www.tebe-trazim.com

Kao prvo, ne kofrči se sa engleskim, jer ima ovdje ljudi koji nisu učili engleski.
Kao drugo, to što tebi film nije genijalan i što si vrhunski znanstvenik pa znaš sve i svašta, pa tako i donositi sud o svemu je samo tvoja licemjerna stvar, jer mogu se kladiti da nisi nikakav znanstvenik, ali eto znaš sve, i donio si sud o svemu, ali je zanimljivo kako te smetaju neki kreacionisti koji po tebi nisu znanstvenici pa nebi se smjeli petljati u ništa kao ti koji isto nisi znanstvenik, nego si ovdje po uvjerenju. Stvarno zanimljivo!!!
I jedna stvar u koju sam i ja siguran, a to je da si licemjeran i da ako na nešto nemaš odgovor, onda si navodno zbunjen i nema ti smisla, uvjek izvrstan trik za izvući se.
Jako mi je zanimljivo kako ovaj navodno znanstvenik vodi debate protiv "pravih" znastvenika, i to još mnogi ne žele sudjelovati u debatama s njim, jako zanimljivo!
Ali eto to je tvoje uvjerenje, kao i šti je ministra Ostojića da uništavnje embrija nije ništa loše, i ako priznaje da je to začetak života i čovjek! Uvjerenje, pljuc!!

Ispričavam se na engleskom i licemjernosti.
Žao mi je što se ne razumijemo.
Uživaj.

Ovo je, valjda, meni upućeno. znaš, morat ću se složit sa Samuelom (iako se on i ja ne slažemo često, ali eto ti si nas ujedinio makar po pitanju mišljenja o tebi - hvala). što je tebi nejasno oko mojih pitanja? prije svega, prepoznaj sarkazam i ironiju kod nekih (toliko o tomu jel se šalim), ali drugi post je sasvim ozbiljan i predlažem ti diskusiju o drugom članku. ali ne, tebi se to ne sviđa, ne možeš prihvatiti moja pitanja, jer nisu ista kao tvoja. nisi ti kreten, i čisto sumnjam da će te netko ovdje nazvati tako, ali ne možeš okribvlajvati Frana i mene što ti postavimo pitanja, a tvoj odgovor je uvijek isti "Nikad neču razumijeti tvoja pitanja". propagiraš ovu rečenicu "I think to me is a very fundamental part of my soul -- to doubt and to ask", al kad mi to upotrijebimo, onda nam rečenice nemaju smisla ni logike. ti bi da postaviš text ovdje, a nakon toga da se mi tebi divimo i složimo se s tobom bezuvjetno? da, to ima i smisla i logike. have a nice day!

Wikipedia kao wikipedia, tko je autor? Svaki dripac koji to poželi biti. Upravo to je najveća bol wikipedije. Zato ona lista znanstvenika jest impresivna, ali to je lista sa wikipedije. Odmah sve pada u vodu. Tu listu mogu copy/paste i stavit tekst na wikipediji pod naslovom: "lista znanstvenika koji viruju u Boga". Naravno da ona lista ne mora biti potpuno lažna, naprotiv, mislin da je većina znanstvenika doista ateističkih ili agnostičkih uvjerenja. Ali opet se ništa sigurno ne može znati. Moram dalje tražit neki pouzdan izvor koji će mi to otkriti. Meni osobno, wikipedija je zadnja opcija.



Ovo je golem napredak: Catholic Encyclopedia.

Ti se onda sigurno nećeš složiti ako kažen da je Kant bio kršćanski filozof par excellence. A upravo to kaže Alexandre Kojève.

