www.tebe-trazim.com

SVETA MARIJA MAGDALENA

>> 22. srpnja


Časoslov naroda Božjega na obvezni spomendan sv. Marije Magdalene kaže posve kratko ono bitno. "Bila je primljena među Kristove učenike. Nazočna je bila kod njegove smrti i na Uskrs veoma rano vidjela je Otkupitelja koji je od mrtvih uskrsnuo. Njezino se štovanje u zapadnoj Crkvi raširilo posebno u XII. stoljeću."
Što je prethodilo Magdaleninu životu prije nego je primljena među Kristove učenike, to je među tumačima Svetog pisma, svetim Ocima i hagiografima veoma sporno. Njihova su mišljenja ne samo različna, već i posve suprotna. U srednjem vijeku bilo je snažno naglašeno da je bila velika grješnica i da se obratila Gospodinu te postala velika pokornica: najodličniji predstavnik svih obraćenika. Mi se ovdje nećemo i ne možemo upuštati u ta raspravljanja, već jednostavno u sv. Mariji Magdaleni štujmo Gospodinovu učenicu, onu Magdalenu što je stajala pod njegovim križem, o čemu govore svi evanđelisti, i onu koja je prva vidjela Uskrsloga te postala blagovjesnicom njegova uskrsnuća. "Kad uskrsnu u prvi dan sedmice, Isus se najprije ukaza Mariji iz Magdale, iz koje bijaše istjerao sedam zlih duhova. Ona ode i to javi onima koji bijahu njegovi pratioci, a sad bijahu u tuzi i suzama" (Mk 16,9-10).
Prazan grob te kako se Isus ukazuje Mariji iz Magdale krasno je opisao sv. Ivan u 20. glavi svoga evanđelja.
Sveta Marija Magdalena bila je za umjetnike, propovjednike, duhovne pisce uvijek veliko i trajno nadahnuće. Ona je i u puku veoma popularna svetica. U našim krajevima posvećene su joj brojne crkve i podignuti oltari. I pravo je da je štujemo te od nje naučimo onu čuvstvenu i djelotvornu ljubav prema Isusu. Ona je uz Gospodina pod križem, kad su ga gotovo svi ostavili, zato je postala tip vjernoga Isusova učenika, kakav bi trebao zapravo biti svaki Kristov sljedbenik.
Popularnost svete Marije Magdalene očituje se i u tome što je kao svoju zaštitnicu slave žene, pokornice, frizeri, tvorničari parfema i pomada, vrtlari, vinciliri, vinogradari i učenici. Njezino ime nose mnoge žene.

Danas je sv.Marija Magdalena pa koji su novi neka se mlo upute.

Upravo danas...na blagdan svete Marije Magdalene idem kao pratnja svojoj kolegici koja je bila u preljubu na ispovijed... Godinama nije bila na ispovijedi i godinama Bog nije mogao doprijeti do nje...
..A danas idemo na ispovijed...Ona jedva čeka da se pomiri s Bogom i molim Mariju Magdalenu da isprosi od Oca milost današnje svete ispovijedi...

Molim je i da mene čuva i bdije nada mnom da nikad ne upadnem u grijeh puti ni u mislima... Da nikad ne poželim ništa zabranjeno....
..Da me Presveto Trojstvo zauvijek sačuva u milosti...

Moli za nas, Marijo Magdaleno!!

Meni je danas 37. obljetnica svetog krštenja,
Hvala ti Bože na tom danu kada sam postala dijete Božje.
Tek kasnije u životu sam shvatila koliko je
Marija Magdalena jaka zagovornica, upravo
zbog grešnog života koji sam vodila i znam
da mi je upravo ona izmolila milost obraćenja.

Blagoslovljen Bog u svojim anđelima i svetima!

ja sam danas bio na ispovijedi... i hvala Gospodinu na tom prekrasnom daru pokajanja po zagovoru Marije Magdalene!!

Marija Magdalena - uzor vjernosti i zahvalnosti

Danas, 22. srpnja, Crkva slavi spomen svete Marije Magdalene! U pučkoj pobožnosti štovana je kao pokornica i dionica velikog oproštenja koje je primila od Spasitelja Isusa Krista! Stoga se na njezin spomendan obično u homilijama ističe veličina Božjeg milosrđa i radost pomirenja s Bogom koje grešnik dobiva oproštenjem.

