www.tebe-trazim.com

Pusti samosažaljenje kameno, Duh Sveti će nastanit...srce tvoje ranjeno
Sada je 28 ožu 2024 21:18

Vrijeme na UTC [LJV]




Započni novu temu Odgovori  [ 19 post(ov)a ]  Idi na stranu Prethodni  1, 2
Autor Poruka
 Naslov: Re: Došašće
PostPostano: 25 stu 2019 00:03 
Odsutan
Korisnik s više od 100 postova
Korisnik s više od 100 postova

Pridružen: 05 pro 2018 15:23
Postovi: 638
Podijelio: 26 zahvala
Zahvaljeno je: 11 zahvala
Druga Nedjelja Došašća
OTVORIMO SVOJE SRCE GOSPODINU

Čitanja: Iz 11, 1-10; Ps 72; Rim 15, 4-9; Mt 3, 1-12

fra Stanko Duje Mijić – Razmatranje Božje riječi

Uvod


Već se čuje krik i vapaj zapomaganja za spasom. Upravo ovo zlo, ovakav način praznog i ispraznog življenja i sam poremećaj čovjekovog smislenog života govori to da treba nešto poduzeti da se čovjek oslobodi sebe i svoga straha za sebe. Tjeskobu i zabrinutost za sutra liječi drogama i alkoholom, a to prati kriminal i ubijanja ili sebe ili drugih. Takva stanja muče svijet, zato i nastaju mnoge terapije i religije. Što više slabi kršćanska, odnosno Katolička crkva, sve više dolaze do izražaja alternativne religije i sekte. Čovjek ne može bez Boga! Samo je pitanje kakav bog može ispuniti i zadovoljiti čovjeka. Samo Kristov Bog, jedini Bog koji se toliko približio svojoj djeci da je postao čovjek, bio s nama. Rekao je, da će opet doći. Čekajmo ga! Tu je! Bdijte!

Šibom riječi ošinut će silnika i bezbožnika (Iz 11, 1-10)

Izaija ne može, a da ne hrabri Božji narod kad dođu teški dani za narod, pogotovo ratovi i sužanjstva. Da ne bi klonuli duhom, naviješta dolazak Mesije, Spasitelja, kralja Izraela: isklijat će iz panja Jišajeva, na njemu će počivati duh Gospodnji – duh mudrosti, savjeta, jakosti, znanja... darovi Duha Svetoga. Šibom svoje riječi ošinut će nasilnike i bezbožnike. Nastat će mir, sloga i ljubav, zbližit će se dojučerašnji neprijatelji. Izaija uzima slikovite primjere: vuk će ići s janjetom, krava i medvjed, mladunčad će se skupa igrati, djeca će se igrati na zmijinu leglu... Zlo se više ne će činiti. Zemlja će se ispuniti spoznajom Gospodnjom. Pojavit će se Jišajev izdanak, narod će ga željno tražiti, prebivalište će mu biti slavno. Jišajev izdanak, došla je mladica iz Davidova potomstva, Krist se rodio, nisu ga prepoznali, osudiše ga, ali on uskrsnu i vrati se, ali će ponovno doći, tek tada će se ostvariti ovo što Izaija govori o velikom miru i ljubavi, slozi i pomirenju među ljudima. Zlo i zli bit će uklonjeni na svoja mjesta, udaljeni od Božjeg naroda koji će imati prebivalište s Gospodinom. Krist je bio na zemlji, sve što mu je Otac dao da učini, učinio je, ispunio je svoju zadaću. Tko ga je prihvatio, prihvatio je. Ostavio nam je i prostor i vrijeme da se predomislimo. Evo, još traje to vrijeme. Gdje si, Božji narode? Što ti još trebaju dokazi o Bogu, o Isusu kome pripadamo, i što sve za nas učini, i što bi još učinio da nas spasi i vrati u svoje krilo. O, glupi i bezumni narode, ne živiš valjda za ovu pustu i ludu zemlju u kojoj ćeš istrunuti? Ako nastaviš ovako razuzdano provoditi svoje dane u ludilu noći i dana, trujući se, uništavajući tijelo i dušu, kroz alkohol, drogu, bludničenje, kriminal, u lijenosti i mržnji, što će biti? Ti si Božje dijete, Božji posinak, Božji baštinik. Ako nisi bio dionik njegovog prvog dolaska, jer nisi bio dionik tadašnjeg Božjeg naroda, sada si dionik njegova naroda, njegove Crkve. Krist dade život za tebe, štoviše, Krist te opečatio svojim krštenjem, nanovo te rodio za sebe, za nebo, a ti si sav zaluđen ovom ludom zemljom. Postao si rob slušajući luđake oko sebe. Što to činiš od sebe? Gdje ti je ono srce od nekada kad si uz Isusa pristajao i živio po njegovim uputama i zakonima? Ustani, probudi se! Srce svoje ispuni Kristovom Istinom za život! Krist je tu! On dolazi! A ti?

Obratite se, približilo se kraljevstvo Božje (Mt 3, 1-12)

Božje su riječi nekada bile šibe za bezbožnike i silnike, kao i negda što su roditeljske riječi bile šibe za odgoj djece. Danas to više nije tako, zato i jest vrijeme ovakvo, čovjek je postao zaštićena vrsta što se tiče vjere i Boga. Zabranjeno je govoriti Božje riječi i šibati bezbožnike i silnike što vladaju svijetom, uništavajući ne samo prirodu, za koju imamo već na tisuću udruga. To je lijepo i pohvalno! No, za spašavanje čovjeka od nemorala, pokvarenosti i agresije na ljudske duše i duh nema udruga. Za spašavanje Božjih i ljudskih vrednota nema udruga. Sve glasnija glupa i prazna fraza da živimo u slobodi i demokraciji nema veze ni sa slobodom ni demokracijom. To je sotonski liberalizam i njegova demokracija. Tko to ne vidi i ne uočava, zacijelo je na njihovoj strani. Ivan Krstitelj propovijedaše: "Obratite se jer približilo se kraljevstvo nebesko! Glas viče u pustinji: Pripravite put Gospodinu, poravnite mu staze!" K njemu hiti mnoštvo naroda, čak farizeja, saduceja i pismoznanaca. Kakve im samo Ivan upućuje riječi, za ne povjerovati kakve su to bile šibe: – Leglo gujinje, tko vas upozori od skore srdžbe... donosite plod obraćenja... već je sjekira bačena... svako stablo koje ne donese dobroga roda, siječe se i baca u oganj. Kakvu je Ivan prašinu digao propovijedajući obraćenje i krštavajući! Odavno nitko nije tako propovijedao u Izraelu kao Ivan. Inače je bio Isusov preteča i rođak. Nigdje ne piše da su se negdje prije vidjeli osim kod krštenja, iako su rođeni iste godine. Ivan je bio šest mjeseci stariji. Stoji u evanđelju da Marija nakon svog začeća posjećuje Elizabetu, koja je već šest mjeseci nosila Ivana. Ivanove riječi "Obratite se..." odnose se na sve one koji su se uvukli u sebe, u svoju oholost, ponos i taštinu, bogatstvo, karijeru, uspjeh. Oni postadoše ovisnici o sebi i ovome svijetu i svjetovnomu, kojeg stvaraju današnji mediji i politika, krize i recesije. Oni koji imaju u rukama medije, ti vladaju svijetom. Zapravo, mediji i bankarski hramovi su povezani, prožimaju ih iste ideje. To su nerazdvojna braća koja se potpuno razumiju i potpomažu. Obratiti se znači maknuti se od sebe, dignuti ruku sa sebe i od svjetovnog. Tada ćeš se približiti Bogu, uhvatiti za Boga, tada će ti i samo srce početi čeznuti za Bogom, za izvorom žive vode koja okrepljuje dušu: ne treba piti ovu kaljužu ljudskih i kemijskih proizvoda koje mediji plasiraju kao hitove, a koji izazivaju prazne duše. Sve su duše prazne gdje nema Boga. Zato ih mas-mediji i žele zatrpati, da slučajno ne bude vremena i prostora da ti netko drugi nešto drugo ponudi. Zato se u ovim danima Došašća odreci i uzmi kao pokoru da ne ćeš gledati televiziju ni uzimati bilo kakve novine, da ćeš se malo povući od svoje svagdašnje ludnice i "prilijepiti" se više za svoju obitelj i crkvu. To je otvoreno srce Gospodinu da te on ispuni vjerom i nadom u njega koji dolazi. To je obraćenje.

Postojanošću i utjehom nadu živimo u vjeri (Rim 15, 4-9)

Vjera i nada učvršćuju čovjeka na ovim teškim putovima progonstava kako u Pavlovo vrijeme, tako i danas. Takva vjera i nada stvaraju zajedništvo u kojem je lakše podnositi zlo, nego što je to samcu. To se zajedništvo živi u Kristu. Trebate biti jednodušni, iz jednog grla pjevati hvale Bogu, Pavao piše Rimljanima. Tako je i bilo, svjedočili su pjesmama u rimskim arenama pred divljim životinjama. Prigrlite jedni druge! Samo ćete takvim zajedništvom moći stati pred današnje divlje životinje. To mogu samo srca! Amen.


Slikaimages from up


Vrh
 Profil  
Citiraj  
 Naslov: Re: Došašće
PostPostano: 25 stu 2019 00:06 
Odsutan
Korisnik s više od 100 postova
Korisnik s više od 100 postova

Pridružen: 05 pro 2018 15:23
Postovi: 638
Podijelio: 26 zahvala
Zahvaljeno je: 11 zahvala
Treća Nedjelja Došašća
ŽIVI SE POMOĆU VJERE I NADE, NE POMOĆU SNOVA

Čitanja: Iz 35, 1-6. 10; Ps 146; Jak 5, 7-10; Mt 11, 2-11

fra Stanko Duje Mijić – Razmatranje Božje riječi

Uvod

Treća nedjelja došašća jest nedjelja Radosnica. Čovjek je po svojem stvaranju biće radosti i za radost, koje traži i luta, misli i mašta. Bog ga je stvorio slobodnim da misli i sanja o nedohvatnom. U njemu duša čezne za sve višim, uvijek gleda gore, i dok gleda gore, još je dobro. Zlo po čovjeka nastupa onda kad započne gledati dolje u zemlju. Možda je Bog stvorio čovjeka s četiri noge, ali zahvaljujući duhu i duši koji su gledali i poskakivali prema gore, prema nebu, prvim nogama, oprostite, rukama, uspravio se hodeći na nogama, grabeći i mašući rukama. Duša je čeznula za Bogom koji je uvijek po tradiciji boravio na nebeskom svodu, da se napije života. Tako je čovjek, kažu, nastao od životinje, za nebeske stanove. Moglo bi se i obratno reći da je od čovjeka nastala životinja kad je prestao uzdizati ruke nebu i Bogu. Prestao je moliti Boga, ruke se pretvoriše u noge, sve je vidio, i samog sebe u zemlji. No, čovjek je Božji! Budi Božji!

