TEBE-TRAZIM.com

Bog sve okreće na dobro onima koji ga ljube
Sada je 20 kol 2014 06:50

Vrijeme na UTC + 01:00 sata [LJV]




Započni novu temu Odgovori  [ 92 post(ov)a ]  Idi na stranu 1, 2, 3, 4, 5 ... 10  Sljedeće
Autor Poruka
PostPostano: 25 kol 2006 19:25 
Odsutan
Korisnik s preko 1000 postova
Korisnik s preko 1000 postova

Pridružen: 13 vel 2006 14:38
Postovi: 1903
Lokacija: Ljubi i čini što hoćeš!
Vjeroispovjest: Rimokatolik
Dragi prijatelji,već nekoliko godina molim Časoslov(jutarnju i večernju,a kada imam vremena i srednji čas)i živo me zanima da li netko od vas moli ili bi želio znati što je to časoslov.Vjerujem da mnogi od vas znaju da je i sam Isus molio Psalme.Inače ta javna i zajednička molitva Božjeg naroda,se ubraja u prve dužnosti same Crkve.U Zagrebu u nekoliko župa se moli časoslov zajedno sa sv.misom,dok moram priznati u južnim dijelovima Lijepe Naše su daleko aktivniji po tom pitanju i na mnogim župama po Jadranu vidjeh da se vrlo zdušno moli sa sv.misom.No,da vas puno ne zamaram s podatcima,molio bih ako ima zainteresiranih da u ovom threadu svi zajedno učimo o Liturgiji časova,da možda netko i zavoli taj način molitve,pa će i radost čitave Crkve biti veća!

_________________
Poruka u boci bačena nekad davno, još putuje morem
i traži kopno,traži tebe, a kada te nađe
unutra ćeš pročitati.........


ZABRANJENO GUBITI NADU U BOLJE SUTRA,
GOSPODIN TVOJ!!




Vrh
 Profil  
 
 Naslov:
PostPostano: 25 kol 2006 19:56 
Odsutan
Korisnik s preko 1000 postova
Korisnik s preko 1000 postova
Avatar korisnika

Pridružen: 16 ožu 2006 16:36
Postovi: 7069
Vjeroispovjest: katolikinja
Da mene zanima,kod mene moja rodbina mole pojedinci(zene)dosta toga sam cula i vidjela sam knjigu kod njih,tako da nisam ni sama znala zasto su bas to odabrale,i evo kada si sada naveo,bas me interesuje, Mozesli da napises,i da nam objasnis...molim te...

_________________
Slika Prepusti Gospodinu putove svoje, u njega se uzdaj i on će sve voditi. Ps 37,5


Vrh
 Profil  
 
PostPostano: 25 kol 2006 23:17 
Odsutan
Korisnik s preko 1000 postova
Korisnik s preko 1000 postova

Pridružen: 02 lip 2006 13:46
Postovi: 1150
Lokacija: ZAGREB
joakim napisao:
Dragi prijatelji,već nekoliko godina molim Časoslov(jutarnju i večernju,a kada imam vremena i srednji čas)i živo me zanima da li netko od vas moli ili bi želio znati što je to časoslov.Vjerujem da mnogi od vas znaju da je i sam Isus molio Psalme.Inače ta javna i zajednička molitva Božjeg naroda,se ubraja u prve dužnosti same Crkve.U Zagrebu u nekoliko župa se moli časoslov zajedno sa sv.misom,dok moram priznati u južnim dijelovima Lijepe Naše su daleko aktivniji po tom pitanju i na mnogim župama po Jadranu vidjeh da se vrlo zdušno moli sa sv.misom.No,da vas puno ne zamaram s podatcima,molio bih ako ima zainteresiranih da u ovom threadu svi zajedno učimo o Liturgiji časova,da možda netko i zavoli taj način molitve,pa će i radost čitave Crkve biti veća!



