da si me ti poslao.
I njima sam očitovao tvoje ime,
i još ću očitovati,
da ljubav kojom si ti mene ljubio
bude u njima -i ja u njima.''

.u stvari..
..nije ni bitno..
..bolje šutjeti..neg naklapati..
..povlačim se ..
..i prihvaćam kritiku..

Kan. 749 - § 1. Vrhovni je svećenik snagom svoje službe nezabludiv u naučavanju onda kad kao vrhovni pastir i učitelj svih vjernika, koji ima dužnost da svoju braću utvrđuje u vjeri, konačnim činom proglašava da je neki nauk o vjeri ili ćudoređu obvezatan.
§ 2. Nezabludiv je u naučavanju i Biskupski zbor kad naučavanje vrše biskupi okupljeni na općem saboru, koji, kao učitelji i suci vjere i ćudoređa, izjavljuju za svu Crkvu da je neki nauk o vjeri i ćudoređu konačno obvezatan; ili kad se, raspršeni po svijetu, čuvajući vezu zajedništva međusobno i s Petrovim nasljednikom, zajedno s rimskim prvosvećenikom naučavajući vjerodostojno stvari vjere ili ćudoređa, služe u jednom mišljenju kao konačno obvezatnom.
§ 3. Nijedan se nauk ne može smatrati nezabludivo proglašenim, osim ako se to očito utvrdi.

Kan. 750 - Božanskom i katoličkom vjerom treba vjerovati sve ono što je sadržano u pisanoj i predanoj riječi Božjoj, u jednom naime pokladu vjere povjereno Crkvi i što ujedno kao od Boga objavljeno izlaže bilo svečano učiteljstvo Crkve bilo njezino redovito i opće učiteljstvo, što se upravo očituje zajedničkim prianjanjem vjernika pod vodstvom svetog učiteljstva; svi su stoga druži kloniti se bilo kojeg nauka tome protivna.

Kan. 751 - Krivovjerjem naziva se uporno nijekanje, poslije primljenog krštenja, neke istine koja treba da se vjeruje božanskom i katoličkom vjerom ili uporno sumnjanje u nju; otpad je potpuno odbacivanje kršćanske vjere; raskol je uskraćivanje podložnosti vrhovnom svećeniku ili zajedništva s članovima Crkve koji su mu podložni.

Kan. 752 - Treba iskazivati ne doduše pristanka vjere, ali barem vjernički posluh uma i volje nauku koji o vjeri ili ćudoređu izriču bilo vrhovni svećenik bilo Biskupski zbor kad vrše vjerodostojno naučavanje iako ga ne namjeravaju proglasiti konačnim činom; neka dakle kršćani nastoje kloniti se svega što nije s njim u skladu.

Tebi možda nisu nikakav faktor a meni recimo najbliži rod i prijatelji.
Al nije stvar u tom šta neko mislio nego u tome da se nauk Crkve ispravno predstavi, a ispravno predstavljanje nauka nije da kažeš da ako Crkva kaže da je Zemlja ravna onda je ravna, a ako za 150 godina kaže da nije ravna onda pak nije ravna, ili da je sv. Faustina bila lažljivica kad je Crkva rekla da je bila. To se protivi zdravom razumu i niko normalan to ne bi prihvatio, ja prvi.

Dakle stvar je u tome ako ćeš nekome objašnjavat autoritet Crkve ovo nije dobar primjer, jer Crkva nema ovakav autoritet kako je to filozof u dva, tri posta napisao. Priča je puno kompleksnija, istina sumnjam da neko ovdje može protumačit kak spada.



Misliš na Križarske/Krstaške ratove. Jesi sigurna da je to baš tako izgledalo kak si opisala???

i zato što su tvoji rođaci i prijatelji takvi mene bi trebalo dirati što oni misle...

ako te baš zanima, imam i ja takve prijatelje pa razmišljam da odem u ispovjedaonicu i kažem ovaj grijeh:
-"Znate, jučer sam upoznao jednu zgodnu plavušu, vitku, sa velikim grudima i ja, iako sam imao priliku, nisam je op*lio."
-"Ali to nije grijeh!"
-"E, vidite, svi moji prijatelji ateisti i agresivni sekularisti misle da je to grijeh, a meni je daleko bitnije što kažu oni nego što kaže papa!"



nego kako ćeš objasniti poslušnost na najjednostavniji način? Teško je ljudima slušati papu jer žele misliti, a onda bi voljeli biti vojnici koji pužu u blatu - na zapovijed nadređenog i glupljeg od sebe!
Ma hajde, i bolje da su takvi protiv nas.