Pratit će ih radost i veselje (Iz 35, 1-6. 10)

Hod kroz pustinju o kojoj Izaija govori sjećanje je na one dane kad se pustinjom koračalo četrdeset godina do Obećane zemlje. Zato sada govori Izraelu da ne posustane u progonstvima koja su ga zatekla. Pustinje i stepe će procvjetati i klicati od veselja, vidjet će slavu Gospodnju. "Ukrijepite ruke klonule, učvrstite koljena klecava! Recite preplašenim srcima: Budite jaki, ne bojte se!" Evo vaš Bog dolazi... hita da vas spasi! Oči će progledati, uši gluhih se otvoriti, hromi skakati, jezik nijemog klicati, vraćat će se otkupljenici Gospodnji. Doći će u Sion kličući od radosti i veselja, jer će ih pratiti radost i veselje, jer će nestati jauka i boli. Kad bi ljudi malo pratili biblijska zbivanja s Izraelom, mnogo bi toga naučili i primijenili i u današnje vrijeme, jer se svijet uvijek ponavlja. Jedna je istina o čovjeku i za čovjeka: On je Božji; od Boga i za Boga. Zar treba ponavljati zašto je Isus, Sin Božji postao čovjek? Za čovjeka i radi čovjeka. Ovo zlo koje danas vlada svijetom, kao i tijekom povijesti, događa se samo zbog toga što čovjek bježi od Boga, odnosno što mu podmeću krive i lažne, neostvarive bogove. Čovjek želi uvijek biti nešto više, želi biti sličan svom Stvoritelju. To mu je upisano u srce i dušu. Upravo kao što dijete po instinktu želi biti kao što je njegov otac. Đavao je zato i podmetnuo prvim ljudima: – Bit ćete kao bogovi, bogovi. To je upisano u našim genima, kao što svako dijete nosi gene svojih roditelja. Jest, biti kao Bog, naš Stvoritelj, jedini je put, Isusov put. Svi drugi putovi su laž, prijevara, utopije i snovi. Iza njih stoji Sotona, lažljivac i tvoj utamanitelj. Izaija spominje put povratka iz zarobljeništva kroz pustinju do Obećane zemlje. To je i naš put iz ove zemlje, do Obećane zemlje, Isusov put Križa. Svi su drugi putovi isprepleteni lažima i varkama. Radosno kreni za Isusom, bit će radosti i veselja!

Jesi li ti onaj ili drugog da čekamo? (Mt 11, 2-11)

Zamislite, Ivan iz zatvora šalje svoje učenike do Isusa o kojem čuje dobre vijesti da ga pitaju: "Jesi li ti Onaj koji ima doći ili drugoga da čekamo?" Zanimljivo, a Isus mu rođak, već su se vidjeli na krštenju. Što je zatvor, što su muke, nepravde? Možda je želio da ga upozna i da mu javi da je u zatvoru te da ga čudesno izbavi? Tako se rađaju i sumnje. Koja je to za nas pouka i poruka kad nam dođu slične misli prema Bogu i Isusu kad budemo podnosili nepravde i ludosti? Sve su to kušnje. Bog svoje ne zaboravlja! Isus na to pitanje učenicima odgovara ne izravno, nego djelotvorno: "Pođite i javite Ivanu što ste čuli i vidjeli: Slijepi progledaju, hromi hode, gubavi se čiste, gluhi čuju, mrtvi ustaju, siromasima se navješćuje Evanđelje. I blago onom tko se ne sablazni o mene." Ivan i učenici znali su što znači ta Isusova poruka, jer su bili upoznati s riječima proroka da je to Mesijin zadatak. Preporučuje im da se ne sablazne o njega što im to govori, sve tako mora biti i sa samim Ivanom. Tada Isus započne govoriti mnoštvu o Ivanu, da ih smiri jer je završio u zatvoru: – Došli ste vidjeti proroka Ivana? Ja vam kažem i više nego proroka. "On je onaj o kome je pisano: Evo, ja šaljem glasnika svoga pred licem tvojim da pripravi put pred tobom. Zaista, kažem vam, između rođenih od žene, ne usta veći od Ivana Krstitelja. A ipak, i najmanji u kraljevstvu nebeskom veći je od njega!" Isus potvrđuje da je Ivan njegov preteča. Koga čovjek danas čeka? Usuđujem se odgovoriti na ovo pitanje: nikoga! Pokušat ću objasniti. Vrijeme u kojem živimo i u koje još dublje tonemo vrijeme je individualizma, specijaliziranog egoizma, lukavosti i laži, ne samo obmanjivanja drugih nego i sebe. Kad čovjek laže drugima, to svi donekle vide pa i oni uzvraćaju istim, što većim, što manjim lažima. Najstrašnije je kad čovjek laže sam sebi, kad je ušao u takvu svoju zamku iz koje se ne izlazi olako. On ne može, a da ne laže sebi i drugima. Postaje ono što ne postoji, jer ne može ništa ostvariti od onoga što misli ili govori. Kakav promašaj! Eto, to je istina o samom Đavlu. Takva politika, a i mnoge druge svjetske organizacije, bilo javne ili tajne, djeluju i vrte svoje istine laži. Nemamo što drugo čekati ni očekivati osim Isusa. Sve je drugo varka i laž gdje nema Isusa. Isus je jedina istina, zato je i došao da prihvatimo tu Istinu, njega. Svi koji su od istine slušaju ga i razumiju, koji nisu od istine smeta im. Zašto su zatvorili Ivana Krstitelja? Zato što je Herodu rekao istinu. Zašto su Isusa osudili? Jer je govorio istinu? Zašto je bila proganjana prva Crkva? Svjedočila je i propovijedala Isusa Istinu. Zašto je komunizam progonio Crkvu i poubijao toliko svećenika i Hrvata? Zato što su bili na strani Kristove istine. Očekuje li uopće čovjek danas ikoga osim materijalnih stvari za koje Isus nije došao? Došašće je vrijeme kad se čovjek mora, ponavljam, mora obračunati sa sobom i svim svojim lažima i samodopadnostima, da osposobimo sebe za to da dočekamo Isusa. Tko nije sposoban dočekati Isusa, nije osposobljen dočekati ni muža, ni ženu, ni djecu, starce, nikoga! Sve se raspada. Ne živimo svoje fantazije! Oživimo svoju vjeru i nadu u Isusa!

Strpite se, nek' vam srca očvrsnu ( Jak 5, 7-10)

Narodna mudrost: strpljiv, spašen! Uvijek, a pogotovo danas, najpotrebnija je strpljivost. Kako je dragi Bog strpljiv, zato ova zemlja i ovaj svijet još postoje. Kaže se u narodu da je netko od nas na Božjem mjestu da za tri dana ne bi više bilo ničega. Sveti Jakov piše: strpite se do dolaska Gospodnjega. Kako je ratar strpljiv kad posije žito, čeka kišu moleći Boga. Strpite se, neka vam očvrsnu srca, Gospodnji je dan blizu! Tu je! Amen.


Slika


Vrh
 Profil  
Citiraj  
 Naslov: Re: Došašće
PostPostano: 25 stu 2019 00:09 
Odsutan
Korisnik s više od 100 postova
Korisnik s više od 100 postova

Pridružen: 05 pro 2018 15:23
Postovi: 638
Podijelio: 26 zahvala
Zahvaljeno je: 11 zahvala
Četvrta Nedjelja Došašća
EMANUEL, BOG S NAMA I U NAMA

Čitanja: Iz 7, 10-14; Ps 24; Rim 1, 1-7; Mt 1, 18-24

fra Stanko Duje Mijić – Razmatranje Božje riječi

Uvod

Današnji naglasak poruke jest u tome da Bog dolazi k nama i ostaje s nama. Ušao je u našu ljudsku narav da je posveti i preporodi. Ušao je i u našu ljudsku povijest kao osoba koja je unijela mjerilo vremena, da se zna za najveći događaj ljudske povijesti, kad se on rodio postavši čovjekom, čovjeku tako blizak da bi u njemu izgrađivao sebe i svoju narav, koja vremenom treba doživjeti svoju transformaciju u nadnaravno, što je i zadatak čovjeka za njegova ovozemaljskog života. Ostade s nama i u nama da postanemo kao on, da se uobličimo s njim. Marija je dala sebe u ime nas ljudi da on dođe k nama, a on će posredovati da kroz njega dođemo do Oca. Tako smo postali njegova braća. Kako to čovjek današnjice više ne shvaća? Sasvim je isključio Isusa iz svojih zahvata. Čast pojedincima, ali službeno Krist za njih nema ništa s čovjekom. Evo EU!

Djevica će začeti i roditi sina – Emanuela (Iz 7, 10-14)

Odnos čovjek – Bog nikada nije bio lošiji, pogibeljniji za čovjeka, jer čovjekov razum može djelovati samo tehnički i više nema sposobnosti da o Bogu misli ili se suočava s njim. Ne govorim o malom čovjeku i Božjem puku. Govorim o službenim i općim svjetskim svjetonazorima o Bogu. Ako kod nas kao katoličkoj zemlji, koju nam Bog podari i Marijina krunica, sumnjive udruge govore i dižu uzbunu da nema nikakve demokracije treba proraditi sekularizacija, kako je tek u drugim narodima kršćanskog zapada gdje kapitalizam i liberalizam vladaju desetcima godina. Oni su nam uzor, pogotovo luda Amerika. Ne piše nam se dobro. Vjerujem u Boga, ne će nas prepustiti... Bog je zahvatio ljudsku povijest, a kako ne bi kad je sve stvorio, kad nas sve ljubi. I sad se pametnjakovići petljaju u njegove planove. Prije svega kakav bi bio taj Bog kojeg bi oni mogli shvatiti i prihvatiti: Marx, Lenjin, Tito, Kaligula, Neron ili koja druga budala. Bog je od samog stvaranja utkan u ljudsku povijest. To, čovječe, shvati! Danas Izaija prorok ima svoju spoznaju za nas: evo, Gospodin će vam dati znak. Evo, Djevica će začeti i roditi Sina i nadjenut će mu ime Emanuel, "s nama Bog"! To je stvarna istina. To je njegov prvi dolazak, njegovo rođenje od Djevice Marije. Povijest počinje teći. Otada je ljudska povijest razdvojena. Na staro i novo. Staro: vrijeme lutanja i traženja istine, traženja svoga boga, što je instinkt svakog čovjeka s kojim će živjeti i surađivati. Zato bijaše mnoštvo bogova. Svako pleme imalo je svoga boga, svoga kumira. Novo: Bog dolazi, on se objavljuje. On je istiniti Bog, objavljeni Bog o kojem se ne mozga, nego ga se prima. On postaje čovjekom, da bude što vidnija istina za čovjeka i o čovjeku. On je Emanuel – s nama Bog. Da steknemo svoju sigurnost i svoju istinu življenja po njemu. Nema više straha od bogova. Naš nas Bog ljubi. Što kažeš, današnja civilizacijo, tvornice ateističkih i materijalističkih ideologija, čime šopaš i zavodiš današnjeg već umornog i sumornog roba čovjeka?

