www.tebe-trazim.com

Pozdrav ja sam bio na konferenciji Tatjane Anisimove .

Moram se nadovezati na tu temu. Tatjana nije spomenula Čistilište. Nego je spomenula mjesto gdje su duše koje čekaju na sud.
Biblija na niti jednom mjestu ne spominje čistilište.

Isus je umro da plati kaznu za sve naše grijehe (Rimljanima 5,8). U Izaiji 53,5 piše: »Za naše grijehe probodoše njega, za opačine naše njega satriješe. Na njega pade kazna – radi našeg mira, njegove nas rane iscijeliše«. Isus je patio za naše grijehe da nas izbavi od patnje. Reći da i mi moramo patiti radi svojih grijeha znači zanijekati da je Isusova patnja bila dovoljna. Reći da moramo okajati naše grijehe čišćenjem u Čistilištu znači zanijekati dostatnost Isusove okajničke žrtve (1. Ivanova 2,2). Ideja da trebamo trpjeti radi naših grijeha nakon smrti suprotna je svemu što Biblija kaže o spasenju.

Priče za malu dicu.

Dokle će sve drugo biti važno? Dokle će se katolici učiti o svojoj vjeri iz 24.sata.hr., mojasudbina.hr., story.hr., wikipedija.hr., jubito.,hr. itd. Pa tko je Tatjana Anisimova? Tko je ta anonimka koja bolje poznaje nauk Katoličke Crkve od same Katoličke Crkve?

DS 1820 Budući da je Katolička crkva, poučena Duhom Svetim, na temelju svetog Pisma i stare predaje otaca, učila na svetim saborima i u najnovije vrijeme na ovom ekumenskom saboru, da postoji čistilište [usp. *1580], te da se dušama koje se tamo nalaze pomaže molitvama vjernika, posebno pak (Bogu) prihvatljivom oltarskom žrtvom [usp. *1743 1 753]: sveti sabor naređuje biskupima da naučavaju i nastoje da se posvuda marljivo propovijeda, kako bi svi Kristovi vjernici vjerovali i držali se zdravog učenja o čistilištu koje su predali sveti oci i sveti sabor.


Jaka stvar.


Zar je bitno što ta anonimka spominje?


Točno rič čistilište se ne spominje. No na više mista se ukazuje na postojanje čističišta (usp. 2 Mak 12,42-45; 1 Kor 3,15; 1 Pt 1,7; Mt 12,32; 1 Iv 5,17; Mt 5,26; Lk 12,59).


Kaže tko? Ti?

uvijek me zanimala jedna stvar: jeli istina da po Calvinovoj teoriji Bog neke ljude stvara kako bi ih bacio u pakao?
negdje sam to davno pročitala i u nedostatku vremena nisam dalje istraživala ali uvijek mi se nekako vrati to pitanje. Fran?

Da, jer nekom logikom, Bog je dao čovjeku slobodnu volju, i čovjek sam svojim postupcima i odlukom određuje gdje ide na kraju! Iako je Bog sve učino da ga spasi!!
Jer kako Bog zna gdje će tko ako ga nije stvorio, dakle čim ga Bog zamisli, ili stvori, odmah je ta duša predodređena za vječnost. A, ako ne stvori tu dušu, ne može Bog niti znati kuda će s njom, jer ju nije niti stvorio!!Jer kako češ zanti što će biti s nečim a što nije niti stvoreno niti postojali, pa čak niti bilo u zamisli!
Neki pitaju, zašto Bog stvara tog čovjeka ako zna da će u pakao, mislim da Bog ne zna gdje će neka duša ako ju ne stvori, ako ju stvori ili zamisli, već je duša stvorena, i nema nazad, predodređena je za vječnost, a na njoj je da odluči, gdje će, uz svu Božju pomoč,sakramente, milost i žrtvu!!
Vrlo jednostavno!!

Jest, istina je. Također je istina da je Katolička Crkva osudila takve teze. Između ostalog spominje se;


DS 1554 Kan. 4. Tko kaže da čovjekova slobodna volja pokrenuta i potaknuta od Boga, pristajući uz Boga koji ju potiče i zove, ništa ne čini čime bi se priredila i pripremila da prihvati milost opravdanja, te da se (toj milosti) ne može niti usprotiviti kad bi to i htjela, nego da poput nečeg neživog uopće ništa ne radi i da se ponaša sasvim pasivno, naka bude kažnjen anatemom [usp. *1525].

DS 1555 Kan. 5. Tko kaže da je čovjekova slobodna volja poslije Adamovog grijeha izgubljena i ugašena, ili da se radi samo o nazivu, štoviše o nazivu bez sadržaja, te konačno da je ona privid koji je đavao izmislio u Crkvi, neka bude kažnjen anatemom [usp. *1521 1525 1486].

DS 1556 Kan. 6. Tko kaže da nije u čovjekovoj vlasti hodati vlastitim zlim putem, nego da zla djela isto kao i dobra čini Bog, ne samo dopuštajući ih, nego uisitinu i stvarno, tako da su ona prava njegova djela, kako Judino izdajstvo tako i Pavlov poziv, neka bude kažnjen anatemom.