Kantov Sistem pruža maksimum Filosofije spojive sa hrišćanskom Religijom (svedenom, uostalom, na svoje najosnovnije, to jest na tvrdnju Čovekove Slobode i nemogućnosti da se na ovom svetu postigne Zadovoljenje). I zato se mora reći da je Kant hrišćanski Filosof par excellence. Aleksandar Kojève "Kant"

Ako si to Alexandre Kojève može dopustiti, a virujen da je poznavao Kantovu filozofiju bolje od tebe i mene, ke bolje? Kojève je stručnjak za tumačenje Kanta i Hegela. Zake si onda ja ne bi dopustio da Kanta nazovem vjernikom. Ta Kant doista jest bio vjernik, i to kakav. Ipak, moram priznati da san pogazio intelektualno poštenje kad san Kanta prikazao tako jednostrano. Kant je posebna vrsta, baš kao što si navela, bio je pravi agnostik, ali i pravi pravcati vjernik- istovremeno. I ne samo to, gorljivo se trudio da "donese" dokaze o Bogu. Kad san ga prikazao kao vjernika, "zaboravio" san spomenuti njegovu filozofiju o mogućnosti spoznaje;

Ljudski um ima osobitu sudbinu u jednoj vrsti svojih spoznaja, gdje ga uznemiruju pitanja koja on ne može odbiti, jer su mu zadana samom prirodom uma, no on ipak ne može na njih odgovoriti, jer nadilaze svaku moć ljudskog uma. U ovu nepriliku dolazi on bez svoje krivice. On počinje s načelima, kojih je primjena u toku iskustva neizbježna i ovim iskustvom ujedno dovoljno potvrđena. S njima se on (kao što to i njegova priroda dovodi sa sobom) diže sve više, do udaljenijih uvjeta. Ali kako on opaža da na taj način njegov posao svagda mora ostati nedovršen, jer pitanja nikada ne prestaju, to um vidi da je prinuđen da se utekne načelima koja prekoračuju svaku moguću iskustvenu primjenu, a pričinjaju se ipak tako nesumnjivima, da se i obični ljudski um slaže s njima. No time se baca u tamu i proturječja, po kojima doduše može zaključiti da negdje moraju u osnovi ležati skrivene zablude, ali ih ne može otkriti, jer načela kojima se služi ne priznaju više probni kamen iskustva, s obzirom na to da prelaze granice svega iskustva. Immanuel Kant "Kritika čistog uma"

Nama ostaje potpuno nepoznato kako stvar stoji s predmetima po sebi i neovisno od svega ovog receptiviteta naše osjetnosti. Mi ne poznamo ništa drugo do naš način na koji ih opažamo, koji je nama svojstven i koji ne mora nužno pripadati svakom biću, iako mora pripadati svakom čovjeku. Immanuel Kant "Kritika čistog uma"

Mala napomena;

Kant ne tvrdi da stvari izvan nas ne postoje, nego kaže da je njihovo postojanje u sebi za nas potpuno nepoznato. Ivan Macan "Filozofija spoznaje"

Ili kako to jednostavno objašnjava Ivan Zelić;

Da bismo shvatili srž Kantova rješenja problema spoznaje, pomoći će nam jedna banalna usporedba. Čovjek koji uvijek nosi zelene naočale (ili možda još bolje: zelene leće) može biti siguran da će uvijek vidjeti sve zeleno. Ali to nije zato što je sav svijet zelen, nego zato što ga on stalno gleda kroz zelena stakla. Ivan Zelić "Vodič kroz filozofiju"


No Kant dopušta da mislimo o onome što je izvan domašaja spoznaje;

Kant je u Kritici čistog uma zanijekao valjanost spoznaje bilo čega što je izvan granica iskustva, tj. izvan granica prostora i vremena, ali je čovjeku, zahvaljujući njegovom umu, priznao mogućnost da ono što je izvan domašaja spoznaje - misli. Ivan Bubalo "Kantova etika i odgovornost za svijet"

Mi ipak možemo zamišljati takve stvarnosti na koje se mogu odnositi ideje o Bogu i duši, zato metafizika nije besmislena i te ideje ne uključuju u sebi logičko protuslovlje. Ivan Macan "Filozofija spoznaje"

Zato Kant gradi dokaze o slobodi, besmrtnosti duše i Bogu. Zanimljivo je kako svi ateisti sljede samo "polovičnog" Kanta, tj. dio đe Kant govori o problemima ljudske spoznaje, a ne slijede onaj dio đe Kant gradi svoje dokaze o slobodi, besmrtnosti duše i Bogu (Kantovo djelo pod imenom: Kritika praktičkog uma). Već u "Kritici čistog uma" Kant nedvosmisleno kaže;


Čini ono po čemu ćeš postati dostojnim da budeš blažen. Immanuel Kant "Kritika čistog uma"

Blaženstvo je zadovoljenje svih naših nagnuća.. Immanuel Kant "Kritika čistog uma"

Baš zanimljivo. I kako to agnostici misle postići blaženstvo bez Boga?