Josipe, ne boj se uzeti Mariju sebi za ženu (Mt 1, 18-24)

Proročanstvo se ipak ostvarilo. Božji naum uvijek se događao preko njegovih posrednika. Anđeo Gabriel već je navijestio Mariji da će začeti Sina Isusa, što je Mariju zbunilo. No, kad joj je Anđeo do kraja objasnio Božji naum, pristaje da posluži Gospodnjoj volji – Evo sam službenica Gospodnja, neka mi bude po tvojoj riječi! Josip, njezin zaručnik, za sve to ništa ne zna. Kad je vidio da je trudna, uplašio se, znao je da on s tim nema ništa. Mislio je kako će se potajno maknuti od nje, da je ne osramoti. No, Anđeo se te iste noći javlja Josipu u snu: "Josipe, sine Davidov, ne boj se uzeti k sebi Mariju, ženu svoju. Što je u njoj začeto, doista je od Duha Svetoga. Rodit će sina, a ti ćeš mu nadjenuti ime Isus jer će on spasiti narod svoj od grijeha njegovih." Josip je sigurno bio upoznat s Izaijinim proročanstvom: "Evo, djevica će začeti i roditi sina i nadjenut će mu ime Emanuel – što znači: S nama Bog!" Kad se Josip probudio, ne znam kako se osjećao, ali je ipak shvatio da je istinito sve što se dogodilo s Marijom i zato je uze za svoju ženu. Josip je preuzeo svu odgovornost pred zakonom i narodom za Isusa i Mariju. Da Marija nije imala pred zakonom Josipa kao zakonitog muža, ona bi bila kamenovana. Zato se i kaže da je Josip bio Isusov skrbnik, kojemu nije bilo lako. Ali preuzeo je svoju službu, kao što je Marija svoju. Dobro je odradiše jer Mesiju, Sina Božjega učiniše svojom poslugom, nama ne samo blizu nego da bude i s nama i u nama. Danas je vrlo važno govoriti i upozoravati mlade ljude da daju sebe kao Božje sluge i sluge ove nacije, da po njima i s njima ovaj narod raste i množi se, a ne da umire i nestaje. Danas se mladi ljudi boje udavati i ženiti, rađati djecu. To je čisti egoizam, današnja bolest, strah za sebe, ugroženost od drugih, paranoja. Čovječe, nisi za sebe, za drugoga si. Da su tako mislili naši stari djedovi i bake, majke i očevi ne bi bilo ni nas. Bog je život i nas je stvorio za život, da se život množi. Čovjek nije za uživanje u onome što je određeno i utkano u čovjeka za stvaralaštvo i rađanje života. Kako se damo tako zavesti? O, Bože, osvijesti danas hrvatskog mladića i djevojku da se ne čuvaju za sebe niti da se zaguše i iscrpljuju i potroše u pohoti i strasti i tako se učine nesposobnima i fizički i duševno za svoj život i život drugih. Kakva nesreća i tragedija za takve ljude! To se vidi na licima mladih. Tu vam ova civilizacija i društvo i đavolji sekularistički svjetonazori idu na ruku, ali i na vašu propast i nesreću. Hrvatska je na umoru, a tako lijepa i krasna zemlja. Ono što nisu uspjeli naši svjetski neprijatelji oružjem, to ćemo mi nemoralom i pokvarenošću. Kad čovjek vidi i statistički promatra, samo se mogu čuti suze i plač i crne misli. Zamislite, Hrvatska svake godine gubi stanovništva jednog grada od desetak tisuća ljudi. Hrvatska po statistici od prije šest godina ima skoro dvjesto dvadeset pet tisuća neoženjenih momaka, tko zna hoće li se ikada oženiti i stvoriti svoju obitelj? Hrvatska ima sto dvadeset i dvije tisuće neudanih djevojaka od tridesete godine nadalje. Kad se malo pogleda, za nekoliko godina to je milijun ljudi manje. Hrvatska se može brojčano povećavati, ali to više nisu Hrvati ni katolici. Hrvatska svake godine uvozi i do deset tisuća radnika. O, sveti Josipe i Marijo, ohrabrite ove naše mlade da se žrtvuju, da preuzmu na sebe svoje žrtve i odgovornosti da narod procvjeta i živi!

Milost vam i mir od Boga (Rim 1, 1-7)

Slabost današnjeg čovjeka jest u tome što on kaže da vjeruje, ali u što vjeruje? Veliki se postotak njih izjašnjava kao vjernici i katolici, a ne ide ih u crkvu ni deset od sto. Uzalud! Isti su, ako ne i gori od onih koji ne idu. Ne vjeruju da je Bog s njima, u njima. Nitko ne može biti nesretan kao katolik. Bog u njemu, a on živi i vlada se kao da ga nema. Osvijesti se! Amen.


Slika


Vrh
 Profil  
Citiraj  
 Naslov: Re: Došašće
PostPostano: 26 stu 2019 21:15 
Odsutan
Korisnik s više od 100 postova
Korisnik s više od 100 postova

Pridružen: 05 pro 2018 15:23
Postovi: 638
Podijelio: 26 zahvala
Zahvaljeno je: 11 zahvala
Nicolai Avancini – Razmatranja kroz Prvi tjedan Došašća

Molitva prije razmatranja.


Gospodine Bože moj! Vjerujem da si ovdje prisutan, klanjam se tvojemu Veličanstvu. Kajem se za moje mnoge grijehe, i molim te za tvoje milosrđe i oproštenje. Rasvijetli me svojim Svetim Duhom, da upoznam nauk Isusa Krista Sina Tvoga, te mi po njegovim zaslugama udijeli milost, da se odlučim nasljedovati ga. Amen.

Molitva poslije razmatranja.


Zahvaljujem ti Gospodine Bože moj, na svim darovima, kojima si me obdario u ovom razmatranju. Molim Te Gospodine, da kao što si mi rasvijetlio razum, tako mi milostivo učvrsti i volju, da ono što sam, kao jedino dobro i istinito razumom upoznao, također djelom izvršim, i vršeći Tvoju svetu volju, dostojan budem doći u kraljevstvo nebesko. Amen.

RAZMATRANJE PRVO

O vječnom rođenju Riječi.


1. U početku bijaše Riječ, i Riječ bijaše kod Boga, i Bog, bijaše Riječ. [Iv. 1, 1.] Razmišljaj: Sin Božji sam je u sebi Riječ Očeva, On je istobitna Njegova slika, u kojoj se odrazuju bezuvjetno sve njegove savršenosti: vječnost, neizmjernost i t.d., koje se Sinu od Oca priopćuju, zato se Božji rađa spoznajom, kojom Otac u svojem bivstvu upoznaje samoga sebe. Vjeruj ovo tvrdom vjerom – klanjaj se – hvali – veličaj – veseli se – čestitaj – ljubi i t.d. No i ti si stvoren na sliku Božju. Kako je plemenita bila tvoja prvobitna slika! A sada? – Jao! Priznaj, srami se, žali i popravi se! Kao što je nastala slika Božja, na isti način treba da se i druga pokvarena popravi i to spoznanjem Boga i čestim probuđivanjem djela vjere. Nasuprot ako to propustimo, padamo.

2. Sve je po njoj postalo i bez nje ništa nije postalo, što je postalo. [Iv. 1, 3.] Mogućstvom Božje Riječi sve je iz ništa stvoreno i uzdržava se, a bez toga sve bi se u ništa povratilo. Prepoznaj i tvrdo vjeruj, da je sve ovisno o Bogu, pa i ti sam. Veličaj i hvali Njegovu moć, i na to nukaj stvorenja Njegova, kao što i ona tebe na to sile. Koliko je mogućih stvorova bilo pušteno u svojem ništavilu, a tebe je, jadni grješniče, Bog pridignuo iz ništa. Gle, što sve može da bude od tebe Božjom pomoću, – a kako si ništetan po sebi. Ponizi se, jer ništa ne možeš bez Boga. Uhvati svojom rukom svemoguću Njegovu ruku, kojom jedinom sve možeš, pa velikodušno preziraj sve poteškoće, samo da dohvatiš vječnu nagradu.

3. U njoj bijaše život. [Iv. 1, 4.] Vrati se od stvorova k Bogu. Promisli, da se sve, što je stvoreno nahodi u Bogu u odličnijem stupnju, gdje prima neku božanstvenost i življenje. I ti si bio u Božjoj Riječi i postao život. A živi li i sada još u tebi božanski život? Što na to vele tvoja djela, po kojima se može zaključiti, kakav ti je život? Imaš za što da budeš Bogu zahvalan, da ga hvališ, ljubiš, a i da se kaješ, zasramiš i poniziš, a možda ćeš i štogod naći, što će ti uliti pouzdanja.

RAZMATRANJE DRUGO

Stvorenje i svrha čovjeka.

1. I stvori Bog čovjeka na sliku i priliku svoju. [Gen, 1, 27.] Spoznaj svoga Stvoritelja: vječnoga u svom bivstvu, svemogućega u stvaranju, predobroga kad nam se očituje, premudrog u vladanju... Hvali i slavi svog Tvorca: On je, koji te podignuo iz ništa; sav si dakle Njegov, ali koliko si mu se puta otuđio! Ustani, kako veli sveti Lav, te se pun kajanja, ljubavi i samozataje povrati Bogu u vlasništvo. Predao ti je svoju sliku, kad te je stvorio, zahvali mu. Svoju ti je sliku dao zato, veli sveti Bazilij, da postaneš sličan Njegovoj slici. Usporedi se ovoj praslici, i vidi, kako si još daleko od toga, da joj budeš nalik. Nastoj svim silama da nadoknadiš ono, u čemu još nisi uspio! Moli milosti! i t.d.

