www.tebe-trazim.com

22. kolovoz

Blažena Djevica Marija, Kraljica

Pio XII. je zaključio proslavu Marijanske godine 1954. uvođenjem blagdana Bl. Djevice Marije, Kraljice. Blagdan se slavio najprije 31. svibnja, a po novom se kalendaru slavi danas, na osminu Marijina uznesenja na nebo. Po svome uznesenju Marija je postala i kraljica neba i zemlje. Nauk je o Marijinu dostojanstvu kraljice izložio Pio XII. u svojoj enciklici Ad caeli Reginam.

Naslov »kraljice« ide među one Marijine oznake što joj dade vjerničko razmišljanje, a još više pučka pobožnost. Marija se u pobožnosti ne naziva samo »kraljica«, već i »gospodarica«, »vojvotkinja«, pa čak i »carica«, u našem starom jeziku »cesarica«. Da li je pridavanje Mariji takvih naslova teološki opravdano? – Jest, jer se ona kao Majka i službenica Gospodinova dostojnom pokazala takove časti. Njezino kraljevsko dostojanstvo proizlazi iz njezina bogomajčinskoga dostojanstva. No ako liturgija kaže »da Bogu služiti znači kraljevati«, onda je Marija kao najodličnija Gospodinova službenica i iz toga razloga prava kraljica.

Zanimljivo je da je kršćanska pobožnost Marijin naslov kraljice često vezala uz pojam milosrđa, kako to svjedoči ona lijepa, u srednjem vijeku nastala molitva »Zdravo, Kraljice, Majko milosrđa«! Ona označuje vjeru u Marijinu dobrotu i spremnost da nas grješnike pred Gospodinom zagovara, da nam od njega prosi oproštenje i milost. Marija se kao kraljica sagiba nad našu ljudsku bijedu i pritječe joj u pomoć.

U Časoslovu naroda Božjega Crkva je na današnji dan u Službi čitanja stavila odlomak iz jedne od osam homilija blaženoga Amadeja, lozanskog biskupa. On je živio u prvoj polovini XII. stoljeća te sveto preminuo 27. kolovoza 1159. Prije nego je postao biskup u Lausannei, bio je redovnik cistercita u Clairvauxu, a zatim u Vivianu, gdje je stajao na čelu opatije Hautecombe. Papa Lucije II. imenovao ga je protiv njegove volje biskupom u Lausannei. Kao biskup dao se svim marom na apostolski posao obilazeći i najudaljenije predjele svoje biskupije. Veoma je nastojao i oko kršćanskoga odgoja mladeži, a ponajviše oko izgradnje pobožnoga i učenoga klera.

Kao vjerni učenik i sljedbenik sv. Bernarda bio je iskreno, žarko i odano pobožan prema Majci Božjoj, o čemu naročito svjedoči njegovih 8 homilija. Neka nam, dakle, on danas progovori o Mariji kao Kraljici svijeta i mira.

»Promotri kako je ispravnim uređenjem i prije uznesenja po svemu svijetu zasjalo divno Marijino ime i kako se posvuda o njoj raširio slavni glas i prije nego bijaše na nebo uzneseno njezino veličanstvo. Dolikovalo je, naime, da Djevica Majka zbog časti svoga Djeteta najprije vlada na zemlji, a da onda uz slavu zadobije nebo. Dolično je bilo da se rasprostre u nižim stranama, da bi u svetoj punini ušla u nebesko: prenošena od Duha Gospodnjega iz kreposti u krepost, iz jasnoće u jasnoću.

Tako je već u tijelu imala predokus budućeg kraljevanja. A prispjevši neizrecivom uzvišenošću k Bogu, sada je bližnjima blagonaklona neiskazivom ljubavlju. Zato joj anđeli iskazivahu službu, zato je ljudi štovahu svojom odanošću. Njoj je pristupio Gabrijel s anđelima, a Ivan, radujući se što je njemu kao djevcu s križa bila povjerena majka Djevica, služio joj je s apostolima. Prvi su se veselili što vide kraljicu, a ovi drugi gospodaricu. Jedni pak i drugi bijahu joj poslušni blagim zanosom odanosti.