Svaki agnostik ima jedan ozbiljan problem, kako to genijalno piše papa Ratzinger;


...ispravno postavljen upit agnosticizmu glasi: je li njegov prijedlog uopće ostvariv? Možemo li mi kao ljudi pitanje Boga jednostavno ostaviti po strani, pitanje našega »odakle«, našega »kamo« i mjerila našega bivstvovanja? Možemo li jednostavno hipotetički živjeti, »kao da Bog ne postoji«, iako možda i postoji? Pitanje Boga nije za čovjeka teoretski problem poput pitanja postoje li izvan periodnoga sustava elemenata još neki drugi, do sada nepoznati elementi itd. Naprotiv, pitanje Boga je izrazito praktična činjenica čije se posljedice očituju na svim područjima našega života. Ako, dakle, u teoriji pripustim agnosticizam, moram se u praksi odlučiti između dviju mogućnosti: živjeti kao da Boga nema ili živjeti kao da ga ima i kao da je mjerodavna stvarnost moga života. Postupim li na prvi način, praktički sam zauzeo ateističku poziciju i možebitnu neistinitu hipotezu učinio osnovicom čitava svoga života. Odlučim li se za drugi izbor, opet se krećem u čisto subjektivnoj vjeri... Bilo kako bilo, posve je očito da se temeljitijim ispitivanjem sjaj agnostičkoga rješenja ne može dugo održati. Kao čista teorija, on se pokazuje posve jasnim i uvjerljivim, ali agnosticizam je po svojoj biti više od teorije, u pitanju je životna praksa. Ako ga se pokuša »prakticirati« u ovomu njegovu stvarnom dosegu, izmiče poput mjehura od sapunice; raspršuje se jer se ne može ne suočiti s izborom što ga je upravo htio izbjeći. Pred pitanjem Boga za čovjeka ne postoji neutralnost. On može reći samo »da« ili »ne«, i to uvijek sa svim posljedicama i za najneznatnije stvari života. Joseph Ratzinger "O vjeri, nadi i ljubavi"


Upravo je to Kant uvidio, i zato se odlučio za opciju gorljivog vjernika.

..pošto je moralni propis u isto vreme (na taj način) i moja maksima (kao što to Um zahteva), ja ću neizostavno, bez kolebanja (unausbleiblich), verovati u egzistenciju Boga, i u neki budući Život, i siguran sam da ništa ne može pokolebati tu Veru, pošto bi inače [u protivnom slučaju] bila opovrgnuta moja moralna načela, kojih se ne mogu odreći a da u svojim rođenim očima ne izgledam dostojan prezira. Immanuel Kant "Kritika čistog uma"

Ništa naime bogu ne čini više časti nego ono što je najdragocjenije na svijetu, štovanje njegove zapovijedi, pridržavanje svete dužnosti, koje nam nalaže njegov zakon... Immanuel Kant "Kritika praktičnog uma"

Čini ono po čemu ćeš postati dostojnim da budeš blažen. Immanuel Kant "Kritika čistog uma"

Blaženstvo je zadovoljenje svih naših nagnuća.. Immanuel Kant "Kritika čistog uma"





Ne. Nama nije važno jel Ivančićava hagioterapija djeluje, niti jel Nikolaj Berdjajev ispravno tumači duh, i njegovo razlikovanje duha i duše, pa ako je u krivu, Ivančićeva hagioterepija propada. Mi moramo postaviti pitanje na početku, baš kako ga je taj tip Željko Tadić postavio; jel uopće moguća suradnja između teologije i znanosti. Tek kada se to utvrdi onda možemo pitati kakva i u kojoj mjeri. Taj Željko Tadić kaže;