2. A stvori Bog čovjeka od praha zemaljskoga i udahnu u lice njegovo duh životni. [Gen. 2, 7.] Plemenitoj duši dade Bog tijelo od praha zemaljskoga, kako se ne bi ni radi duše uzvisivali ni radi tijela podcjenjivali. Ako si tako plemenit, zašto se upuštaš u nedostojnosti, a ako je tijelo tako neznatno, čemu mu daješ toliko važnosti? Svoje tijelo čuvaj, ali ga ne mazi, što ga ide, neka bude prema potrebi, a ne prema nasladi, Radije se sam svojevoljno ponizi, nego da budeš silom bačen u prah i satrven.

3. Gospodinu Bogu svome klanjaj se i Njemu jedinomu služi. [Mat. 4, 10.] Ovo je svrha za koju si bio stvoren. Prepoznaj ga za Boga i Gospodina svoga, pa eto ti uzroka da mu se klanjaš i da mu služiš svim moćima duše i tijela, Sve moći, koje si od Boga primio, sve su njemu obvezane. Promisli, kako si se do sada malo obazirao na ovu dužnost, te si svoje moći zlorabio. Kaj se, žali, odluči... Promisli kako je visoka svrha, koju postižeš kad Bogu služiš. Slavi Boga, koji ti sam sebe daje za nagradu, zahvali Mu, za Njim čezni i moli od Njega milosti...

RAZMATRANJE TREĆE

Sredstva da se postigne ova svrha.


1. U početku stvori Bog nebo i zemlju. [Gen. 1, 1.] Koliko je tu poredanih stvari, što tebi služe! Jedne su naravske kao: nebo, zemlja, sva počela i njihove savršenosti, ljudi, znanost i umjetnost, krjeposti. Druge su vrhunaravske: Krist posrednik, Njegove zasluge, sakramenti, milosti, Anđeli, svetci, sveto Pismo, naučavanja, razni redovi i t.d. Čudi se, koliko je Bog učinio za te nezahvalnika i buntovnika. Hvali Bogu u svim Njegovim djelima i spoznaj veliku ljubav, koju ti je iskazao. Promisli, koliko je tek za te pripravio na nebu, kad te je već tolikim dobrima obdario u ovom progonstvu!

2. Sve si podložio njegovim nogama. [Ps. 8.] Promisli način i čuvstvo, s kojim te je Bog svim ovim stvarima nadario: on se veseli, što ti može učiniti dobra: darežljiv je: daje nesamo potrebno, nego i ono, što te razveseljuje: Svojom providnošću izvrsno sve raspoređuje, a mudrošću i ono, što ti se čini, da ti škodi, obraća na tvoju korist, svoju blagodat ne uskraćuje nezahvalniku. Hvali, slavi, uzvisuj Ga, zahvali mu i reci: Gospodine, nisam dostojan! Nauči se i ti biti velikodušan spram Stvoritelja i žali, što do sad nisi bio.

3. Jer što je na Njemu nevidljivo od stvorenja svijeta, razabire se opaža po stvorenjima. [Rim, 1, 20.] Razmatraj, da su ti sva ova sredstva dana zato, da postigneš svrhu, radi koje si stvoren. Pomažu tijelu, jer ga hrane, odijevaju, liječe i krijepe i t.d.; a dušu: što nas poučavaju, rasvijetljuju znanjem i vode k spoznanjo uma, gaje krjeposti jačajući moć volje. Osim toga nam pomažu da vrhunaravnim načinom upoznamo Božje svemogućstvo, mudrost, providnost i dobrotu, te da si stvorimo dostojnu sliku o Bogu. Žali, što si se do sad nemarno posluživao ovim sredstvima. Boj se, da ona ne budu na dan sudnji protiv tebe svjedoci i tužitelji. Zahvali za milosti i da ti se ne upiše u grijeh tvoja nemarnost. Uzdaj se u Božju dobrotu i nastoj da primijeniš ova sredstva u onu svrhu, za koju su ti dana.

RAZMATRANJE ČETVRTO

Dobra uporaba stvorenja i ravnodušnost prema njima.


1. Tada pogleda Bog sve, što je stvorio, i bješe veoma dobro. [Post. 1, 31.] Sve stvari, čim su stvorene, obzirom na poredak ovoga svijeta, nijesu mogle biti bolje, a da njima uzmogneš polučiti svoju svrhu. Dobro je dakle zdravlje i bolest, čast i prezir, bogatstvo i siromaštvo, veselje i žalost i t.d. Kako ćeš se poslužiti ovim stvarima, to je tebi prepušteno. Kako si se time služio do sada? Da se oholiš, da se naslađuješ na svoju propast, Skrivio si Bogu, jer si svrhu stvorenja izopačio, skrivio stvorenjima, jer si ih zlorabio za zablude i grijeh, skrivio samomu sebi, jer si ih izrabio na svoju propast. Sagriješio si. Zastidi se, pokaj se, moli, popravi se, pouzdaj se u Boga i moli Ga za pomoć.

2. Blago čovjeku, koji u Boga stavlja pouzdanje svoje, a ne mari za ništavilo niti se priklanja idolima. [Ps. 39, 5.] Razmišljaj način, kako ćeš se u životu dobro poslužiti stvorenjima. Način je ovaj: 1. Stvorenja nesamo općenito, nego i u pojedinosti rabi na čast Božju, a ne za ispraznosti; 2. Pazi, u čemu i kako ti može koja stvar poslužiti ili škoditi spasenju; 3. Pazi osobito, kakvo ti je čuvstvo, odnosno želja spram koje stvari, tražiš li u njoj Boga, sebe ili ispraznost? Kako je bilo s time u prošlosti? Ravnaj se za budućnost, jer je vrlo potrebito, da se tako stvorenjima služiš, kako ćeš postići svoju posljednju svrhu. Usadi si duboko u srce ovu istinu.

3. Ne skreći ni nadesno ni nalijevo. [Priče 4, 27.] Neka te čuvstvo ne zanese da više želiš bogatstvo i časti, negoli siromaštvo, bolesti i prezir, jer i jedno i drugo može jednako voditi k tomu, da Boga spoznaš, ljubiš i slaviš. Uravnoteži se: štogod te zadesi, na Boga upravi, Moraš istisnuti onu ljubav spram sebe i stvorova. Ovo je zamka, u koju si se nažalost toliko puta uhvatio. Žali i boj se Božjeg suda. Preziraj ugodno ako škodi, uzljubi gorčinu ako koristi. Stvaraj odluke i moli milosti.

RAZMATRANJE PETO

Pad čovjeka.


1. Čovjek, kad bje u časti, ne razumje; on je kao bezumna stoka, njoj upravo sličan. [Ps. 48, 21.] Naši su praroditelji bili izagnani iz raja samo radi jednoga grijeha; ovo je vjerska istina: Promatraj: 1. Na kojem je stupnju bio čovjek prost od nutarnjih nesuglasica, bolesti i poteškoća postavljen u raj. Priznaj i hvali Božju darežljivost. 2. Promatraj čovječju nezahvalnost. Čovjek je strogoj Božjoj zapovjedi pretpostavio volju, da jede zabranjeno voće. Usporedi s ovim svoju nezahvalnost i mrzi je. 3. Što je slijedilo? Sve nevolje, bolesti, pobuna strasti, tama razuma, izopačenje volje i t.d. Kolika je težina grijeha! Neka ti je mrzak i oduran.

2. Svi su zastraniti, svi su se do jednoga pakvarili. [Ps. 13, 3.] Promišljaj, da je taj jedan grijeh prešao na sve ljude izuzevši Blaženu Djevicu Mariju, svi su postali sinovi srčbe i Božji neprijatelji. A što znači ostati bez milosti i biti Bogu oduran! Što može obraniti čovjeka od Božje srčbe? Odvrati se od grijeha, koji unilazi u sva tvoja djela i uništava sav krjepostan život.

3. Jer je plaća za grijeh smrt. [Rim. 6, 23.] Smrt vremenita i vječna. Po grijehu dođe na svijet smrt i grijeh je sazdao pakao. Bio bi vječno sretno živio, da nijesi sagriješio, no jer si sagriješio, umrijet ćeš jednom, a moguće i drugom smrću. Promatraj zla prve, koja su ipak prolazna, ali smrt duše je vječna. Uvidi stoga, koliko je zlo grijeh. Straši se, žali, odreci ga se, moli oproštenje...

RAZMATRANJE ŠESTO

Odluka i uzrok da se čovjek spasi.


1. Ne ću smrti bezbožnika, nego da se vrati bezbožnik sa svoga puta i da živi. [Ezek. 33, 11.] Mi smo po grijehu sinovi vječne smrti. Žalosna li pada s tolike visine u tolik bezdan! Promisli, odakle si pao i kamo! Usporedi prvotno stanje sa stanjem grijeha; ono što si izgubio, s onim, što te je snašlo. Ipak Bog ne će tvoje smrti. »Ne ću smrti grješnika.« Kad bi te, recimo, vodili na stratište, a ti da čuješ ove riječi, koje kralj za tebe progovara, kako bi se veselio! Kako bi mu zahvalio! Što sve ne bi kralju obečao, makar bilo i teško izvršiti. Ovako postupaj i s Bogom.

2. Uzljubih te vječnom ljubavlju. [Jer. 31, 3.] Promatraj, da je ljubav uzrok ovako nježnoga Božjeg čuvstva spram nas. Što sve ne može kod Boga ljubav! A čime smo tu ljubav zaslužili? Ničim, ta On nas je uzljubio, dok bijasmo grješnici. Kako bi ti postupao sprarn svoga neprijatelja? Ti bi još mnogo gore zaslužio. A Bog te ljubi i ako si Ga uvrijedio. Tvrda li si srca, ako ne uzljubiš Boga, kad je On tebe ljubio dok si ga ti vrijeđao.

3. Zato pomilovavši te privukoh te k sebi. [Jer. 31, 3.] Drugi uzrok Božje odluke, da nas spasi, jest Njegovo milosrđe. Adam je bio sagriješio i svima naškodio. Svi smo mi morali umrijeti. Nije Bog htio, da bude sav ljudski rod promašio svoju svrhu. Adam bijaše sagriješio, ali krivnjom Sotone, koji je Boga mrzio. Bog se zauzeo za čovjeka, kao da se radi o Njegovoj časti. Imaj pouzdanja, da će se Bog vazda za te zauzeti, kada ti budu prijetile sotonske napasti.

RAZMATRANJE SEDMO

Odluka da se Sin Božji uputi.


1. Razmisli, da je Bog mogao spasiti čovjeka na neizmjerno mnogo načina. Ali On je odlučio da to učini na način, kojim bi mu bila dana dostojna zadovoljština. Takve Mu nije mogao dati stvor, koji ne bi bio ujedno Bog, jer inače zadovoljština ne bi bila neizmjerna, a uvreda bijaše neizmjerna. Odatle upoznaj, kako je silna bila ta uvreda, zgražaj se. Bude li Bog tražio od tebe zadovoljštinu, čime ćeš udovoljiti?