A ona, boraveći u najuzvišenijoj kuli kreposti i kao more puna božanskih darova, vjernom i ožednjelom puku u najvećem je izobilju izlijevala bezdan milosti, kojom je sve nadvisila. Tijelu je, naime, pružala spasenje, a duši lijek, moćna da podigne iz tjelesne i duševne smrti. Tko je ikad od nje otišao bolestan, žalostan ili neupućen u nebeska otajstva? Tko se nije vratio kući veseo i radostan, jer je isprosio od Gospodinove majke Marije što je htio?

Obilujući tolikim dobrima, zaručnica, majka jedinog zaručnika, mila i najdraža u raskošima, vrelo razumnih vrtova, zdenac živih i oživljujućih voda koje snažno teku s božanskog Libana – ona je tim nebeskim pritjecanjem dovodila s brda Siona do okolnih izvanjskih naroda rijeke mira i tokove milosti. Kad je, dakle, njezin Bog i Sin, kralj kraljeva, doveo Djevicu djevica uz slavlje anđela, radost arkanđela i klicanje neba, ispunjeno je proroštvo psalmiste, koji govori Gospodinu: ’Kraljica ti zdesna stade, u odjeći pozlaćenoj, zaodjenuta izvezenim ruhom.’«

Danas je Blažena Djevica Marija, Kraljica;

Blažena Djevica Marija Kraljica
Krist je Kralj, a Marija Kraljica neba i zemlje.

Tijekom cijele liturgijske godine Crkva pred nas svakog mjeseca stavlja neki marijanski blagdan.
Danas je blagdan Blažene Djevice Marije Kraljice,
svojevrsna dopuna blagdana Marijina uznesenja na nebo ili Velike Gospe.

Ovu je svetkovinu utemeljio papa Pio XII. na kraju svete marijanske godine i najprije se slavila 31. svibnja.
Nakon Drugoga vatikanskoga sabora premještena je tjedan dana nakon Velike Gospe,
upravo radi toga što u sebi krije ista otajstva kao i slavljenje Marijina uznesenja na Nebo,
kako to stoji u saborskom dokumentu Lumen gentium: 'Bezgrešna Djevica (...) ispunivši tijek zemaljskoga života,
s dušom i tijelom bila je uznesena u nebesku slavu i od Gospodina bila uzvišena
kao kraljica svih stvari, da bude potpunije u skladu sa svojim Sinom,
Gospodarom gospodara i pobjednikom nad grijehom i smrću.'

Temelj je ove svetkovine to što je Isus Krist kralj, kako ga slavimo u svetkovini Krista Kralja
na završetku liturgijske godine. Stoga je i Marija Kraljica, okrunjena za Kraljicu neba i zemlje.
Ona je prvakinja medu svim stvorenjima, iako nije u istom redu s Isusom Kristom.
U dokumentu o štovanju Blažene Djevice Marije 'Marialis cultus', papa Pavao VI. ističe:
'Svetkovina uznesenja nalazi svoje produbljenje u proslavi
Blažene Djevice Marije Kraljice tjedan dana kasnije, u kojoj promatramo onu koja,
sjedeći uz Kralja vjekova, blista kao kraljica i zauzima se za nas kao Majka.'

Marijina proslava i njezin zagovor ulijevaju nam kao vjernicima nadu
da će se i na nama ispuniti Kristova riječ zapisana u Lukinu evanđelju:
'Vi ste sa mnom ustrajali u mojim kušnjama. Zato vam u baštinu predajem kraljevstvo
što ga je meni predao moj Otac: da jedete i pijete za mojim stolom u kraljevstvu mome
i sjedite na prijestoljima, sudeći dvanaest plemena Izraelovih.'

Izvor;HKR