Rečeni je kako su teologija i prirodne znanosti dva plućna krila na koja čovjek diše. Uz dužno poštovanje, ali ovo je omalovažavanje znanosti! Ovo je za mene isto kao da je rečeno da su prirodne znanosti i astrologija dva bubrega. Astrologija kao i astronomija, proučava svijezde i njihovo kretanje, ali temelji i zaključci jedne i druge discipline su toliko različiti da nikako ne možemo govoriti o srodnosti ta dva područja. Isto je i sa znanošću i teologijom. Teologija je zapravo kao rak na plućnom krilu znanosti. Željko Tadić

Dakle, ne postoji apsolutno nikakva šansa da bude suradnje. Zato su nam daljnja pitanja nevažna. Ali problem je što Einstein i Planck kažu drugačije;


Znanost bez religije je šepava, religija bez znanosti je slijepa. Albert Einstein "Moj pogled na svijet"

Kamo god i koliko god možemo pogledati, između religije i prirodoslovne znanosti, ne nalazimo nigdje protuslovlja, ali zato upravo u odlučnim točkama nalazimo potpuno podudaranje. Religija i prirodoslovna znanost se ne isključuju,..., nego se međusobno dopunjuju i uvjetuju. Max Planck "Religion und Naturwissenschaft"

Dakle, netko od njih nužno govori neistinu, reklo bi se laže. Oprosti, ali ja ne želin živit u svitu u kojem se mora dokazivati da je Albert Einstein pametniji od tipa po imenu Željko Tadić. Ne! Ne mogu, niti želin prihvatiti takav svit. Ne da je Einstein pametniji od njega, nego je svaka usporedba između Einsteina i tog tipa po imenu Željko Tadić uvreda za zdravi razum.


Nešto želin komentirati, tip kaže;

Mnogo je onih koji se predstavljaju kao autoritet ali zapravo nemaju čime taj autoritet poduprijeti. No, razlika između tih takozvanih autoriteta i mene jeste u tome što se ja ne pretstavljam kao autoritet nego želim postati autoritet. Željko Tadić

Kad mi bude najteže u životu, kad budem na smrtnoj postelji, sititi ću se ove rečenice. Zake netko piše takve stvari? Može li netko na to odgovorit. Dragi Željko, završimo ovaj post sa mislima dvojice posebnih ljudi. Prvi je jedan od najvećih filozofa svih vremena, a drugi je jedan od najvećih, i neću puno pogriješiti ako kažem najveći znanstvenik svih vremena;

Kant onako "s visoka" riba sve "pametene glave";


Kad čujem da je neka ne obična glava demonstrirala da nema slobode čovječje volje, nade u budući život i u opstojnost Boga, onda sam željan da čitam tu knjigu, jer očekujem od njegova talenta da će unaprijediti moje spoznaje. Ja već unaprijed znam potpuno sigurno, da od svega toga nije učinio ništa. Immanuel Kant "Kritika čistog uma"

Svakako, doktrina o Bogu- osobi koji se upliće u prirodna zbivanja ne bi se nikad mogla, u stvarnom smislu, opovrći putem znanosti, budući da ta doktrina može uvijek naći pribježište u onim područjima u koja znanstveno istraživanje još uvijek nije bilo u stanju stupiti nogom. Albert Einstein "Moj pogled na svijet"


Tako dugo dok su Kant i Einstein iza mene, mogu mirno spavati.

Znanost se ne bavi tim pitanjima niti pokušava odgovoriti na njih. Zar ne?


Jer smo znatiželjni. Jer je zabavno. Svaki dan radimo stvari koje nemaju smisla. Što tu nije jasno?


Nema problema. Problem je u pristupu prema takvim pitanjima. Da ponovim: "We say: No, no, we do not know what is true; we are trying to find out and everything is possibly wrong. Start out understanding religion by saying everything is possibly wrong -- let us see."


