www.tebe-trazim.com

Kopitar rekli ste joj da proda kuću ali vas nije poslušala? Ovo je genijalno

Sad vidiš što znači biti tvrde šije, pazi sveci nisu tamo neki ljudi iz knjiga oni su tu među nama i obično tamo gdje se najmanje nadamo.
Imaš moj blagoslov bez obzira što pišeš stvari koje ne razumiješ te tako radiš više štete nego koristi.

[color=#FF8000][color=#FF4000][/color][/color]



Dej onda da probamo drugačije. Može Kopitaru?! Jel možeš ovde navesti šta je nauk Crkve po tom pitanju?!

Mogu ali tebi to nebi koristilo jer si slijep....sad vidiš koja je razlika između tebe i Jobice zvani još i Timotej .
Njemu nebi trebao crtati već bi odmah razumio a ti se ponašaš slično kao i INZ kojoj sam citirao mnoge Oce i naravoučenija Crkve zato ni tebi neću govoriti tim jezikom

Upozorio sam te da pripaziš a to je tebi smiješno zato ne želim više da ti stavljam užareno ugljevlje na glavu ,živi i budi sretan na ovom svijetu i uživaj dok možeš.

Vraga crnoga možeš. Drage volje bi ti ovde stavio nauk Crkve, samo kad bi ga znao.


No one, moreover, so long as he is in this mortal life, ought so far to presume as regards the secret mystery of divine predestination, as to determine for certain that he is assuredly in the number of the predestinate; as if it were true, that he that is justified, either cannot sin any more, or, if he do sin, that he ought to promise himself an assured repentance; for except by special revelation, it cannot be known whom God hath chosen unto Himself.

So also as regards the gift of perseverance, of which it is written, He that shall persevere to the end, he shall be saved:-which gift cannot be derived from any other but Him, who is able to establish him who standeth that he stand perseveringly, and to restore him who falleth:-let no one herein promise himself any thing as certain with an absolute certainty; though all ought to place and repose a most firm hope in God's help. For God, unless men be themselves wanting to His grace, as he has begun the good work, so will he perfect it, working (in them) to will and to accomplish. Nevertheless, let those who think themselves to stand, take heed lest they fall, and, with fear and trembling work out their salvation, in labours, in watchings, in almsdeeds, in prayers and oblations, in fastings and chastity: for, knowing that they are born again unto a hope of glory, but not as yet unto glory, they ought to fear for the combat which yet remains with the flesh, with the world, with the devil, wherein they cannot be victorious, unless they be with God's grace, obedient to the Apostle, who says; We are debtors, not to the flesh, to live according to the flesh; for if you live according to the flesh, you shall die; but if by the spirit you mortify the deeds of the flesh, you shall live. Council of Trent


The heretical doctrine of the Reformers, that man by a fiduciary faith knows with absolute certainty that he is justified, received the attention of the Council of Trent (Sess. VI, cap. ix), in one entire chapter (De inani fiducia haereticorum), three canons (loc. cit., can. xiii-xv) condemning the necessity, the alleged power, and the function of fiduciary faith. The object of the Church in defining the dogma was not to shatter the trust in God (certitudo spei) in the matter of personal salvation, but to repel the misleading assumptions of an unwarranted certainty of salvation (certitudo fidei). In doing this the Church is altogether obedient to the instruction of Holy Writ, for, since Scripture declares that we must work out our salvation "with fear and trembling" (Philippians 2:12), it is impossible to regard our individual salvation as something fixed and certain. Catholic Encyclopedia


SIGURNOST SPASENJA pojam je reformatorske teologije i označuje tako čvrstu vjeru u opravdanje da se ta vjera ne može više pomiriti ni s kakvom sumnjom u konačno spasenje čovjeka. Katolička teologija naziva takvu sigurnost apsolutnom sigurnošću spasenja, a trid. sabor odbacio ju je (DS 1533 sl 1540 sl 1563 sl; NR 804 809 sl 831 sl), jer je sumnja u ono što je Bog zaista učinio u Isusu Kristu i sumnja u Božju opću *spasenjsku volju kršćaninu apsolutno zabranjena, ali to još ne isključuje sumnju u vlastito spasenjsko stanje. U vezi s tim kršćanin je upućen na to da ima praktičnu sigurnost spasenja »najčvršće nade«, a da istovremeno svoju konačnu sudbinu stavi u suverenu odluku milostivog Boga. Problem sigurnosti spasenja temelji se u širem pitanju odnosa *vjere i *djela, *nade, *sinergizma, *predestinacije. Katolička nauka time ne samo da se slaže s jasno izraženom praktičnom sigurnošću spasenja kod Pavla, nego se slaže i s drugim biblijskim izjavama prema kojima čovjek mora ostvarivati svoje spasenje u »strahu i trepetu« (Fil 2,12; 1 Kor 10,12; Heb 12,29). Karl Rahner, Herbert Vorgrimler "Teološki rječnik"


DS 1540 Nitko pak dok živi u ovoj smrtnosti, ne smije tako misliti o skrivenoj tajni Božjeg predodređenja, da bi nedvojbeno tvrdio da je on sigurno u broju predodređenih [kan 15], kao da bi bilo istinito da opravdan više ne može griješiti [kan. 23], ili ako sagriješi da mu se mora obećati sigurno obraćenje. Naime, ne može se znati koje je Bog sebi odabrao, osim po posebnoj Božjoj objavi [kan. 16].