Joakime, super ti je prijedlog, ja sam za. Znala sam ranije moliti s Radio-Marijom, srednji čas i večernju, ali svakako bi nam dobro došla pouka o Božanskom časoslovu, načinu molitve i zajednička molitva.
U župi sv. Mirko u Šestinama, jedan svećenik je organizirao vjeronauk za odrasle i poučavao ih molitvi Božanskog časoslova-bila sam jednom-al kako mi je daleko odustala sam..
Dragim ljudima za rođendane volim pokloniti B.časos., a sama ga nemam, pa evo ja sam baš radosna što si to predložio i što se želiš zauzeti da uđemo i u te divne molitve.
volim ovaj zaziv: Bože, u pomoć mi priteci, Gospodine pohiti da mi pomogneš!
Psalmi su mi najbolji dio Starog zavjeta, jedan period svog života sam ih učila na pamet- jednostavno sam neke htjela znati ,a najdraži mi je Ps.62.
sigurna sam da će i ostali radosno prihvatiti ovaj prijedlog, bilo oni koji ga već mole ili oni koji bi tek sad počeli... :arrow:

_________________
Sve možeš u Onome koji te jača!


Vrh
 Profil  
 
 Naslov:
PostPostano: 26 kol 2006 07:40 
Odsutan
Korisnik s preko 1000 postova
Korisnik s preko 1000 postova

Pridružen: 13 vel 2006 14:38
Postovi: 1903
Lokacija: Ljubi i čini što hoćeš!
Vjeroispovjest: Rimokatolik
Gdje su dvoje,troje u moje Ime-tu sam i ja...e pa drage moje sestrice a vjerujem da će nam se i drugi pridružiti sa svojim znanjem i prijedlozima i inim korisnim stvarima,idemo malo od povijesti samoga Časoslova.......

1. POVIJEST ČASOSLOVA

“Časoslov je onaj poseban oblik molitve što ga je stvorila i ozakonila Crkva, da njime zajednica Bogu iskazuje dužno štovanje posvećujući pojedine sate dana, na korist svih ljudi.”
Najvažnija oznaka časoslova je njegova podjela na sate dana. Tu je podjelu kršćanstvo naslijedilo od židovstva. Židovska je molitva časova bila vezana uz žrtveni kult u hramu. Tu su se prinosile jutarnje i večernje žrtve te se molila jutarnja molitva, molitva u sat popodnevne žrtve i večernja molitva. A i osobna molitva Židova bila je razdijeljena na različite sate dana. Redovita je bila molitva Šemŕ Israel. Prema jednoj tradiciji molila se tri puta dnevno: večerom, jutrom i o podne; a prema drugoj dva puta: kod lijeganja i ustajanja.
I sâm je Isus, kao pripadnik židovskog naroda, prihvatio njihov sustav dnevne molitve. Iz Evanđelja saznajemo da je molio rano ujutro i uvečer, a u prispodobi o farizeju i cariniku govorio je o popodnevnoj molitvi. No, Isus je znao moliti i cijele noći i usred dnevnog posla. Tako je njegova molitva prelazila okvire židovske molitve. No ona je prelazila te okvire i sadržajno. Isus je Boga nazivao Ocem te je i svoje učenike naučio moliti Očenaš.
Prva je Crkva u molitvi slijedila Krista te je obdržavala molitvene sate kao i on. U Didahé se spominje da se Očenaš molio tri puta dnevno. I Crkva je, slijedeći Krista, prelazila okvire židovske molitve, kako vremenski, tako i sadržajno. O tome nam svjedoče Djela apostolska. Crkva u 3. i 4. st. poznavala je 7 časova privatne molitve: ujutro i uvečer, o trećoj, šestoj i devetoj uri, o ponoći i prije pjeva pijetlova; te 2 molitvena skupa zajednice: jutarnji i večernji. O tome govori Hipolit u svojoj Traditio apostolica. U vrijeme progona liturgijska slavlja kršćanske zajednice pod vodstvom pastira nisu bila redovita, iako su prema tome težila. Sastojala su se od pjesama, himana i psalama, od čitanja Starog i Novog zavjeta , od pisama drugih kršćanskih zajednica i Acta martyrum, od homilije predstojnika, prošnji s Gospodnjom molitvom i završne molitve.
Poslije Konstantinovog mira ti su sastanci postali redoviti. Sâm se pak časoslov razvio u dva oblika: kao crkveni ili katedralni i kao monaški. Crkveni ili katedralni časoslov molio se u župnim i katedralnim zajednicama, a sastojao se od izabranog himna odnosno psalma, izabranog čitanja Svetog pisma, molbenice, molitve Gospodnje i završne molitve. Bitna mu je oznaka bila prilagođenost sudjelovanju vjernika. Monaški se časoslov molio u monaškim zajednicama i temeljio se na psalmima. Razvio se iz molitve pustinjaka koji su svaki dan molili cijeli Psaltir. Broj psalama koji se dnevno molio postepeno se smanjivao. Monasi su psalme i čitanja Svetog pisma uzimali po redu (lectio continua) za razliku od crkvenog časoslova gdje su bili izabrani prikladni psalmi i čitanja. Iako je oblik časoslova bio različit kod različitih monaških zajednica, većina ih je, uz jutarnju i večernju molitvu, imala noćnu molitvu, primu, terciju, sekstu i nonu te povečerje. Taj je časoslov bio svečan.
U vrijeme sv. Jeronima u rimskim su crkvama bile dvije redovite molitve: jutarnja i večernja, no postojale su također i molitve o trećem, šestom i devetom času te noćna molitva. To doba karakteriziraju i vigilije uoči godišnjice smrti nekog mučenika, ali i nedjeljne i svagdanje vigilije. Sv. Benedikt je rimskom časoslovu koji je zatekao dao konačan oblik. Učinio je to u svojoj Regula monasteriorum oko 530. godine. Taj je časoslov obuhvaćao noćno bdjenje, jutarnju, tri dnevna časa, večernju i povečerje. Psaltir se protezao na cijelu sedmicu. U tom su časoslovu bili ujedinjeni elementi crkvenog i monaškog časoslova. Posebno lijepim činilo ga je pjevanje.
U 11. st., u vrijeme Grgura VII, Rimski je časoslov postao jedinstven za cijeli Zapad. No pod utjecajem crkvene reforme u 11. i 12. st. koja je naglasila primat pape, zanimanje je pobudio i Časoslov rimske kurije. Novonastali franjevački red prilagodio ga je svojim potrebama saževši sve u jednu knjižicu koja je dobila naziv Breviarium. Bio je pogodan za zasebno recitiranje te se brzo proširio Europom.
Tijekom daljnje povijesti slijedile su nove reforme. U vrijeme humanizma nastojalo se ispraviti latinski jezik u časoslovu. Nakon Tridentskog sabora izišao je Breviarium sv. Pija V. 1568. godine. I neki potridentski pape zahvaćali su manjim dijelom u časoslov.
20. st. donijelo je još dvije reforme: sv. Pija X. te Pija XII. i Ivana XXIII. Pio X. je skratio i pojednostavio časoslov te je dao veću važnost temporalu. Na zatjev Pija XII. napravljen je nov prijevod psalama te je nastavljena reforma časoslova sv. Pija X. Ivan XXIII. je modificirao kalendar i neke detalje u časoslovu.........nastavljamo :arrow:

_________________
Poruka u boci bačena nekad davno, još putuje morem
i traži kopno,traži tebe, a kada te nađe
unutra ćeš pročitati.........


ZABRANJENO GUBITI NADU U BOLJE SUTRA,
GOSPODIN TVOJ!!




Vrh
 Profil  
 
 Naslov:
PostPostano: 26 kol 2006 09:04 
Odsutan
Korisnik s preko 1000 postova
Korisnik s preko 1000 postova

Pridružen: 13 vel 2006 14:38
Postovi: 1903
Lokacija: Ljubi i čini što hoćeš!
Vjeroispovjest: Rimokatolik
2. ČASOSLOV NA DRUGOM VATIKANSKOM SABORU I U POSABORSKOJ OBNOVI

Drugi vatikanski sabor progovorio je o časoslovu u Konstituciji o svetom bogoslužju, u IV. poglavlju. “U njemu se najprije iznose teološke zasade o naravi časoslova (čl. 83), posvećenju dana molitvom Crkve (čl. 84), moliteljima (čl. 85-56) te odredbe o preuređenju časoslova (čl. 87-94), o obveznom moljenju (čl. 95-97), o zajedničkom moljenju (čl. 98-100) te o jeziku časoslova (čl. 101).
Novi je časoslov tiskan na latinskom jeziku 1971. godine pod nazivom Liturgia Horarum iuxta ritum Romanum i to u četiri sveska: I. Došašće i božićno vrijeme, II. Korizma i vazmeno vrijeme, III. Vrijeme “kroz godinu” 1.-17. tjedan te IV. Vrijeme “kroz godinu” 18.-34. tjedan.
Među najvažnijim dostignućima same obnove mogu se navesti: ime, dijaloški značaj, eklezijalni značaj, zajedničko i pojedinačno slavljenje, prvenstvo vlastitih vremena crkvene godine pred štovanjem svetaca, kraćenje časoslova s jedne strane te poboljšanje i obogaćenje s druge strane, veća mogućnost i sloboda izbora.
Ime Liturgia horarum izražava samu bit ove molitve: časoslov je dio liturgije koji je razdijeljen na sate dana. Časoslov ima dijaloški značaj. Radi se o izvršavanju “Kristove svećeničke službe u dvostrukom smjeru: posvetiteljskom ili silaznom i bogoštovnom ili uzlaznom”. Eklezijalni značaj časoslova dolazi do izražaja u isticanju da je on molitva cijele Crkve te u njegovoj prilagođenosti za zajedničko slavljenje. Uz zajedničko slavljenje, koje se preporuča, časoslov je prilagođen i za pojedinačno slavljenje. U zajedničkom slavljenju omogućene su različite službe i stupnjevi svečanosti. Pri pojedinačnom slavljenju otpadaju neka ponavljanja vlastita zajedničkim slavljima.
U novom časoslovu prvenstvo se daje vlastitom vremenu u odnosu na štovanje svetaca. Što se tiče kraćenja časoslova, smanjen je dnevni broj psalama te je psaltir protegnut na cijeli tjedan; ukinuta je prima, a srednji čas u pojedinačnom slavljenju sveden na jedan; smanjen je i broj otpjeva. Što se pak tiče poboljšanja i obogaćenja časoslova, napravljena je bolja raspodjela psalama i bolji izbor čitanja, uvedeni su hvalospjevi, naslovi i podnaslovi te povećan broj himana i molitava. Dana je i veća mogućnost i sloboda izbora: može se birati kalendar mjesta ili vlastiti kalendar; svagdan ili neobavezan spomendan; služba čitanja može se moliti danju ili noću; može se birati jedan od tri srednja časa; itd...nastavljamo :arrow:

