www.tebe-trazim.com

Hvaljen Isus i Marija.
Evo dok ovo pišem zahvaljujem Bogu na svima vama što mi ulijevate ljubav i toplinu u srce svjedočeći za Krista Isusa.
Još jedno svjedočanstvo imam podijeliti s vama.

Godine 2005. želio sam otići u Međugorje na mladi fest. Prijatelj preko kojeg sam upoznao Isusa mi je rekao za susrete mladih i ako hoću ići da će mi sačuvati mjesto. Srce mi je zaigralo od sreće no opet...sama pomisao da ja nemam novca, tek sam završio školu, majka ima malu mirovinu. Ništa, brzo pogled u Gospodina, molitva dragom Isusu, Gospi i naravno molitva u jezicima. Nakon par dana dobijem ponudu da idem u nadnicu čupati metlice u kukuruzu - 80kn dan. Put u Međugorje 800kn. Krenio ja u nadnicu veselo, pjevajući čupam metlice, oko mene mladi koji me ispitivaju : Kako možeš tako rano ujutro pjevat i biti tako vesel. Rekoh im jednostavno....Skupljam si novce za Međugorje. I tako dan po dan radeći i veseleći se Međugorju jave nama radnicima da će isplata nadnice kasniti 5-6 dana. Jao kakvo razočarenje. Toliko se veseleć, i sad blokirano. Što sad kako, zašto Gospodine...milijun pitanja Gospodinu, zar ne želi da idem, zar nisam zaslužio...I Bog mi je dao odgovor.
Zvoni telefon...javljam se, a na drugoj liniji tetka Ljubica iz Njemačke (mamina sestra). Halo, šta ima Dario kod vas?
Rekoh teta, samo da znaš...ispričam joj za nadnicu, Međugorje i sve...a tetka će meni: "Rodila ga majka, ajde sinko nemoj se sekirat poslat će tebi tetka 100 eura da imaš. Jao kakve li sreće, hvale Bogu i skakanja, pjevanja...ma svega. Tako da sam ja otišao u Međugorje, sa tetkinim parama, produbio sam svoju vjeru i poglede i upoznao mnoštvo divnih ljudi...a tek klanjanje pred Presvetim. Božja prisutnost, mir i blagostanje.
Dojmove iz Međugorja se teško mogu opisati, to se jednostavno mora doživjeti, a posebice mladi fest...38 000 mladih iz neznam ni sam koliko zemalja. Hvala Bogu na svim predivnim trenucima koje mi Dragi Bog poklanja, hvala vama draga braćo i sestre na vašim molitvama i svjedočanstvima.

Samo da još nadodam, vidite u mojem slučaju kako je Gospodin iskušavao moju vjeru...
prvo Međugorje - nemam novaca; nadnica - sreća; nema isplate - tetka ljubica.

Hoću reći da Gospodin stalno iskušava našu vjeru, i da je samo potrebno vjerovati u Njegovu dobrotu i ljubav ma koliko god nam bilo teško. Vjera srcem, a ne glavom...to je put gdje ćeš uistinu susresti Gospodina i poći mu ususret.

"Križ je svaki trenutak tvoga života, hoćeš li ga prihvatiti ili odbaciti. Ne boj se, prihvati svoj križ i pođi za mnom tu ćeš me naći ." , Tomislav Ivančić

Hvaljen Isus i Marija.
Pozdrav u Gospodinu svima vama draga braćo i sestre.

2005.godina, mladi fest Međugorje.
Autobus mladih stigao je u Međugorje. Smješteni smo bili po kućama u krugu od 50metara.
Svaki dan u Međugorju je organiziran,isplaniran tako da se malo ima slobodnog vremena.
Jedno poslijepodne okupili smo se svi iz autobusa pred kućom gdje su neki od nas smješteni da se dogovrimo gdje će tko ići za slobodno vrijeme i da razmijenimo brojeve mobitela u slučaju da se netko izgubi jer je bio mladi fest (38 000 mladih). I tako jedni idu na kavu, drugi na pizzu, bazen...
S nama je bio mladić Branimir koji ne može hodat od rođenja i pita naš voditelj njega gdje bi on htio ići.
On kaže da bi on htio na misu, ali ako ga nitko ne može odvesti nema veze.
Ja se javim da ću ga odvest.
Došli smo pred crkvu, i sjednem na klupu.
Dok smo čekali misu, pitam ja Branimira da li je ikad bio ovdje i jeli što doživio. Kaže on potvrdno da je.
Hoćeš mi ispričati? Hoće.
Branimir: "jedne godine dok sam s majkom bio u Međugorju, došli smo pred Gospin kip, i svako je imao svoje molitve. I kažem ja Gospi...Gospe zašto ja ne mogu hodati? Zašto ja ne mogu plesat s djevojkama? Zašto ljudi miču pogled s mene kad me vide i kad ih pogledam? Zašto baš ja? Zašto Bože?....I odjednom čujem Isusov glas...
"Što će ti svi ljudi ovoga svijeta kad te Ja Volim"
a ja sam onda toliko počeo plakati, a moja majka stoji iza mene i plačuči me ispituje...Sine što ti je? Jesi dobro?...misleći da me nešto boli, a ja nisam mogao doći da kažem majko sve je u redu...ja plačem od sreće, ne od tuge."

Dok je on meni to pričao, meni su suze lile ko iz potoka...kad god pričam nekome o njemu svima krenu suze jer istinito je njegovo svjedočanstvo. Slava Isusu

:b112:

Htjela bi nesto podjeliti s vama sto me je jako obradovalo kad sam prepoznala sto mi se dogodilo.
Prije nekih, pa sad ce i dva mjeseca, osjetim u sebi nagon na neku molitvu. <<<<dolazi mi samo od sebe da molim za nesto. Par dana nikako ja odgonetnuti sto mi je. Ali ne da molim za sebe vec nekog drugog. i tako ja na net i nabasam na krunicu sv. Lucije. Bas za oci. Ma imam ja jedno malo crno oko za koje bi se mogla moliti, a i postiti cu. Krenem ja sa postom i nikad mi lakse. Cudim se sama sebi, jer prije bi ja izmisljala toplu vodu samo da nekako obidem oko pravila posta. Sad ide ko po loju.????
Posto sam samo covjek jako sam molila da se vrati vid u to malo oko.
I dalje je po ljudski molim za cudo kakvo ja hocu i tada saznajem!!(prije nisma znala) da mora malecka ici na kontrolu. Opet ja ocekujem svoje veliko cudo i ne povezujem jos ono s pocetka da je mene gurnulo u ovu molitvu i da ja moram samo prinjeti zrtvu,a Isus zna zasto mi je to poslao.
Nakon kontrole saznam da nije bilo sve uredu i da su cak morali raditi neki zahvat i za par dana ide opet na pregled. Taj zadnji pregled je prosao uredu i kontrola je za 6mj.

Sad se meni pali lampica!! Sad ja znam zasto ja postim i molim. Pa Isus je htio me navrijem upozoriti da ce nesto biti i da se pokrenem i hvala Mu da je sve proslo uredu.
Cudni su puti Gospodnji,ali za nas su jedini ispravni!
Slava Mu! Slava MU!