2. Bog je mogao da se spoji s anđeoskorn naravi i zadovolji za čovjeka, ali se je spojio radije sa čovjekom, da tako pobijedi Sotonu u nižoj naravi, te nam bude vidljivi Spasitelj, koga možemo nasljedovati. Odatle slijedi, da je lako čovjeku svladati Sotonu, kad je čovjek u vezi s Bogom: drži se Boga i zasramit ćeš moguće. Priznaj Spasitelja svojim učiteljem i uzorom. Jesi li mogao takova što iščekivati? Pazi, da ne zalutaš!

3. Razmišljaj, iz koje je neuglednosti nevolje i na kakovu čast uzvišen čovjek. Cijeni to, čestitaj si, ljubi, hvali i t.d. Bilo bi se pristojalo, da si živio također prema tolikom dostojanstvu, budući da si postao dionikom Božje naravi. Ali jao! Što si učinio? Srami se, i nek ti je žao, da si toliko zastranio.

[vrelo: Nicolai Avancini, Život i nauka Isusa Krista, Naklada prevodioca, Tipografija, Zagreb, 1929, 14-25]



Slika


Vrh
 Profil  
Citiraj  
 Naslov: Re: Došašće
PostPostano: 26 stu 2019 21:17 
Odsutan
Korisnik s više od 100 postova
Korisnik s više od 100 postova

Pridružen: 05 pro 2018 15:23
Postovi: 638
Podijelio: 26 zahvala
Zahvaljeno je: 11 zahvala
Nicolai Avancini – Razmatranja kroz Drugi tjedan Došašća

Molitva prije razmatranja.

Gospodine Bože moj! Vjerujem da si ovdje prisutan, klanjam se tvojemu Veličanstvu. Kajem se za moje mnoge grijehe, i molim te za tvoje milosrđe i oproštenje. Rasvijetli me svojim Svetim Duhom, da upoznam nauk Isusa Krista Sina Tvoga, te mi po njegovim zaslugama udijeli milost, da se odlučim nasljedovati ga. Amen.

Molitva poslije razmatranja.

Zahvaljujem ti Gospodine Bože moj, na svim darovima, kojima si me obdario u ovom razmatranju. Molim Te Gospodine, da kao što si mi rasvijetlio razum, tako mi milostivo učvrsti i volju, da ono što sam, kao jedino dobro i istinito razumom upoznao, također djelom izvršim, i vršeći Tvoju svetu volju, dostojan budem doći u kraljevstvo nebesko. Amen.

RAZMATRANJE PRVO

Otac daruje svijetu Sina, a Sin samog sebe.


1. Bog je tako ljubio svijet, da je predao jedinorođenoga Sina svoga. [Iv. 3, 16.) Tko? Bog! Koga? Tebe je ljubio. Čime je dokazao svoju ljubav? Time, da je dao za te, buntovnoga grješnika, svoga Sina, Boga, koga je neizmjerno ljubio, a ti baš ničim ne uzvraćaš Bogu! Srami se! Odreci se nagnuća prema sebi i stvorovima, a izruči se Bogu, koji ti je darovao Sina. Uvjeri se, da ti je stroga dužnost da to učiniš.

2. On me je ljubio i predao za mene sebe. [Gal. 2, 20.] Ljubio je mene, za koga je znao, da ću biti osobito nezahvalan, te se protiviti njegovim namjerama; u znak svoje ljubavi predao se On, koji je imao toliko uzroka da to ne učini. Što ti činiš njemu za ljubav? Zar će te spasiti, ako se tome protiviš? Predaj se sav Onome, koji se već prije sav tebi predao.

3. On budući u biti Božjoj, paništio je sebe uzevši bit sluge. [Filip. 2, 6, 7.] I u što se predao, koji se je tebi predao? U siromaštvo, prezir, na muke i smrt. Ljubav je ovo učinila snošljivim. Ne uzvraćaš ljubav, ako izbjegavaš ove stvari. Na ovo se odluči, da zasvjedočiš svoju ljubav.

RAZMATRANJE DRUGO

U Utjelovljenju ukazuje se Božja mudrost, dobrota i mogućstvo.


1. Skrovitu i otajnu mudrost svoju očitovao si meni. [Ps. 50, 8.] Mudrost Božja pronašla je način, kojim je jedino moglo biti udovoljeno Božjoj pravdi: tako da je naš dug preuzela na sebe Božja Osoba. Onaj koji bijaše naš Stvoritelj, postade također Otkupitelj, da bi iz više uzroka imao pravo na posvemašnju našu ljubav. A ti varaš Boga u njegovu očekivanju, dok svoju ljubav posvečuješ stvorenjima. Uzvrati Bogu, što si mu dužan.

2. Učinio si dobro sluzi svojemu. [Ps. 119, 56.] Koje dobro? Pravedan se predao za nepravedne, nevin za grješnike, gospodar za slugu, Bog za čovjeka. I nije se Bog spojio sa čovjekom samo čuvstvom i sućuti, već svojim bivstvom. Kad ovo vjeruješ, kako možeš još nešto ljubiti osim Boga? Obrati se, dušo moja, sva Bogu, koji je jedini dobar, vrijedan ljubavi!

3. Mogućstvo je iskazao rukom svojom. [Luk. 1, 51.] Sin Božji je ona ruka, koju je Bog protegniuo s neba, da pridigne čovjeka: u Njemu pokaza se utjelovljena svemoć, koja je djelovala koliko samo ljubav može željeti. Niti je ljubav mogla više zapovijedati, niti svemogućstvo više izvesti. Nek te ova istina gane, da uzvratiš ljubav Onome, koga si do sada zatajio, i da ga djelom ispovijedaš koliko više možeš.

RAZMATRANJE TREĆE

Utjelovljenje Sina Božjega pomiruje Boga, podiže čovjeka, a smućuje sotonu.


1. Sve je od Boga koji pomiri nas sa sobom po Kristu. [II. Kor. 5, 18.] Uvrijeđeni se Bog može pomiriti ili tako, da otpusti, ili da mu se zadovolji. On nam ne htjede grijeh otpustiti, već zadovoljiti za nj našom naravi, koju potpomogne ujedinjenjem Božje Riječi, i tako neizmjerno povisi njezine zasluge. Boj se, dušo moja, jer će se i od tebe tražiti zadovoljština! Tako rijetko misliš na to! Budući da ti nije moguće zadovoljiti, spoji svoju ništetnost s neizmjernim blagom Kristovih zasluga.

2. On podiže uboga iz praha i iz kala uzvisuje ništetnoga. [Ps. 112, 7.] Čovjek bijaše na zemlji zalutao i spoznajom nagnućem. Boga niti je vidio, niti ljubio, jer ga nije ćutilima osjećao, zato dođe Bog vidljivim načinom, da ga primjerom i naukom k sebi pridigne. Zar da te sasvim pritegne zemaljsko? Hoćeš li se uputiti, kud te svijet mami, ili kuda te zove Sin Božji?

3. Sad je sud ovomu svijetu; sad će vladar ovoga svijeta biti bačen na polje. [Iv. 12, 31.] Veličao se sotona, da je po jednom čovjeku uništio sve ljude, a Bog mu je suprotstavio jednoga čovjeka, da poništi njegovu oholost: Krsta naime Boga i čovjeka. Jedan nas je čovjek pogubio, i jedan spasio. Ovo je uradilo čovječanstvo, ali spojeno s Božanstvom. Ne ćeš pobijediti neprijatelja, nego ako si združen s Bogom. Ne možeš ništa sam, a s Bogom možeš sve.

RAZMATRANJE ČETVRTO

Bog je odabrao svome Sinu dostojna Majku.

1. Odasla Bog Sina svojega rođena od žene. [Gal, 4, 4.] Kad bje odlučeno, da se Sin Božji utjelovi, ne htjede Bog da mu se tijelo stvori, nego da se od žene rodi; da kao što bijaše jedna žena sudjelovala kod našeg pogubljenja, isto tako žena sudjeluje kod našega spasenja. Iz ovoga uzroka htjede sin čovječji postati također i naš brat. Kakva li je naša čast da imademo s Kristom istog Oca! Kakva opet poniznost Kristova, koji budući Sin Božji, htjede biti i sin čovječji! Spoznaj ovu svoju čast i radi prema tome, a nasljeduj Kristovu poniznost.

2. Pogleda na poniznost službenice svoje. [Luk. 1, 48.] Bog je od vijeka vidio sve žene, i sve ono štogod bi mogle učiniti u kojem mu drago stanju. Vidio je Blaženu Djevicu, kako ona u svim prilikama djeluje dobro, a nikada zlo, a sve to po Kristovim zaslugama. Zato ju je i ljubio većma nego druge. Želiš li, da te Bog ljubi? Odazovi se Njegovoj milosti i ne propusti ni jedne prilike, da mu dokažeš svoju ljubav. Jesi li do sad tako činio? Srarmi se, žali, boj se, sivaral odluke!

3. Učini mi velike stvari onaj, koji je silan. [Luk. 1, 49.] Ima li što uzvišenije negoli biti Božjom Majkom? Odakle joj ovo uzvišenje? Odatle, što se uvijek odazivala milosti, da Božju volju upozna i izvrši. I ti možeš biti Bogu majka, jer koji čini volju moga nebeskoga Oca, taj mi je brat, sestra i majka. [Mat. 3, 55.] Želiš li doći do ove časti? Odazovi se nutarnjim nadahnućima!

RAZMATRANJE PETO

Obećanje utjelavljenja Sina Božjega.


1. Postavit ću neprijateljstvo između tebe i žene, između sjemena tvojega i sjemena njezina, i ona će ti satrti glavu. [Gen. 3, 15.] Ovo bijaše obećanje Spasitelja, koji imađaše osloboditi Adama i njegov rod iz sotonske vlasti. Kako je Bog dobar! Istom što bijaše čovjek sagriješio, On mu već podaje ufanje, da će ga pomilovati i nuđa mu milost. Zar ne daje i tebi ufanje? Kako često! Kako mu moraš biti zahvalan! Koliko ga moraš ljubiti i koliko imati u njega povierenja!

2. Između sjemena tvojega i sjemena njezina. To je značilo obećati Spasitelja iz roda Adamova. Ovo se obećanje ponovilo u proročanstvima i praslikama i time se potomstvo Adamovo utvrdilo u ufanju. No tebi nije bilo dano tek obećanje, već sama stvar – Spasitelj sam. Pa gle, više su mu služili oni, koji su imali tek obećanje, nego ti, koji obećano posjeduješ! Srami se i odazovi se prema tolike blagodati.