DS 1541 Isto (vrijedi) i o daru ustrajnosti [kan. 16] za koji je napisano: "Tko ustraje do svršetka, taj će se spasiti" [Mt 10,22; 24,13] (a to se ne može imati od drugud osim od onoga koji može onoga učvrstiti koji stoji [usp. Rim 14,4] da uspravno stoji i ponovno uspraviti onoga koji padne); nitko ne može sebi nešto s apsolutnom sigurnošću obećati, premda svi moraju staviti i postaviti najčvršću nadu u Božju pomoć. Bog će naime dobro djelo dovršiti kako gaje i počeo, ako oni sami ne iznevjere njegovu milost [usp. Fil 1,6], jer on izvodi i htjeti i dovršiti [usp. Fil 2,13; kan. 22]. Zaista, oni koji misle da stoje, neka paze da ne padnu [usp. 1 Kor 10,12], i neka sa strahom i trepetom rade na svom spasenju [usp. Fil 2,12], u naporima, u bdjenjima, u milostinjama, u molitvama i žrtvama, u postovima i čistoći [usp. 2 Kor 6,5si]. Znajući da su preporođeni u nadu slave [usp. 1 Pt 1,3] a još ne u slavu, moraju se naime bojati u borbi koja im još predstoji s tijelom, sa svijetom, s đavlom, u kojoj ne mogu biti pobjednici, osim ako zadobiju milost Božju, prema Apostolu koji kaže: "Dužnici smo, ali ne tijelu da po tijelu živimo! Jer ako po tijelu živite, umrijet vam je, ako li pak Duhom usmrćujete tjelesna djela, živjet ćete" [Rim 8,12st].



Rekao bi poznati hrvatski filozof Zvonimir Levačić Ševa: "Mmm da".


Ti si poznavao Jobicu (zvanog Timotej)?! Jest razlika između nas dvoje, normalno da jest. On mi je bio učitelj a ja sam još uvijek samo njegov učenik.


Njoj si možda citirao mnoge Oce, iako u to čisto sumnjam poznavajući tvoje pisanje , ali dok meni odgovaraš poprilično si "škrt" sa tim Ocima, recimo to tako. Jedino što mi nudiš su privatne mudrolije, i ruku na srce, tu nisi škrt.


Da pogodim?! Rađe ćeš ljubomorno čuvati za sebe?!


Tebi ne bi bilo smješno da vidiš nekoga kako silno želi ispast pametan a nemere?! Moj dobri prijatelj i učitelj Jobica (zvani Timotej) je imao za to izraz, kaže ovako: "..izgledaš kao smiješna kokoš koja silom hoće letjeti poput orla, ili barem podsjećati na orla."


Fala na lepim željama. Živim. Da sam baš nešto posebno sretan, nisam, nemerem ti lagati, ali živim, kaj mi drugo preostaje?!


p.s. Moram ti priznati Kopitaru da danas prvi put vidim ovu riječ "naravoučenija". Morao sam pogladat na internetu šta to znači.

Nauk crkve nije u slovu već u Duhu zato ne razumiješ ovo kao što me bi ni oce razumio jer je pisano "ne bacajte bisere pred svinje".
Najprije traži Kraljevstvo Nebesko i Duha Božjega pa ćeš razumjeti i učiteljstvo crkve ali ti ideš obrnuto i tražiš da ti Duha objasnim učiteljstvom.
Ne oživi li u tebi već sada ova sila Kraljevstva i ne uđeš li već sada u radost života vječnog nećeš nikad ni ući jer da si ušao ne bi onda ni pitao kako ja vidim.

I evo što vidim: to je nešto što nije shvatljivo oholima a nije otkriveno ni djeci. Zdanje je to s niskim ulazom, no unutra je visoko i ovijeno tajnama. A ja nisam bio takav da sam mogao ući u nj i sagnuti šiju da se prilagodim takvu hodu. Moja je, naime, nadutost bježala od njene skromnosti, a moja oštroumnost nije prodirala u njezine dubine. Ali je ona ipak bila takva da je rasla s malenima, no meni je bilo ispod časti da budem malen. Nadut od oholosti sam sam se sebi činio velik. Sv. Augustin "Ispovijesti"


Pošteno Kopitar! Sačuvaj onda Oce i Duha za nekog drugog. Idemo na prizemnje teme?! Na neku temu za koju ne treba poniznost?! Čitam dva filozofa: jedan se zove Leszek Kołakowski, drugi je Emil Cioran. Kaj ti trenutno čitaš?! Idemo malo tumbat po filozofiji ili kako?! Tek toliko da ubijemo dosadu?! Za filozofiju ne treba poniznosti, tu svaki tumba kako hoće! Ili imaš neki drugi prijedlog?!

Pričajte o tome zašto je puž tako spor.

I tu ćete se podiliti u mišljenju.

Kopitar oprostite ja bih vas nešto pitala naravno ako mi želite odgovoriti, ako ne hvala u svakom slučaju. Koje ste vi vjere?

Očigledno nismo u istom Duhu kad to pitaš.
Pitali su me još neki to isto, mislim da je Boni ili Bonifacije.
Tako nešto me sigurno nebi pitao Jobica ( zvani još i Timotej )ili njegov učenik Fran a također ni El Scorpio ili Dujam.

Pa ne bi ako ste isti hhhhhhh. Svoj svoga pripoznaje.