Zaista, nikada dovoljno ne razmatramo o Božjem milosrđu! Nikada dovoljno ne razmišljamo o cijeni oproštenja. Ali da bi se donekle shvatilo Božje milosrđe i da bi se razumjela radost oproštenja, treba imati duboku vjeru u djelo Božje ljubavi koje nam je objavljena mukom i smrću Isusa Krista na križu. (...)

Materijalistička civilizacija tijela - užitka, novca - nepravednog profita, moći - sebičnog vladanja nad drugima umjesto nesebičnog služenja- ne priznaje grijeha.

Materijalizam, bez obzira na ideološku boju, niječe bilo kakvu odgovornost čovjeka pred Bogom za svoja djela. Iz toga slijedi nijekanje savjesti kojom se razlikuje dobro od zla; taj materijalizam krivo tumači čovjekovu slobodu - da smije bez ikakve moralne odgovornosti činiti što mu se prohtije.

Prema takvoj logici uopće grijeha nema. Ako nema grijeha, ne treba ni oproštenja. Jedan se zločinac u ovom domovinskom ratu hvalio pred žrtvama kakva je sve zla učinio. Zaključio je: »Ja se ne kajem!« Iz takvih opredjeljenja raste zlo u svijetu i umnažaju se nevolje ljudi kao posljedica grijeha. Bit je grijeha odbacivanje Boga, a to znači odbacivanje Božjih načela pravednoga, svetoga i čistoga života. Kad čovjek svojim grijehom odbaci Boga, postaje rob svojih požuda i nezasitnih prohtjeva i ruši se u vlastitu propast. Grijeh je razaranje svih čovjekovih odnosa; prema Bogu, prema samom sebi i prema drugim osobama. Deset Božjih zapovijedi su temeljni zakoni pravednoga svijeta, skladnog društva, ispravnog odgoja. Priznali ljudi ili ne, grijeh postoji i on je nesreća osobe, obitelji i društva.

Sam grešnik se ne može svojom snagom ni svojom moći pomiriti s Bogom. Ne može se osloboditi. Ne može izići iz krivnje u pravednost, iz tame u svjetlost.

Isus Krist raspeti i uskrsnuli je Pomiritelj, jedini Spasitelj. Žrtva ljubavi na križu cijena je oproštenja. Zato je apostol Pavao pisao svom učeniku biskupu Timoteju:
»Vjerodostojna je riječ i vrijedna da se posve prihvati: Isus Krist dođe na svijet spasiti grešnike, od kojih sam prvi ja. A pomilovan sam zato da na meni prvome, Isus Krist pokaže svu strpljivost i pruži primjer svima koji će povjerovati u njega za život vječni!« (1 Tim 1, 15-16)
U pokajničkoj poniznosti Pavao priznaje da je bio ogorčeni progonitelj Crkve, a Isus ga je obdario velikim oproštenjem.

Sveta Marija Magdalena je uzor vjernosti i zahvalnosti prema Spasitelju. Ona je primjer ustrajne i neopozive ljubavi prema Učitelju. S tom zahvalnošću i s tom ljubavlju slijedi ga sve do križa i prva će doživjeti veliku milost susreta s Uskrsnulim.

To nam svjedoče sva četiri evanđelista! Evanđelje svjedoči da ju je Isus oslobodio od sedam zloduha. Od tada je ona Isusova učenica. Evanđelist Luka piše: »Bijahu s njim dvanaestorica i neke žene koje bijahu izliječene od zlih duhova i bolesti: Marija zvana Magdalena, iz koje bijaše izagnao sedam đavola ...« (Lk 8, 1-2) Ovdje moramo kazati da opsjednuće ne mora biti povezano s grešnošću. Ali nakon oslobođenja od zloduha Marija Magdalena stalno ostaje u Isusovoj službi, sve do križa.