_________________
Poruka u boci bačena nekad davno, još putuje morem
i traži kopno,traži tebe, a kada te nađe
unutra ćeš pročitati.........


ZABRANJENO GUBITI NADU U BOLJE SUTRA,
GOSPODIN TVOJ!!




Vrh
 Profil  
 
PostPostano: 26 kol 2006 14:28 
Odsutan
Korisnik s preko 1000 postova
Korisnik s preko 1000 postova

Pridružen: 13 vel 2006 14:38
Postovi: 1903
Lokacija: Ljubi i čini što hoćeš!
Vjeroispovjest: Rimokatolik
vikica napisao:

a najdraži mi je Ps.62.
:arrow:


Psalam Davidov.
1Samo u Bogu počiva tiho duša moja; od njega mi dolazi spasenje;
2On je jedini hridina moja i spasenje moje, branik moj, da se ne poljuljam nikada.
3Dokle ćete napadati na čovjeka, vi svi, da ga ubijete? Kao nagnuti zid i trošnu ogradu
4Zaista, to im je na umu, da ga sruše s visine njegove; oni ljube laž, ustima svojim blagoslivljaju, a u srcu svojem kunu.
5Samo u Bogu počiva tiho duša moja; jer mi od njega dolazi nada
6On je jedini hridina moja i spasenje moje, branik moj, da ne posrnem nikada.
7U Boga je spasenje moje i slava moja; tvrdu hridinu svoju, utočište svoje nalazim u Bogu.
8Ti narode, uzdaj se uvijek u njega! Izlijevajte pred njim srca svoja; utočište je naše Bog!
9Djeca su čovječja samo dah, sinovi su gospodski samo varka; oni stanu na vagu gore, a svi skupa lakši su od daha.
10 Ne oslanjajte se na nasilje! Ne stavljajte praznu nadu na otimačinu! Kad raste imetak, neka za njega ne prione srce!
11 Jedanput reče Bog o tom, dvaput sam to čuo: "da je moć u tebe, Bože,
12 I da je dobrota u tebe, Svemogući; jer ti svakome plaćaš po djelima njegovim.

Slika

_________________
Poruka u boci bačena nekad davno, još putuje morem
i traži kopno,traži tebe, a kada te nađe
unutra ćeš pročitati.........


ZABRANJENO GUBITI NADU U BOLJE SUTRA,
GOSPODIN TVOJ!!