3. Sam Bog će doći i spasiti nas. [Iz. 35, 4.] Ovo su prošli vjekovi vjerovali i propovijedali. Zato je Krist i na njih protegnuo svoje zasluge, koje su bile neizmjerne, Ne zapušta dakle On nikoga, koji se u njega ufa. Zar misliš, da će biti manje milostiv tebi sad, kad je već došao, samo ako mu budeš vjerno služio? Ti si mnogostruki dionik njegovih zasluga, jer učestvuješ u svetim sakramentima i t.d. Prikazuj neprestano ove zasluge vječnome Ocu. One neka su temelj tvojega ufanja.

RAZMATRANJE ŠESTO

Želja patrijarka i proroka za Spasiteljem.


1. Rosite nebesa odozgo i oblaci daždite Pravednika. [Iz. 45, 8.] Bog htjede da bi ljudi željeli Spasitelja, pa da ta želja s njihove strane bude priprava da ga prime. Zar je mogao sa svoje strane manje zahtijevati za toliku milost? I k tebi želi Bog doći, a kako ga mlako želiš ti, koji druge stvari tako žarko žudiš! Jer Bog želi da se s tobom sjedini, to i zahtijeva da ti za tim čezneš. Odstrani dakle druge želje, da ova tim jače usplamti u tebi.

2. Pošalji onoga, koga treba da pošalješ. [Iz. 4, 13.] Razmišljaj koliko su stari žudjeli za Spasiteljem! I danju i noću zaklinjali su nebo i zemlju, da pošalje onoga, koji je imao biti poslan. Njihove su želje ubrzale utjelovljenje Sina Božjega. Ako promotriš mlakost svojih žudnja, ne smiješ se čuditi, što ne bivaš uslišan. Zasrami se, da ono, što ti ugađa, žarko želiš, a za božanske si stvari mlak. Što te priječi, da ne želiš nebesko, a zašto ideš za zemaljskim?

3. Njega čekasmo i spasit će nas. [Iz, 25, 9.] Vjekovi su prolazili, nevolje su se množale, a obećani Spasitelj nije dolazio. Uza sve to velikim su ga pouzdanjem iščekivali i oni, koji su živjeli na zemlji i duše u pretpaklu, jer su poznavali, veličinu svoje potrebe i obećane blagodati Božje. I ti bi žarče želio, kad bi se više u Boga ufao ili bolje upoznao svoje potrebe, i to kolika je sreća imati Boga uza se. Ovim uspiruj svoje želje.

RAZMATRANJE SEDMO

O neoskrnjenom Začeću Blažene Djevice Marije.

1. Kad jošte ne bijaše bezdana, začeta jesam. [Prič. 8, 24.] Bezdan je istočni grijeh, u koga svi upadosmo. Samo je Marija od toga izuzeta, jer kako sveti Alfonzo kaže, dolikovalo je, da se Blažena Djevica sjaji takvim sjajem, kakva pod suncem nema. Gledaj, koliko Bog gleda na ono, što se njemu dolikuje. Kamo sreće, da ti tako paziš, što se dolikuje tebi, tvome staležu, tvomu zvanju!

2. Sva si lijepa, prijateljice moja, i nema ljage na tebi. [Pjesma 4, 7.] Nesamo da Blažena Djevica Marija bijaše bez grijeha, ona bijaše i bez svakog poticaja, nagnuća i uzbuđenja na grijeh; kod nje se put i čuvstvo potpuno podlagalo razumu i duhu, dok ti ćutiš u svojem tijelu protivan zakon. Uživat ćeš mir, ako požude i zla nagnuća svladavaš, ako se pokoriš ne puti i čuvstvu, nego razumu i duhu.

3. Ja sam put svake milosti i istine. [Prop, 24, 25.] U prvom začetku podijeli Bog Blaženoj Djevici Mariji milost posvećujuću u tolikoj mjeri, kako je ne imađahu ni ljudi ni anđeli. Podijeli joj potpurru moć razuma, da upozna Boga, volju, kojom ga je ljubila nad sve Serafine, i djelotvornu milost, kojom je ona mogla odmah svestrano djelovati, Kako si ti porabio svoj razum i volju? Jesi li sudjelovao s milostima? Kako ćeš u buduće postupati?

[vrelo: Nicolai Avancini, Život i nauka Isusa Krista, Naklada prevodioca, Tipografija, Zagreb, 1929, 25-34]



Slika


Vrh
 Profil  
Citiraj  
 Naslov: Re: Došašće
PostPostano: 26 stu 2019 21:20 
Odsutan
Korisnik s više od 100 postova
Korisnik s više od 100 postova

Pridružen: 05 pro 2018 15:23
Postovi: 638
Podijelio: 26 zahvala
Zahvaljeno je: 11 zahvala
Nicolai Avancini – Razmatranja kroz Treći tjedan Došašća

Molitva prije razmatranja.

Gospodine Bože moj! Vjerujem da si ovdje prisutan, klanjam se tvojemu Veličanstvu. Kajem se za moje mnoge grijehe, i molim te za tvoje milosrđe i oproštenje. Rasvijetli me svojim Svetim Duhom, da upoznam nauk Isusa Krista Sina Tvoga, te mi po njegovim zaslugama udijeli milost, da se odlučim nasljedovati ga. Amen.

Molitva poslije razmatranja.

Zahvaljujem ti Gospodine Bože moj, na svim darovima, kojima si me obdario u ovom razmatranju. Molim Te Gospodine, da kao što si mi rasvijetlio razum, tako mi milostivo učvrsti i volju, da ono što sam, kao jedino dobro i istinito razumom upoznao, također djelom izvršim, i vršeći Tvoju svetu volju, dostojan budem doći u kraljevstvo nebesko. Amen.

RAZMATRANJE PRVO

Rođenje i prikazanje Blažene Djevice Marije.


1. Rođenje tvoje, Bogorodice Djevo, svemu svijetu navijesti veselje (Crkva na blagdan rođenja B1ažene Djevice Marije). Navijesti veselje: 1. Presvetom Trojstvu: jer se rodi kći Ocu, majka Sinu, a zaručnica Duhu Svetomu, 2. Anđelima, jer im se rodi kraljica; 3. ljudima, jer je Marija njihova zaštitnica, brodolomcima morska zvijezda, svjetlost slijepima i onima, koji sjede u sjeni smrti; Kraljica svima, da joj služimo, da je iza Boga najviše častimo. I ti se tome veseli. U imenu su Marijinom sve odlike i sve naše ufanje.

2. Gine duša moja želeći u dvore Gospodinove [Ps. 83, 1]. Joahim i Ana darovali su svim srcem svoju kćerku Bogu i radi njega se dragovoljno odrekli njezine utjehe. Kako je sveta stvar odreći se utjeha radi Boga! Da li i ti to činiš? Marija se kao dijete od tri godine prikazuje Bogu bez obzira na svoju dob i ljubav roditelja. Kako ti lako nađeš ispriku! Ona dobre volje zavjetuje Bogu vječno djevičanstvo. Kolike li pobožnosti! Kolikog počitanja! Kakovo je tvoje ponovno zavjetovanje? Kako si pri tome mlak!

3. Mnoge si kćeri nakupiše blaga, Ti ih prestignu svekolike [Prič. 31, 29]. Razmišljaj kreposti, u kojima se vježbala Marija u hramu. Bila je s Bogom sjedinjena razmišljanjem, ljubavlju i pobožnošću razuma. Svoga bližnjega t.j. djevojčice, koje bijahu s njom u hramu, ona je poštivala, ljubila, pomagala i podnašala, svima bijaše podložna; sebe je ponizivala, odvraćala je srce od zemaljskih stvari. I ti si Bogu posvećen, a da li se vježbaš u ovim krjepostima?

RAZMATRANJE DRUGO

Blažena Djevica bje zaručena sa svetim Josipom.


1. Bog htjede da se njegova buduća majka zaruči s jednim mužem. Djevica se nije tomu protivila niti bojala za svoj zavjet, ta ona se predala Bogu, da je vodi. Nije sumnjala, da će je čuvati onaj, čiju je volju vršila. Pusti, neka te Bog vodi, ne ćeš doći u pogibao. Promotri prošlost, stvaraj odluke za budućnost.

2. Promotri uzroke zaruka Blažene Djevice Marije. 1. Da ne bi za nošenje došla pred svijetom na zao glas. Skrbi se i ti za dobar glas bližnjega, osobito za čast tvoje majke svete Crkve. 2. Da ne bi Isusa držali nezakonitim, kad mu ne bi majka imala muža. I ti se skrbi za svoj dobar glas, osobito kad to služi Bogu na čast. 3. Zato da se otajstvo utjelovljenja za neko vrijeme očuva tajno. Nemoj ni ti razglašivati svojih krjeposti.

3. Promotri, kakav bijaše zaručnik. Doduše on bijaše kraljevskoga roda, ali siromah, tesar po zanatu, no pravedan, koji je mogao biti i zaštitnikom Djevici, jer je i sam živio u djevičanstvu. Drugo časte ljudi, a drugo Bog! Bog cijeni pravednost, svetost, čistoću i poniznost; a svijet visoki rod, bogatstvo... Kad bi ti po istini sudio kao Bog, ne bi se tako prilijepio za zemaljsko. Sad barem promijeni svoj sud.

RAZMATRANJE TREĆE

Anđeo dolazi k Blaženoj Djevici.


1. Posla Bog anđela Gabriela u grad galilejski po imenu Nazaret k Djevici. [Luk. 1, 26, 27.] Promisli: Tko, koga i komu šalje. Bog šalje anđela siromašnoj Djevici, posvećenoj Bogu i zaručenoj tesaru. Takvima eto šalje Bog svoje glasnike anđele. Ne će Bog ni tebe, mimoići svojim nadahnućima. Pazi na njih, jer su od Boga, cijeni ih i slijedi, jer smjeraju na tvoje dobro. Kad bi bio već do sad to činio, bio bi postao boljim.

2. I ušavši k njoj reče: Zdravo milosti puna. [Luk, 1, 28.] Kolikim je počitanjem unišao anđeo, kakvom čednošću, kakvom smjernošću! Nikada ti tako ne pristupaš k Bogu! Anđeo hvali Mariju, o sebi šuti. Nauči se i ti hvaliti druge, a o sebi šutjeti. Zove Mariju milosti punom, ovo je jedina hvala pred Bogom. A česa si ti pun? Ispraznosti i nesređenth želja...