Zahvalnost, vjera i ljubav dovode Mariju Magdalenu pod Isusov križ. Apostol Ivan, koji je jedini od apostola pratio Isusa i njegovu Majku na Kalvariju, piše: »Uz križ Isusov stajahu majka njegova, zatim sestra njegove majke, Marija Kleofina, i Marija Magdalena.« (Iv 19, 25)

Ona je i kod groba Isusova. Izvješćuje nas evanđelist Marko: »A Marija Magdalena i Marija Josipova promatrahu kamo ga polažu.« (Mk 15, 47)

Marija Magdalena prva je vjesnica da je Isus uskrsnuo. Apostol Ivan nas izvješćuje: »Prvoga dana u tjednu, rano ujutro, još za mraka, dođe Marija Magdalena na grob i opazi da je kamen s groba dignut«. Otrči to javiti Petru i Ivanu. Još nije razumjela što se dogodilo. Kad se ponovno vratila na grob, ukazao joj se uskrsnuli Isus. Nagrađuje njezinu vjernost. On je oslovljuje imenom: »Marijo!« A ona, prepoznavši ga, vjeruje i kaže mu: »Učitelju!«.
Daje joj poruku za učenike. Ivan završava taj izvještaj: »Ode, dakle, Marija Magdalena i navijesti učenicima: 'Vidjela sam Gospodina, i on mi je to rekao!'« (Iv 20, 18)

Njezin nas primjer potiče na vjeru, ljubav i zahvalnost Spasitelju Isusu Kristu za otkupljenje!

