www.tebe-trazim.com

16. siječnja
Sveti Marcel I., papa i mučenik († 309)

Sveti je Marcel proživljavao još posljednje godine progona. Umro je shrvan mukama godine 309., a da nije dočekao godinu 313., kada je Konstantin Veliki dao napokon kršćanima slobodu. Na poticaj svetoga pape Marcela rimska odlična gospođa Lucina učinila je Crkvu baštinicom svojih dobara. Vjerujemo da tome nisu bili po srijedi nikakvi sebični motivi već briga za duše. O tome svjedoči briga svetoga Marcela da u Rimu, u kojem se broj vjernika neprestano povećavao, reorganizira pastvu podižući nove centre.

Rimska vlast, kojoj je na čelu stajao tada omraženi car Maksencije, nije mogla mirno gledati kako Crkva kraj svih progona ipak živi, i ne samo to, već iz dana u dan sve više raste. Zato je udarila opet po pastiru ne bi li se na taj način rastjerale i ovce. Sam Maksencije zaprijetio je papi Marcelu najtežim mukama ako se ne bude odrekao papinske službe i ako ne bude žrtvovao idolima. No Marcel nije bio ni trstika kojom se poigrava vjetar, ni laka duša koja se dade potkupiti, ni slabić koji se dade zaplašiti. Zato je odbio sve ono što je car od njega tražio, a što se nije slagalo s njegovom savješću i sviješću dužnosti i odgovornosti za povjereno stado. Zbog toga je bio izložen prisilnom radu, poniženjima i drugim nevoljama. Smrt ga je oslobodila svih tih muka, a Gospodin, za koga je trpio, ispunio je svoje obećanje dano u govoru na gori: "Blago progonjenima zbog pravednosti jer je njihovo kraljevstvo nebesko! Blago vama kad vas budu grdili i progonili i kad vam zbog mene budu lažno pripisivali svaku vrstu opa čine! Radujte se i kličite od veselja jer vas čeka velika nagrada na nebesima. Ta, tako su progonili i proroke koji su živjeli prije vas!" (Mt 5, 10-12).

Blažena Lucina sahranila je tijelo sv. Marcela u groblju Priscile na Salarijskoj cesti, i to 16. siječnja, pa se zato toga dana i slavi njegov spomendan.

Sveti Tosso, biskup

Augsburg, u rimsko doba Augusta Vindelicum, bio je važan grad, a od IV. stoljeća pa sve do danas i sjedište je biskupije. U popisu augsburških biskupa jedanaesti po redu nalazi se sveti Tosso, koji je živio u VIII. stoljeću. I njegov je život obavijen mnogim legendama, što je znak da je u narodu uživao veliku popularnost. On je bio biskup kad su se Germani tek pokrštavali i morao se mnogo boriti protiv raznih poganskih običaja i zabluda. Zbog toga ga obično slikaju sa zmijama i zmajevima.

Prije nego što je postao augsburški biskup, Tosso je kao mlad svećenik veoma mnogo dobra učinio u kraju oko Kemptena. To mu je valjda pronijelo i glas pa je po smrti biskupa Wikterpa postao biskup u Augsburgu. Životopisci spominju da su ga osobito resile neporočnost značaja, jaka vjera, apostolska revnost u propovijedanju Kristove nauke i djela ljubavi prema bližnjemu. Bio je pravi pastir svoga duhovnog stada, među kojim je koncem VIII. stoljeća i umro te pokopan u Augsburgu. Sačuvana uspomena na njega najbolje nam govori da je kao biskup učinio mnogo dobra jer to se u narodu najviše i pamti te prenosi s pokoljenja na pokoljenje.

i opet..

Sveti Marcel I. papa
[ 16.1.2010 ]

Sveti papa Marcel bio je odlučan pastir Crkve a njegova smrt ga je spriječila da dočeka priznanje ispovijedanja kršćanstva.

Posljednje godine kršćanskih progona proživljavao je papa Marcel Prvi, kojega Crkva danas slavi. On nije dočekao 313. godinu koja je donijela konačno priznanje ispovijedanja katoličanstva. Umro je shrvan mukama 309. godine. Na poticaj svetoga pape Marcela, rimska gospođa Lucina učinila je Crkvu baštinicom svojih velikih dobara.

To je svetom papi omogućilo da se pobrine za vjernike kojih je u Rimu iz dana u dan bilo više i više. Rimska vlast, na čijem je čelu bio car Maksencije, nije mogla mirno gledati da uz tolike progone tih kršćana sve više. Jedina je mogućnost, kako su oni mislili, bila udariti po pastiru da se razbježe ovce. Stoga je papi Marcelu zaprijetio najtežim mukama ako se ne odrekne papinske službe i ne žrtvuje idolima.

Papa se nije pokolebao. Najprije je bio izložen prisilnom radu, poniženjima i drugim nevoljama.

Smrt ga je oslobodila svih tih muka, a Gospodin za kojega je trpio, ispunio je svoje obećanje dano u Govoru na gori: 'Blago progonjenima zbog pravednosti, njihovo je Kraljevstvo Nebesko! Blago vama kad vas budu grdili i progonili i kad vam zbog mene budu lažno pripisivali svaku vrstu opačine! Radujte se i kličite od veselja jer vas čeka velika nagrada na nebesima. Ta tako su progonili i proroke koji su živjeli prije vas!'

Blažena Lucina na današnji je dan sahranila tijelo sv. Marcela, pape, u grobu Priscile na Salarijskoj cesti.