3. Gospodin je s Tobom. Da, Gospodin je s tobom: u tvojim mislima, u tvojim željama i u tvojoj ljubavi. Sretan je onaj, koji je u tome s Bogom. Sretna li bijaše Marija, koja je na taj način uvijek bila s Bogom. Ispitaj svoje misli, svoje želje i čuvstva. Kuda lutaju? Skupi ih i privedi k Bogu.

RAZMATRANJE ČETVRTO

Anđeo navješćuje otajstvo Upućenja.


1. A ona se uznemiri na ove njegove riječi. [Luk. 1, 29.] Ona se uznemiri, zbunilo ju, da je anđeo toliko hvali, da joj iskazuje toliko počasti. Ovo je u naravi poniznih. O kako si malo sličan Djevici! Ti se uznemiruješ, kad te tko vrijeđa, ogovara, a veseliš se, kad te hvale. Mariji je neugodno, kad je hvale i kad je to zaslužila, ti nasuprot tražiš i nezaslužene, pače lažne hvale.

2. Ne boj se, Marijo! jer si našla milost u Boga. [Luk. 1, 30.] Anđeo navodi Djevici jedini razlog, koji tjera svaki strah i zabunu, a taj je, da je u milosti Božjo. Ovo je štit, koji se ne će skršiti. Čega da se boji onaj, koga Bog ljubi? Nastoj dakle da Bogu ugodiš, a ne ljudima. Bio bi Bogu miliji, kad ne bi toliko nastojao ugoditi ljudima.

3. Evo začet ćeš i roditi sina i nadjeni mu ime Isus. On će biti velik i zvat će se Sin Svevišnjega i kraljevat će u domu Jakobovu u vijeke. [Luk. 1, 31, 32.] Prikaži Blaženoj Djevici svoje čestitke za takova Sina, i pripoznaj ga za svog Boga. Vjeruj, ljubi i pokoravaj se u svem Njemu.

RAZMATRANJE PETO

Anđeo tumači otajstvo Upućenja.

1. Reče Marija anđelu: Kako će to biti, kad ja ne znam muža? [Luk. 1, 34.] Nije kazala ne može to biti, nego samo kako će to biti? Marija se uvijek slagala s Božjom voljom, ona je kod toga samo pomišljala na zavjet djevičanstva, koji je tako visoko cijenila, da je bila pripravna radije se odreći časti da bude mati Sina Božjega, nego da ga povrijedi, uostalom ona se potpuno podlaže Božjoj volji. Nastoj cijeniti više nego do sad čistoću duše i tijela.

2. I odgovori joj anđeo: Duh će sveti doći na tebe, i sila će te Svevišnjega osjeniti, zato će se i sveto, što će se roditi od tebe, zvati Sin Božji. [Luk, 1, 35.] Anđeo tumači, kako će po učinku Duha Svetoga biti začeto tijelo Božje Riječi, djevičanstvo će ostati netaknuto. Čestitaj Djevici, u kojoj je Duh Sveti izvršio ovo otajstvo! Nastoj, da samo Duh Sveti na tebe djeluje po svojim nadahnućima, ne čuvstvo, ne samoljublje, niti ljudski obzir.

3. Evo službenice Gospodnje, neka mi bude po riječi tvojoj. [Luk 1, 38.] Blažena je Djevica pristala. To je od nje očekivalo Sveto Trojstvo, anđeli, duše pravednika u natpaklu, i ljudi na zemlji. Kolika poniznost! Majka Božja nazivlje sebe službenicom. Poradi svoga djevičanstva je začela, a poradi svoje poniznosti je to zaslužila. I ti privlačiš k sebi Boga, ako se ponizuješ, odbijaš ga, ako se uzvisuješ.

RAZMATRANJE ŠESTO

Ures Kristove duše, koju je primila Božja Riječ.


1. U kojem je sakriveno sve blago mudrosti i znanja. [Kol. 2, 3.] Duša je Kristova od prvog časa poznala prije svega u tančine sve naravske stvari, dakle i tebe i tvoja djela. Ali promisli, da li ju je to moglo veseliti ili žalostiti. Poznavaše nadalje sve vrhunaravske stvari, dakle i Boga. U kolikoj je sreći plivala Kristova duša! Koliko si ti u tome zaostao! Kako nijesi kadar ovo dokučiti, uzbudi barem djelo vjere. Ako to propustiš, vrlo ćeš lako i u drugim stvarima smalaksati.

2. Jer takav, dolikovao je, da bude naš veliki svećenik: svet, nevin, neokaljan. [Hebr. 7, 26.] Duša je Kristova radi toga, što ju je primila Božja Riječ, postala neizmjerno sveta, da ta svetost nije mogla više u njoj rasti. Ti možeš napredovati u svetosti, ali samo tako da se s Bogom sjediniš. Ali ne ćeš se moći sjediniti, ako se sve više ne odvratiš od stvorova. Nadalje je duša Kristova veličinom milosti nadvisivala sve stvorove. Pogledaj svoje uboštvo. Ti bi postao bogatiji, da si se s Bogom sjedinio. Napokon Kristova duša imala je povlasticu bezgrješnosti, jer bijaše vođena od Božje Riječi. Kako si ti krhak! Možda upravo zato, jer se ne daš voditi od Boga.

3. Jer je htio, da u njemu stonuje sva punina. [Kolos. 1, 19.] Kristova duša bila je urešena svim vrhunaravnim krijepostima kolikogod ih je mogla primiti. Kako se mililo Bogu u duši Kristovoj! Kako mu se malo sviđa u tvojoj. Siromah si i potreban! Ali one krjeposti nijesu ostale nedjelatne; već su tada na nas blagotvorno djelovale. A ipak koliko si se puta protivio u djelovanju?

RAZMATRANJE SEDMO

Krist se već u prvom času svog začeća prikazuje, vječnome Ocu.

1. Zato ulazeći u svijet govori: žrtava i darova ne ćeš, ali si mi tijelo pripravio... Tada rekoh, evo dolazim! [Hebr. 10, 5, 7.] Krist prikazuje Vječnome Ocu najpripravnije sebe, sve svoje, tijelo i dušu, jer priznaje, da je to njegov dar. Što ti posjeduješ, a da nisi od Boga primio? Zašto ne bi žrtvovao sve za njega, kaošto žrtvuješ sve sebi i svojim ćutilima?

2. Evo dolazim da učinim volju Tvoju Bože. [Hebr, 10, 7.] Krist je odmah upoznao određenje Vječnog Oca, da trpi siromaštvo, prezir, muku i smrt; te je već u prvom času najdragovoljnije podložio svu svoju volju volji Očevoj i primio križ. Usporedi držanje Kristovo sa svojim, kako se on potpuno prilagodio Božjoj, a kako joj se ti prilagoduješ, osobito ako se radi o teškim stvarima! Ljubiš li ti križ ili ga izbjegavaš?

3. Ja činim svagda, što je njemu drago. [Iv. 8, 29.] Bog najviše gleda na svoju slavu i naše spasenje, pa tako je i Krist od prvog trenutka svog upućenja najviše i jedino na to pazio. Ako i ti ne poradiš na isti način, sve ti je uzaludno. Promisli, kolik si gubitak do sada poradi toga pretrpio! Sve što budeš unaprijed radio, radi s tom namjerom, i neka ti se uz nju ne prilijepi još kakva ćutilna namjera.

[vrelo: Nicolai Avancini, Život i nauka Isusa Krista, Naklada prevodioca, Tipografija, Zagreb, 1929, 34-42]


Slika


Vrh
 Profil  
Citiraj  
 Naslov: Re: Došašće
PostPostano: 26 stu 2019 21:23 
Odsutan
Korisnik s više od 100 postova
Korisnik s više od 100 postova

Pridružen: 05 pro 2018 15:23
Postovi: 638
Podijelio: 26 zahvala
Zahvaljeno je: 11 zahvala
Nicolai Avancini – Razmatranja kroz Četvrti tjedan Došašća

Molitva prije razmatranja.


Gospodine Bože moj! Vjerujem da si ovdje prisutan, klanjam se tvojemu Veličanstvu. Kajem se za moje mnoge grijehe, i molim te za tvoje milosrđe i oproštenje. Rasvijetli me svojim Svetim Duhom, da upoznam nauk Isusa Krista Sina Tvoga, te mi po njegovim zaslugama udijeli milost, da se odlučim nasljedovati ga. Amen.

Molitva poslije razmatranja.

Zahvaljujem ti Gospodine Bože moj, na svim darovima, kojima si me obdario u ovom razmatranju. Molim Te Gospodine, da kao što si mi rasvijetlio razum, tako mi milostivo učvrsti i volju, da ono što sam, kao jedino dobro i istinito razumom upoznao, također djelom izvršim, i vršeći Tvoju svetu volju, dostojan budem doći u kraljevstvo nebesko. Amen.

RAZMATRANJE PRVO

Blažena Djevica pohađa Elizabetu.


1. Marija ustavši onih dana, otiđe žurno u planine. [Luk, 1, 39.] Začevši Marija Boga, odluči poći na tegotan put. Kad se odlučimo za teške, a Bogu ugodne stvari, to je znak da je Bog u nama. Kad je Djevica Boga začela, stupi u javnost. Dok ne sađe na te Božje nadahnuće, treba se kriti, jer još nije došlo pravo vrijeme da javno govoriš. Djevica je zapustila svoj mir, samo da riješi Svetog Ivana Istočnog grijeha. Kadkada je potrebno pustiti Boga, da se uzmogne Bogu još u većoj mjeri služiti.

2. Zaigra dijete u utrobi njezinoj i Elizabeta se napuni Duha svetoga. [Luk. 1, 41.] Ovo je eto djelovanje Marignog pohoda. Ivan se očisti i posveti i skakutanjem prorokuje još prije nego se rodi. Elizabeta bude prosvijetljena, prepoznaje u Mariji Majku Božju, nju veliča, a sebe ponizuje. Sve nam je Bog dao po Mariji. Njoj otvori svoje potrebe, nju zovi u pomoć!

3. Veliča duša moja Gospodina. Elizabeta je bila pohvalila Mariju, no ona odvraća ovu hvalu od sebe, ponizuje se, a svu hvalu daje Bogu. Ako te Bog bilo kako uzvisi, priznaj, da po sebi ništa ne možeš, samo Njega veličaj i Njegovoj se svemoći čudi!

RAZMATRANJE DRUGO

Sveti Josip bude poučen u otajstvo Upućenja.


1. Budući da je Josip muž njezin bio pravedan i nije htio da je javno sramoti, namisli je tajno otpustiti. [Mat, 1, 19.] Josip je opazio da je Marija noseća, a ne zna da je to otajstvo. Teško mu je, ali Mariji ništa ne predbacuje niti misli na zlo. Namisli da je otpusti, ali tajno, da ne naškodi njenom dobrom glasu. Uči se odatle prvo: razumno podnašati protivnosti i ne mrmljati, a drugo: ispričavaj tuđe pogrješke, a pred drugima ih prikrivaj.