Svetica Casoslov naroda Božjega na obvezni spomendan sv. Marije Magdalene kaže posve kratko ono bitno. »Bila je primljena medu Kristove ucenike. Nazocna je bila kod njegove smrti i na Uskrs veoma rano vidjela je Otkupitelja koji je od mrtvih uskrsnuo. Njezino se štovanje u zapadnoj Crkvi raširilo posebno u XII. stoljecu.« Što je prethodilo Magdaleninu životu prije nego je primljena medu Kristove ucenike, to je medu tumacima Svetog pisma, svetim Ocima i hagiografima veoma sporno. Njihova su mišljenja ne samo razlicna, vec i posve suprotna. U srednjem vijeku bilo je snažno naglašeno da je bila velika grješnica i da se obratila Gospodinu te postala velika pokornica: najodlicniji predstavnik svih obracenika. Slikari su je obicno slikali kako suzama pere Gospodinove noge, a kosom otire, poistovjecujuci je s onom ženom, javnom grješnicom u gradu, do Isusovih nogu u kuci farizeja šimuna Gubavoga. Mi se ovdje necemo i ne možemo upuštati u ta raspravljanja, vec jednostavno u sv. Mariji Magdaleni štujmo Gospodinovu ucenicu, onu Magdalenu što je stajala pod njegovim križem, o cemu govore svi evandelisti, i onu koja je prva vidjela Uskrsloga te postala blagovjesnicom njegova uskrsnuca. »Kad uskrsnu u prvi dan sedmice, Isus se najprije ukaza Mariji iz Magdale, iz koje bijaše istjerao sedam zlih duhova. Ona ode i to javi onima koji bijahu njegovi pratioci, a sad bijahu u tuzi i suzama« (Mk 16,9–10). Prazan grob te kako se Isus ukazuje Mariji iz Magdale krasno je opisao sv. Ivan u 20. glavi svoga evandelja. Tumaceci taj tekst Grgur Palamas, solunski nadbiskup od 1340–1359, po utjecaju u istocnoj Crkvi tako velik kao sv. Toma Akvinski u zapadnoj, zapisao je o Mariji Magdaleni divnih misli. One prema tradiciji istocne Crkve, kao i svako drugo teološko razmišljanje, treba da posluže kontemplaciji i mistici, molitvenom doživljavanju našega Gospodina. Procitajmo jedan dio toga nadahnutoga Palamasova teksta! »Medu onima što su nosile miomiris na Kristov grob, slavimo jedino spomen Marije Magdalene. Krist je iz nje istjerao sedam zlih duhova da bi dao mjesto sedmerostrukom djelovanju milosti Duha. Njezina ustrajnost da ostane i dalje na grobu zavrijedila joj je videnje i razgovor s andelima; zatim je vidjela Gospodina te postala njegovim apostolom kod apostolâ. Poucena i potpuno uvjerena iz ustiju samoga Boga, polazi naviještati im da je vidjela Gospodina i ponavljati im što joj je rekao. Promotrimo, braco moja, koliko je po dostojanstvu Marija Magdalena zaostajala za Petrom, glavom apostola, i Ivanom, veoma ljubljenim Kristovim teologom, a koliko je ipak više od njih bila obdarena. Kad su oni dotrcali na grob, ne vidješe drugo do plahtice i rucnika; no ona koja je cvrstom ustrajnošcu ostala do kraja na vratima groba, vidjela je prije apostolâ ne samo andele, nego i samoga Gospodara andela, uskrsla u tijelu. Cula je njegov glas i tako ju je Bog svojom rijecju stavio u svoju službu. Hram je u kojem u ovaj cas stojimo slika Kristova groba. On je cak i nešto bolje od slike, on je, tako reci, stvarno jedan drugi Sveti grob. Tu se nalazi mjesto gdje se polaže Gospodinovo tijelo, tu se nalazi sveti stol. Svaki, dakle, onaj što se cijelim srcem žuri prema ovome božanskome grobu, istinskom Božjem prebivalištu, da bi tu sabrana duha i upravljena prema Bogu ustrajao sve do kraja, taj ce ne samo na andeoski nacin nauciti rijeci nadahnutih knjiga, nego ce i sam ocima duha, da ne kažem i više: ocima tijela, bez ikakve prevare promatrati samoga Gospodina. Jer onaj koji ocima vjere promatra misticni stol i kruh života pohranjen na njemu, vidi u stvarnosti Božju Rijec, koja je za nas postala tijelo i nastanila se medu nama. A ako se udostoji i primiti ga, ne samo da ga vidi, vec i sudjeluje u njegovu bitku, prima ga u svoje srce kao gosta te se ispunja božanskom milošcu što dolazi od njega. Isto tako kad je Marija vidjela onoga koga su apostoli željeli vidjeti, zaslužila je videnje i uživanje onoga koga prema Apostolu i andeli žele gledati. Po toj kontemplaciji, po tom sudjelovanju u misteriju covjek se sav pobožanstvenjuje.« Sveta Marija Magdalena bila je za umjetnike, propovjednike, duhovne pisce uvijek veliko i trajno nadahnuce. Ona je i u puku veoma popularna svetica. U našim krajevima posvecene su joj brojne crkve i podignuti oltari. I pravo je da je štujemo te od nje naucimo onu cuvstvenu i djelotvornu ljubav prema Isusu. Ona je uz Gospodina pod križem, kad su ga gotovo svi ostavili, zato je postala tip vjernoga Isusova ucenika, kakav bi trebao zapravo biti svaki Kristov sljedbenik. Popularnost svete Marije Magdalene ocituje se i u tome što je kao svoju zaštitnicu slave žene, pokornice, frizeri, tvornicari parfema i pomada, vrtlari, vinciliri, vinogradari i ucenici. Njezino ime nose mnoge žene.

"I ukaza se najprije Mariji Magdaleni!" (Mk 14, 9)

"Oprošteni su joj mnogi grijesi, jer je ljubila mnogo",
to jest: "Gle, kolika je njena ljubav!" (Lk 10, 38-42)

MARIJA MAGDALENA

Jer tvoja ljubav me, razapela
Odrijesila me je, mojih grijeha
Svjedok mi Bog - srca mi mog
Ova zena zna, da ti pripada, sva

Marija Magdalena... Marija Magdalena... ah... Marija Magdalena... ah...

I vodila me noc, svud po svijetu
I rekla sam joj: "stoj!" ah... "dalje necu"
Svjedok mi Bog - srca mi mog
Ova zena zna, da ti pripada, sva

Marija Magdalena... Marija Magdalena... ah... Marija Magdalena... ah...

Svjedok mi Bog - srca mi mog
Ova zena zna, da ti pripada, sva

Marija Magdalena... Marija Magdalena... ah... Marija Magdalena... ah...

Songtexte von Doris Dragovic