Ne. Ne radi to iz iracionalnog straha, nego iz znatiželje. Piše malo iznad.


Moram li komentirati razliku između dogmi i istraživačkog pristupa svijetu?


Pa? Isto bi rekao i Feynman za religiju.


Ne vidiš konzistentnost?? Ne razumijem. Mora li se "dude" strpati u jednu od tvojih kategorija da bi imao stav? Ili želiš "answers which might be wrong"?


Ne smeta me, ali savjetujem da malo istražiš o Einsteinu. No dobro, svejedno.


To je to? Malo konteksta nebi smetalo. O kakvoj religiji se radi? Gdje se to religija i znanost podudaraju?

Fran, što misliš o ovome? http://www.relativitybook.com/resources ... igion.html
Uostalom, što je s Feynmanom? Je li tebi ipak Einstein jači?

We don't need no education.
We don't need no thought control.
No dark sarcasm in the classroom.
Teacher, leave them, kids, alone.
Hey, Teacher, leave them, kids, alone!





Mislin da je za našu raspravu bitno: postoji li Bog, ako bi se na to moglo odgovoriti onda bi se tek tribalo pitati kakav je taj Bog.


O tome nekoliko redaka niže.


Možda nisi pažljivo čitao kad san napisao, citiram;



Sine! Vjerovati je znati.

Vjerovati znači i znati. Škole se temelje i na vjeri. Učenik vjeruje učitelju da je Zemlja okrugla, da na Zemlji ima pet kontinenata, da postoji Tihi ocean, da postoji Grenland , prašume, da postoji Kina, Japan, Afrika. Učenik vjeruje profesoru da su H20 doista sastojci vode. On zajedno s profesorima vjeruje dokumentima u kojima povijest govori da je živio car Julije Cezar, kralj Tomislav, da je Napoleon vodio ratove. Sve se to ne može znati nego vjerovati. Nije moguće nikakvim eksperimentom dokučiti Napoleona ili Julija Cezara ili kralja Tomislava i znati da su oni postojali. Mi možemo samo vjerovati tragovima o njima, a to su dokumenti. Da bi učenik znao da doista postoji Kina, ne preostaje mu nego otići u Kinu i uvjeriti se ili u to vjerovati. Budući da većinu naših spoznaja ne možemo sami utvrditi, mi u njih vjerujemo. Vjerujemo onima koji su do tih saznanja došli. Vjera je, dakle, posredovanje znanja. Jer vjerujem, zato znam. Tomislav Ivančić "Povratak nade"

...u životu čovjeka brojnije su istine u koje se jednostavno vjeruje od onih koje on stječe osobnom provjerom. Tko, naime, može sam od sebe točno ispitati bezbrojne znanstvene rezultate na koje se oslanja današnji život? Tko može sam od sebe ispitati mnoštvo spoznaja koje svakodnevno primamo iz različitih dijelova svijeta i koje se općenito drže istinitima? Tko, napokon, može ponovno prijeći putove iskustva i mišljenja na kojima je skupljeno toliko blago mudrosti i vjerskoga osjećaja ljudskoga društva? Dakle, čovjek-tražitelj također je onaj koji živi vjerujući drugome. Svatko, u vjerovanju, vjeruje u spoznaje koje su postigle druge osobe. Ivan Pavao II. "Fides et ratio"

Mnogo toga - zapravo većinu – moramo prihvatiti s povjerenjem u »znanost«, pogotovu što naše zajedničko, kao i pojedinačno iskustvo, dostatno potvrđuje njezina dostignuća. Od ranoga jutra do večeri svi rabimo tehničke proizvode čije znanstvene uzroke ne poznajemo: tko može proračunati statiku visokogradnje i osobno se u nju osvjedočiti? U funkcioniranje dizala? U čitavo područje elektrike i elektronike s kojim se svakodnevno susrećemo? Ili (kada nas razlozi prisile) u pouzdanost sastava nekoga lijeka? Tako bi se moglo pitati i dalje. Živimo u mreži onoga što ne znamo, ali se u to pouzdajemo poradi općih pozitivnih iskustava. »Vjerujemo« da sve to ima svoju ispravnost i tom »vjerom« zadobivamo udio u proizvodima koji su plod znanja drugih. Joseph Ratzinger "O vjeri, nadi i ljubavi"