Pa znaš šta - sad kad me tako to pitaš - nisam. Stvarno se nikad nisam ozbiljno bavila problematikom oprosta. Međutim - ja to tako jesam učila - doduše na jednoj dosta površnoj razini - al tako sam to učila i u školi i na vjeronauku i na faksu.
Zato mi nije palo na pamet staviti to pod sumnju - jer nikad nisam čula izraženu sumnju po tom pitanju - od strane ikoga - pa ni svećenika.
To doduše može značiti površnost učenja.
Slažem se Đoni - izgleda da je pitanje te poslušnosti stvarno teško za razumjeti. Al možda ipak nešto naučimo tijekom rasprave.

Obični - hvala na tekstu.

Šta ne rekoh ti da si pravnica, šta ste na pravu obrađivali Križarske ratove???
Tema je propširna, na netu imaš materijala kolko oćeš, al neš sitno kolko sam čitao papa je dao oprost onima koji odu tamo pomoć istočnoj braći i oslobodit Svetu Zemlju. Velika je razlika između tog i evo ti oprost a ti kolji i pljačkaj mada je danas čudno da papa poziva na vojni pohod al eto tako je to bilo tad.

Evo viš ovaj dio: "Morate požuriti da biste pomogli svojoj istočnoj braći koja trebaju vašu pomoć i koju su usrdno zatražili”, objavio je Urban II. mnoštvu okupljenu na poljani ispred gradskih vrata, “jer njih su Turci… napali, kao što mnogi od vas već znaju, i prodrli na rimski teritorij do one točke na Sredozemlju koja se zove Ruka sv. Jure. Oni prisvajaju sve više kršćanskih zemalja, pobijedili su sedam puta u isto toliko bitaka, mnoge su pobili ili zarobili, crkve uništili i Božje kraljevstvo opustošili. Ako dopustite da oni i dalje nastave, onda će oni, sebi prepušteni, Božji vjerni narod posve porobiti. I stoga vas opominjem, ne, ne ja, opominje vas Bog, vas, vjesnike Krista, vas, ljude iz svakoga staleža, svejedno vitezove ili pješake, bogate ili siromašne, da istrijebite ovu bezvrijednu rasu iz naših zemalja i pravodobno pomognete kršćanskomu narodu.

Mada istina ak je rekao ovo boldano, to se može shvatiti ko poziv na iće,piće i krvoproliće.
A s druge strane vidi ovaj citat: A zapravo nije bilo nikakvih materijalnih obećanja. Naprotiv, u dekretu Sabora iz Clermonta jednoznačno stoji: “Samo se onomu tko iz pobožnosti, a ne iz stjecanja časti i novca, kreće u oslobađanje Crkve Božje u Jeruzalemu, put treba uračunati u svaku pokoru.”

I ajd sad ti skontaj šta i kako je bilo.
Evo ti tekst pa vidi ak ti šta pomaže:http://www.katolik.hr/nekatolickeskupinemnu/antikatolicizammnu/376-kriarski-ratovi/

Ne mogu ne reci da ste usiroko osli. valjda sam dobro prepisala webadresu

http://www.youtube.com/watch?v=pW1Jk9KnYj0

ko tu krizari kontra koga pa svi sute?

[quote="johnny 5"]

Šta ne rekoh ti da si pravnica, šta ste na pravu obrađivali Križarske ratove??? [quote]

Da. Na kolegiju Povijest prava i države (svjetska povijest prava i države) i kolegiju koji se bavi nacionalnom poviješću prava i države - uči se i o Križarskim ratovima. Ali ne u smislu da se zalazi u neke dubine filozofskih postavki kršćanstva - nego više u smislu odnosa države i Crkve u to doba. Crkva je pravno vrlo interesantna i danas. Pogotovo u međunarodnom pravu - Crkva i danas ima specifičan položaj pri UNu. Puno pravnika bavilo se Crkvom i ustrojem Crkve koja je vrlo slična ustroju države.
Na žalost - nemam sad te knjige sa sobom - posudila ih frendici koju je ćopila želja za učenjem o povijesti.

Kažem - stvarno nisam stručnjak u ovom polju nikako, ali koliko znam papa Ivan Pavao II se ispričao zbog grijeha počinjenih u ime njegove vjere. Ako me dobro sjećanje služi (nek me ispravi netko ako nije tako) - isprika je obuhvatila i Križarske ratove i osudu svakog rata počinjenog u ime vjere.
Ali i danas me sjećanje služi - svećenik na vjeronauku je govorio definitivno (kolko je on sad poznavao to područje je možda upitno) - da je Crkva prodavala oproste za novac i nudila ga za sudjelovanje u Križarskim ratovima. Kad, ko, gdje i kako - nemam pojma.
Mislim da je bilo rečeno da je zato kasnije i uvedena zabrana prodaje oprosta.
Isto tako - Križarski ratovi su bili osuđeni - mislim da su osuđeni i njegovi motivi. Tako sam ja to barem čula ili shvatila.
Ali opet - kažem - vjerojatno bi se time trebalo ozbiljnije zabavit prije izricanja ikakvog krajnjeg mišljenja.

o čem se radi na ovom linku?
nemam 'račun' ko njih pa nemrem ni viit. ne daju