2. Mnogo je trpjela Blažena Djevica, koja je znala za tjeskobe Josipove, bilo joj je teško, da ju sumnjiči radi preljuba, i da joj prijeti pogibao da bude otpuštena. Ipak šuti, ne ispričava se, nego se prepušta Bogu zaštitniku nevinosti. I sveci su bili često krivo suđeni. Šuti, ako se i tebi što takova dogodi. Prepusti se Bogu koji će po svojoj providnosti sve na dobro upraviti.

3. Anđeo Gospodnji javi mu se u snu govoreći: Josipe, sine Davidov, ne boj se uzeti k sebi Marije. [Mat. 1, 20.] Bog dopušta da pravednict budu iskušani, ali ne pušta da očajaju; On im pruža svoju Božansku pomoć gdje ljudska nedostaje. Tako je Anđeo poučio Josipa. Koje li bijaše radi toga Marijino i Josipovo veselje! Bog se skrbi za one koji mu se predadu da ih vodi.

RAZMATRANJE TREĆE

Rođenje Ivana Krstitelja.


1. Elizabeta rodi sina. I čuše susjedi i njezini rođaci da je Gospodin pokazao veliko milosrđe na njoj. [Luk. 1, 57, 58.] Milosrđe naprama Elizabeti sastojaše se 1. u tome što ju je oslobodio prijekora da je neplodna. Prornisli, ako bijaše pred ljudima prijekorna neplodnost tijela, kako će istom biti prijekorna pred Bogom neplodnost duše! A to je tvoja. 2. Milosrđe učini Bog Elizabeti time što joj dade sina koji će biti velik pred Gospodinom. Veliko je uistinu samo ono što je pred Bogom veliko. Čemu tražiš nešto drugo?

2. I radovali su se s njome. [Luk, 1, 58.] Promisli posljedice rođenja Ivana Krstitelja. Susjedi su se i rođaci veselili, neki su se bojali, nekoji čudili. Njegov je otac progovorio i napunivši se Duha Svetoga stade slaviti Boga i prorokovati i t.d. Kakva čuda stvara revan čovjek kad se pojavi među pukom.

3. Što će dakle biti ovo dijete, jer je ruka Gospodnja bila s njim. [Luk. 1, 66.] Odatle što je s Ivanom bila tolika moć božje milosti, zaključuju veličinu svetog Ivana, koju bijaše prorekao anđeo. Tolika moć Božje milosti ipak ga ne učini velikim pred svijetom koji ga je prezirao već dovede do pustinje i kostrijeti. Ovim putem vodi Bog one koje cijeni velikima pred sobom. Ovim putem treba da stupaš i ti.

RAZMATRANJE ČETVRTO

Služba Ivana Krstitelja.

1. Ovaj dođe za svjedočanstvo, da svjedoči za svijetlo. [Iv. 1, 18.] Ivan je imao svjedočiti: ustima, da Krista propovijeda, činom, da naučanje potvrdi krvlju. I ti si na ovo pozvan, nesamo da svjedočiš za Boga riječju: hvaleći ga i slaveći, te propovijedajući, nego da i činom Boga radi vršiš i snosiš poteškoće. Što si uradio, koliko si trpio? Kako ćeš raditi u buduće?

2. I on će ići pred njim u duhu i sili Ilijinoj. [Luk. 1, 17.] Duh je Ilijin bio pun mara i ognja, jak i neustrašljiv. Takav bijaše Ivan u pustinji, na Jordanu, u gradovima, u tamnici i na smrti. Jesi li i ti takav? Kako si mlak! Kako krhak! Kako brzo smalakšeš!

3. Da pripravi Gospodinu puk spreman. [Luk. 1, 17.] Sveti Ivan nije bio poslan samo Herodu i boljarima, nego da pouči i puk. Snizi se do priprostih, jer ničija duša nije prosta, bezvrijedna. Svih duša jednaka je cijena: Krv Kristova. Primjer Kristov i tvoje zvanje neka ti je putokaz.

RAZMATRANJE PETO

Očekivanje poroda lsusova.


1. Blažena je Djevica silno žudila poroditi Onoga, koga bijaše začela. Znala je, da se imade roditi za spasenje svih ljudi i tim djelom javno započeti. Željela ga je imati pod srcem uza se, ali je u njoj prevladalo čuvstvo za opće spasenje. Koliko puta i ti začneš Boga dobrim odlukama, ali ga rijetko radaš tako da odluke izvršiš. Sve stoji u izvršivanju odluka. Moraš se katkada odreći čak i duševnih radosti da poslužiš spasu bližnjega, a koliko više treba da se odrečeš radosti tjelesnih. Ovako se Bogu ne zamjeramo, nego ga rađamo.

2. Čim je Blažena Djevica upoznala Božju volju da se ima Krist roditi, željela mu je služiti i tjelesnim moćima: gledati ga, cjelivati, privijati na grudi, nositi ga i posluživati mu. Bog traži od nas nesamo čuvstvo nego i vanjska djela.

3. Blažena Djevica pripravljala se na porod sa žarkim djelima svakovrsnim krjeposti. Ne možeš ni ti tek pojedinom i k tomu mlakom krjeposti Boga u sebi poroditi. Potrebne su za to mnoge krjeposti i u visokom stupnju. Koliko ih ti imadeš? Kolike ti manjkaju? Privikni se na herojske krjeposti, koje zahtijevaju odlučnost i postojanost.

RAZMATRANJE ŠESTO

Dobročinstva, kojima je Krist obasuo Blaženu Djevicu dok ga je u utrobi nosila.


1. Blažena Djevica nosila je Sinka bez poteškoća, bez boli, bez dosade. Lako je nositi što se veoma ljubi. Ovo je bila Marijina povlastica, ali nije tvoja. Za te vrijede riječi: u bolima ćeš rađati djecu, t. j. tvoje se odluke uz poteškoće pretvaraju u djela. Lakše će ti uspjeti ako ih ljubiš. Je li ti težak nauk Kristov? Ljubav sve zaslađuje.

2. Promisli, kako je divno, uresio Krist svoj ležaj. Bog bijaše Blaženu Djevicu od prvog časa svog začetka obasuo milostima, kako je tek uresi za vrijeme od devet mjeseci? Koliko joj je rasvijetlio razum, kolikim li čuvstvima obasuo volju? Čestitaj Djevici. No otkuda tvoja zaslijepljenost i mlačnost premda često primaš Boga. Možda odatle što mu ne dopuštaš da dugo kod tebe ostane jer se brzo na drugo svraćaš.

3. Razmišljaj kako neka djeca porodom dobivaju od roditelja plemenitost; a ovdje ju dobiva majka od djeteta, koje je pravi Bog. Ona je Kraljica svega stvorenja, jer je Majka Stvoritelja. I ti ćeš postati plemenit po svojim djelima koja su Kristu ugodna, a ne radi svoje znanosti niti znamenitosti.

RAZMATRANJE SEDMO

Putovanje Blažene Djevice u Betlehem.


1. Iziđe zapovijed od cara. [Luk. 2, 1.] Ova zapovijed iziđe iz oholosti i lakomosti, ali Blažena Djevica častila je u carevoj zapovijedi Božju vlast. Nije se ispričavala time da je u blagoslovljenom stanju niti nepogodnošću vremena. Ovdje imaš primjer da moraš poslušati starije umjesto Boga, pa i onda kad ti zapovijedaju teške i neugodne stvari.

2. Tada iziđe i Josip... da se popiše s Marijom. [Luk. 2, 4, 5.] Bog bijaše odlučio da se Sin Božji rodi siromašan i prezren. Njegova bje volja da izađe carev nalog, te se pričinja da je prisilio Isusa da dođe u Betlehem. No ovim je činom Isus samo prikrio svoju volju da trpi, da se ponizi, ustrpi i podnese siromaštvo. A što ja činim? Radim tobože iz krjeposti, a prikrivam sebične svrhe, svoje pogrješke i udobnosti. Sramota!

3. K svojima dođe i svoji ga ne primiše. [Ivan 1, 11.] Prati Blaženu Djevicu dok je tražila u Betlehemu stan, i vidi kako ju svagdje odbijaju. Promisli njene tjeskobe, i kako žali da Isusa svoji ne primaju, dok strance primaju. Zar ne da i ti odbijaš Boga, kad kuca na tvoje srce? A čemu ga svega ne otvaraš! Otvaraj ga odsele Bogu, a zatvaraj ispraznostima.

[vrelo: Nicolai Avancini, Život i nauka Isusa Krista, Naklada prevodioca, Tipografija, Zagreb, 1929, 42-49]



Slika


Vrh
 Profil  
Citiraj  
 Naslov: Re: Došašće
PostPostano: 27 stu 2019 16:40 
Odsutan
Korisnik s više od 100 postova
Korisnik s više od 100 postova

Pridružen: 10 kol 2017 10:12
Postovi: 658
Podijelio: 27 zahvala
Zahvaljeno je: 43 zahvala
Baš lijepo.Isprintat ću i moliti se.Jedino me malo zabrinjava godina.Valjda neće biti prearhaično :)


Vrh
 Profil  
Citiraj  
 Naslov: Re: Došašće
PostPostano: 29 stu 2019 16:35 
Odsutan
Korisnik s više od 100 postova
Korisnik s više od 100 postova

Pridružen: 05 pro 2018 15:23
Postovi: 638
Podijelio: 26 zahvala
Zahvaljeno je: 11 zahvala
IZMEĐU NEBA I ZEMLJE napisao:
Baš lijepo.Isprintat ću i moliti se.Jedino me malo zabrinjava godina.Valjda neće biti prearhaično :)


Haha neće. :grlim te: :grlim te: :grlim te:


Meni su ova razmatranja super (općenito razmatranja). Dođu ko duhovna obnova (nisam nikad bila i nemama u planu zasad.)


Vrh
 Profil  
Citiraj  
Prikaz prethodnih postova:  Sortiraj po  
Započni novu temu Odgovori  [ 19 post(ov)a ]  Idi na stranu Prethodni  1, 2

Vrijeme na UTC [LJV]


Tko je online

Nema registriranih korisnika pregledava forum i 3 gostiju


Ne možeš započinjati nove teme.
Ne možeš odgovarati na postove.
Ne možeš uređivati svoje postove.
Ne možeš izbrisati svoje postove.

Traži prema:
Idi na:  
Pokreće phpBB® Forum Software © phpBB Group
phpbb.com.hr