Đe to Einstein vidi vezu između religije i znanosti ja to ne mogu znati, budući da mi tikvanja ne dozvoljava da stupim na to područje. No, to me najmanje mora zabrinjavati, bitno je da je Einstein stupio na ta područja znanosti u kojima vidi, kako ga on zove "Zakonodavca". Meni nije razumljivo kako Einstein iz te komplicirane fizike i matematike vidi Boga, ali ja mu virujen da ga vidi, da ga vidi kao nekog tko je odredio sve te zakone. Do dana današnjega mi nisu jasna mehanika i dinamika Isaaca Newtona, a čovik je živio prije 284 godine. I nije mi to previše važno, važno je da on kaže;

Ovaj elegantni sklad sunca, planeta i kometa nije se mogao roditi bez nacrta i moći jednog inteligentnog i moćnog bića. I ako su zvijezde stajačice središta analognih sustava, svi oni budući su konstruirani prema jednom te istom nacrtu, bit će podvrgnuti moći Jednoga… On vlada svim stvarima ne kao duša svijeta, nego kao gospodar svemira. A zbog njegove vlasti obično ga zovemo Gospodin Bog (…). Isaac Newton "Principi"

Ako me razumiš šta mislin. Možeš li ti provjeriti sve šta je Einstein naučavao? Možeš li provjeriti 1% od tih spoznaja? Teško. Izgleda da mu moramo virovati na rič, njemu i ostalim znanstvenicima koji to potvrđuju.




Šta ti misliš o ovome?


No one can read the Gospels without feeling the actual presence of Jesus. His personality pulsates in every word. Albert Einstein (cit. prema: Walter Isaacson "Einstein and Faith")

God is a mystery. But a comprehensible mystery. I have nothing but awe when I observe the laws of nature. There are not laws without a lawgiver.. Albert Einstein (cit. prema: William Hermanns "Einstein and the Poet")

Često čitam Bibliju. Albert Einstein (cit. prema: Vladimir Paar "Suvremena znanost i vjera- Mostar, 29. i 30. 10. 2010")

Ne mogu pojmiti istinskog znanstvenika, a da nije prožet dubokom vjerom. Albert Einstein "Moj pogled na svijet"

Najviša načela naših težnji i prosudbi dana su nam u židovsko-kršćanskoj religioznoj tradiciji. To je vrlo visok cilj kojeg, s našim slabim snagama, možemo doseći samo vrlo nedostatno, ali koji daje siguran temelj našim težnjama i vrednovanjima. Albert Einstein "Moj pogled na svijet"


A ovo se virovatno odnosi na tebe;

In view of such harmony in the cosmos which I, with my limited human mind, am able to recognize, there are yet people who say there is no God. But what really makes me angry is that they quote me for the support of such views. Albert Einstein (cit: prema Ronald W. Clark "Einstein: The Life and Times")

Koje li ironije. Lol.



Da na pitanje probam odgovorit pitanjem, može?

Šta misliš jel Takuma Sato ipak "jači" od Mihaela Schumachera? Drugim ričima, Einstein je Einstein, i nema tu muljanja. Zato jest on Einstein, a nije netko drugi Einstein. Npr. ovaj čovik kojeg spominješ: Richard Feynman. Možda je Einstein negde pogrešio u svojim teorijama, može će se pronaći tipovi koji će još više saznati o znanosti od Einsteina, možda su se već pojavili. Bit svega jest, da je upravo Einstein dao ogroman doprinos znanostima, zato i jest postao Einstein. Zato jest najpoznatiji znanstvenik na svitu, sigurno to nije postao jer je imao lipe oči, ili bujnu kosicu.