DS 1557 Kan. 7. Tko kaže da su sva djela učinjena prije opravdanja, bila ona učinjena zbog bilo kojeg razloga, zaista grijesi i da zaslužuju Božju srdžbu; ili koliko god netko jače nastojao da se pripremi za milost, toliko više griješi, neka bude kažnjen anatemom [usp. *1526].


Kad se predestinacija shvaća kao uklanjanje ljudske slobode u spasenjskom djelovanju, onda je heretički predestinacionizam (DS 529 621 si 625 1556 1567; NR 824 835). Ne postoji nikakva pozitivna i aktivna predestinacija za grijeh. Takva je nespojiva i nužna za svetost Božju i njegovu sveopću volju spasenja, jer grešnost grešnog čina kao manjak bića ne zahtijeva nikakvu pozitivnu božansku uzročnost. Karl Rahner & Herbert Vorgrimler "Teološki rječnik"


...u kršćanstvu se neprestano pojavljivalo takozvano učenje o predestinaciji. Po tome učenju jednostavno je unaprijed određeno tko će doći u raj, a tko u pakao. Crkva je to oduvijek odbijala. Jer zamisao da ja kao pojedinac zapravo ne mogu ništa učiniti, zato što sam predodređen za pakao, a ako sam predodređen za raj, onda je tako, sigurno nije primjerena vjeri. Joseph Ratzinger "Bog i svijet"



Svaka duša je predodređena za vječnost. Bog za svakog pojedinog čovika od vječnosti zna gdje će završiti, hoće li to biti raj ili pakao. Sve šta je stvoreno, stvoreno je od vječnosti. Zake je neke Bog stovorio, a od vječnosti je znao da će propasti? Na to pitanje čovik nema odgovora.

Da Fran, svaka duša je predodređena za vječnost! Bog zna gdje će završiti, jer ima uvid u vječnost, ali ne bi znao da tu dušu nije stvorio. Čim ju je zamislio, stvorio ju je i odmah je znao što će biti s njom(gdje će ta duša sa slobodnom voljom se odlučiti).
Bar ja nekako tako mislim! Ili i ti tako misliš!?

hvala na odgovorima! saznala sam sad ono što me zanimalo..

Očito...

Ja ne mislin tako. Nije moguće da Bog nešto ne zna. Zato je ovo isto kao da kažeš da netko u istom trenutku i jast i nije. Paradoks. Samo pomisao da Bog nešto ne može znati govori da to nije moguće.

Obično se veli, kako bi se izbjegla kriva shvaćanja, da Bog može sve što nije protuslovno (logika je naime izraz njegove biti). No tome je tako samo do neke mjere. Kad, naime, tako govorimo, onda shvaćamo moguć­nost koju Bog može udjelotvoriti kao nešto što je pred Njim i o Njemu neovisno. Pritom neopazice zamišljamo mogućnost kao neku vrstu okvira ili kao osnovicu koja unaprijed postoji i koja je o Bogu neovisna te i njemu samome unaprijed određuje što on može i što ne može. Valja, međutim, uvidjeti da protuslovnost i mogućnost ne postoje mimo Boga i neovisno o njemu; naprotiv, on je njihova baza, začetak i uvjet. Stoga moramo, slijedeći logiku počela, drukčije reći: nije istina da Bog može učiniti sve što je moguće, nego sve ono što je moguće, jest moguće zato što to Bog može stvoriti. On je apsolutno počelo ne samo zbiljskoga, nego i svega mogućega bitka. Stjepan Kušar "Filozofija o Bogu"

Drugim ričima, scenarij u kojem bi Bog bio u neznanju nije moguć. Evo šta ti govore dogme Katoličke Crkve po tom pitanju;

God's knowledge is infinite. (De fide.)
God's knowledge is purely and simply actual.
God's knowledge is subsistent.
God's knowledge is comprehensive.
God's knowledge is independent of extra-divine things.
The primary and formal object of the Divine Cognition is God Himself. (Scientia contemplationis)
God knows all that is merely possible by the knowledge of simple intelligence (scientia simplicis intelligentiae). (De fide.)
God knows all real things in the past, the present and the future (Scientia visionis). (De fide.)
By knowledge of vision (scientia visionis) God also foresees the free acts of the rational creatures with infallible certainty. (De fide.)
God also knows the conditioned future free actions with infallible certainty (Scientia futuribilium). (Sent. communis.)


Budući da ne posjedujem dovoljno znanja da ove dogme prevedem sa barem 95% preciznošću, zamolit ću tetu Piu da nam da stručni prijevod ovih dogmi. Njoj je engleski jezik specijalnost.

By knowledge of vision (scientia visionis) God also foresees the free acts of the rational creatures with infallible certainty. (De fide.)

Znači li ova dogma da je Samuel u pravu? Bog zna unaprijed sve naše odluke, a svi imamo priliku biti spašeni.