A što se tiče tog Richarda Feynmana, čovik mi izgleda kao agnostik. Premo ovome šta si citirao od njega;

If you expected science to give all the answers to the wonderful questions about what we are, where are we going, what the meaning of the universe is, and so on -- then I think you can easily become disillusioned and look for some mystic answer to these problems. Richard Feynman "The Pleasure of Finding Things Out"

I have approximate answers and possible beliefs and different degrees of certainty about different things; but I am not absolutely sure of anything and of many things I do not know anything about; such as whether it means anything to ask why we are here and what the question might mean. Richard Feynman "The Pleasure of Finding Things Out"


Thom nisan upratio, jesi li ti ateist ili agnostik?



Ni meni taj engleski ne leži, uvik se moram boriti s njim. Koristim ga kad nemam drugog izbora. A moram priznati da zavidim svima koji znaju engleski, mislin onak perfektno. To je doista korisno. Postoje tone i tone zanimljivih knjiga u pdf formatu, koje kako izgleda godinama neće biti prevedene na hrvatski jezik.

Stvarno smo zakinuti s tim engleskim, ja pogotovo!
Da sam bar siguran da ću pomoću nekog programa naučiti da mogu čitati, učio bih sigurno, ali nisam siguran koliko je to vrijedno truda.!

Vidio sam da je obzor zaobljen. Vidio sam slike Zemlje iz svemira. Snimke Zemlje iz svemira čak i mnoštvo amatera radi.


Vidio nekoliko.


Vidio.


Vidio.
Boga nisam vidio, a niste ni vi. Jer je to vjera, a ne znanje.


Isto se može provjeriti. Ako obični laik nema pristup, onda barem vidi da se ta tvrdnja savršeno uklapa u sve modele kemije, koliko god duboko išli.


Za to isto imamo izvore. Neke stvari možda nisu jasne ili uvjerljive, no to je čar povijesti.

Tako je, znanja. Nije teško sam dolaziti do novih znanja i vidjeti da se sve uklapa sa prethodnim znanjima. Nije teško sam doći do rezultata i vidjeti da su i drugi došli do istih.
Vjernici imaju vjeru i ostaje na vjeri. Zato se i zove vjera.


Ne može se. Ali bilo tko može ispitati prilično mnogo znanstvenih rezultata.


U nešto sam jako uvjeren, u nešto drugo baš i nisam. Imam i razloge za to, koje možeš vidjeti iz ovog malo gore.


Feynman ne vidi boga. I?


Ne. U onom pismu kaže da ne vjeruje u osobnog Boga.


Ok, ukratko: Einstein je Einstein, nema muljanja. Zato je on Einstein, a Feynman nije. Možda je Einstein pogriješio, možda ima i boljih od njega. Ali Einstein je dao ogroman doprinos, zato je on Einstein. Najpoznatiji.
Probat ću opet, malo kraće, možda mi bude jasnije.
Einstein je Einstein. Feynman nije Einstein. Možda ima boljih od Einsteina. Ali on je dao doprinos. I najpoznatiji je.
Zanimljiva logika. Uvjerio si me da je Schumacher bolji od Satoa.


Ateist ili agnostik - ti pojmovi ne znače baš ništa. Samo jedva čekaš kategorizirati i onda mi pridijeliti popularne labele ateista ili agnostika, kako ti odgovara. Možemo i diskutirati o tome što je ateist ili agnostik. Ne, hvala. Zato i imam problem s filozofijom. Bar jedno je sigurno: ne vjerujem u tvojeg boga.

Imaš dobro oko.


Vidija san i ja slike, ali jesu li to slike zemlje ili nekog drugog planeta? Znanstvenicu kažu da jest zemlja, ali meni samo preostaje da virujem u to, ne znan kako bi to osobno provjerio.


Tell me lies
Tell me sweet little lies
(Tell me lies, tell me, tell me lies)
Oh, no, no you can't disguise
(You can't disguise, no you can't disguise)
Tell me lies
Tell me sweet little lies


Tell me lies
Tell me sweet little lies
(Tell me lies, tell me, tell me lies)
Oh, no, no you can't disguise
(You can't disguise, no you can't disguise)
Tell me lies
Tell me sweet little lies


Tell me lies
Tell me sweet little lies
(Tell me lies, tell me, tell me lies)
Oh, no, no you can't disguise
(You can't disguise, no you can't disguise)
Tell me lies
Tell me sweet little lies


Nisi vidio misli, a nismo ni mi. Pa ipak, teško da će se pronaći osoba koja ne viruje da postoje misli, iako ih nitko do sada nije vidio. Jesi li vidio aksiološku stvarnost kao što je: ljubav, pravda, dobrota? Mislin da nisi, niti itko to može vidit, ipak svi normalni ljudi u to viruju. Reklo bi se;

aksiom (grč. axioo — cijenim, držim vrijednim, usvajam ) — prema tradicionalnom shvaćanju nedokaziva istina toliko očevidna da ne potrebuje dokaza. Suvremeno shvaćanje, međutim, uopće ne postavlja zahtjev očevidnosti: sve nedokazive istine koje prihvaćamo bez dokaza, a služe nam za izgradnju aksiomatskog sustava, nazivamo-aksiomima ili postulatima. Boris Kalin "Povijest Filozofije"


Recimo da ja želim provjeriti, kako bi to provjerio, možeš me malo detaljnije uputiti kako da to provjerim? Ja san obični laik, i viruj mi da ne vidim da se ta tvrdnja savršeno uklapa u modele kemije. Budimo realni, ja ni ne znan šta su to modeli kemije. Uvik san imao poklonjenu dvojku iz kemije.


Koje? Slike na kojima je prikazan neki čovik za kojeg se tvrdi da je Napoleon? Ili hrpu papira đe piše da je postojao Napoleon? Ti meni pokaži Napoleona, da ga ja na svoje oči vidin, onda ću virovat.


Npr. ja želin doći do novih znanja. Zanima me jel se ova formula (bez obzira o čemu se tu radilo) uklapa sa prethodnim znanjem. Kako bio došao do toga da to provjerim.





Ti kažeš, citiram;


Tebi možda nije, ali ima nas pomalo "sporih" po tim pitanjima fizike i matematičkih formula, uglavnom da skratim, možeš ovu formulu učiniti da bude nekako pristupačna nama koji smo pomalo spori? De malo razjasni, o čemu se tu zapravo radi.


Istina. Samo, postavlja se pitanje: jel ta vjera opravdana ili nije. Jel vjerovati u Boga znači biti naivan čovik, ili upravo suprotno. Prema Ratzingeru (a i mnogim drugima, vjerovati je opravdano);

..razum mi potvrđuje da je opravdano vjerovati. Joseph Ratzinger "Bog i svijet"

Jel razumno virovat ili ne, to bi svaki čovik sam tribao proispitati. Ja se moram složiti sa Ratzingerom.



Moram da se ne složim sa ovim. Možeš mi dati neki savjet kako da osobno ispitam barem dio znanstvenih rezultata? Tako da se ja na svoje oči uvjerim da je to doista tako.


Baš kao i ja. Ali, ne čini ti se da uvjerenje možda nije dovoljno? Najbolje da sve provjerimo, pa da budemo sigurni. Ali kako sve provjerit? Dobro, to pitanje san ti gore postavio, možda imaš neki dobar savjet.


Ne vide ga ni Ivo Josipović i Stipe Mesić. I? Priznaj da oni i nisu baš neke face, netko čije mišljenje vridi nešt. Ali kad spomenem Albert Einsteina ili Immanuel Kanta, onda je to već sasvim druga priča, jel sine? A i taj Feynman ne kaže da ga ne vidi. Niti ga vidi, niti ga ne vidi. Prema ovom šta si citirao, pitanje Boga za njega je ostalo otvoreno pitanje.



U onom pismu kaže to, u ostalim pismima kaže drugo.



Konačno da se jednom slažemo. Dobro si prokužio.


Da. Einstein je Einstein, jer je on Einstein. Sine to se u filozofiji zove tautologija. Malo filozofskog muljanja ne škodi.


Zar postoji čovik kod kojeg je to upitno? Lol.


Kako si to zaključio?