Vrh
 Profil  
 
 Naslov:
PostPostano: 27 kol 2006 11:55 
Odsutan
Korisnik s više od 100 postova
Korisnik s više od 100 postova

Pridružen: 19 srp 2006 15:41
Postovi: 899
Lokacija: Zagreb
nekako nisam se uspio
"prisiliti"na moljenje Časoslova
ne znam u čemu je stvar?
možda što ima puno toga iz
Starog zavjeta , o on mi nije
toliko drag za čitanje i pručavanje
( masa židovske povijesti, borbe,
osvajanja, ubijanja isl.-drage su
mi jako Mudre izreke, Psalmi i posebno Sirah)
više molim krunicu, molitve sv.brigite

_________________
Dođi Duše Sveti
Dođi po moćnim zagovoru
Bezgrješnog Srca Marije
Svoje Preljubljene Zaručnice
amen


Vrh
 Profil  
 
 Naslov:
PostPostano: 27 kol 2006 15:17 
Odsutan
Korisnik s preko 1000 postova
Korisnik s preko 1000 postova

Pridružen: 13 vel 2006 14:38
Postovi: 1903
Lokacija: Ljubi i čini što hoćeš!
Vjeroispovjest: Rimokatolik
Hrvoje Hrkai napisao:
nekako nisam se uspio
"prisiliti"na moljenje Časoslova
ne znam u čemu je stvar?
možda što ima puno toga iz
Starog zavjeta , o on mi nije
toliko drag za čitanje i pručavanje
( masa židovske povijesti, borbe,
osvajanja, ubijanja isl.-drage su
mi jako Mudre izreke, Psalmi i posebno Sirah)
više molim krunicu, molitve sv.brigite


Dragi Hrvoje,nema u Časoslovu "ubijanja"borbe,ima samo osvajanja tom molitvom biti bliže Ocu kao što na sje sam Gospodin naučio.Naravno d ai ja molim krunicu i ostale molitve-jer Časoslov je javna molitva Crkve koju mole svi bilo u zajednici bilo u samoći svoje sobe!No, više o tome kada budeš imao vremena pročitaj malo što postam,vjerujem da kada budeš imao više info,da ćeš sasvim drukčije promatrati Liturgiju časova,jer
psalmi čine glavninu molitve božanskog časoslova.To su „…divne pjesme koje su po nadahnuću Duha Svetoga sastavili sveti pisci Staroga zavjeta.Evo što o tome kaže opće uredba liturgije časova- "po svom porijeklu one imaju tu snagu da ljudski duh uzdižu k Bogu i pobuđuju sveta čuvstva te u radosti potiču na zahvaljivanje, a u žalosti donose utjehu i ohrabrenje“. (OULČ 100)“Duh sveti uvijek je svojom milošću prisutan uz one koji iskrenom voljom i s vjerom te pjesme psaliraju (OU 102). Psalmi su….pohvalni hvalospjevi… Zato se s pravom u hebrejskom jeziku nazivaju „tehillim“…a u grčkom jeziku „psalmoi“, tj. pjesme što se izvode uza zvuk psaltira. Doista, svi su psalmi nekako glazbene naravi, psalam doduše, pruža tekst našem razumu, ali još više teži da potakne srce i onih koji psaliraju i onih koji slušaju,…i onih koji „uz psalir i citru“ sviraju. (OU 1039)
Kao što znadeš,jedno od temeljnih obilježja Crkve kao zajednice vjernika jest kršćanska molitva. Crkva je još od početka shvatila kao vlastitu zadaću Kristove riječi: „U ono vrijeme Isus pripovjedi prispodobu svojim učenicima kako valja uvijek moliti i nikad ne posustati“ (Lk 18,1). Evanđelja na puno drugih mjesta svjedoče da se Isus moli Ocu u raznim prigodama: kad započinje svoje poslanje (Lk 3, 212-22), prije izbora apostola (Lk 6,12), kod umnažanja kruhova (Mt 14,19). Za apostole je Isusovo ponašanje predmet ispitivanja koje kulminira molbom-pitanjem: „Gospodine, nauči nas moliti!“ (Lk 11,1). U tim trenucima Isus donosi pred njih riječi, do sada nikada izgovorene: Oče naš, koji jesi na nebesima…
No, Isus se ponaša i kao pravi pripadnik židovskog religioznog miljea. On sudjeluje s učenicima i u javnim molitvama: u sinagogama i u hramu. On koristi zajedničku molitvenu baštinu, napose u slavlju pashe pjeva s učenicima psalme i hvalospjeve. „otpjevavši hvalospjeve, zaputiše se prema Maslinskoj gori“, stoji u Matejevu evanđelju.
Apostoli i prva Crkva ostaju na tragu istoga Kristova ponašanja. Znaju da je Krist objavio savršenu molitvu Ocu, ali Krist je i preobrazio sav Stari Zavjet i učinio ga svojim. Zato Crkva dok pjeva psalme koji čine blago Biblije, pjeva ih pod kristološkim vidom: oni su navještaj svega onog što se ostvarilo u Kristu. S vremenom, Crkva oblikuje psaltir od 150 psalama, smještajući ih u svoju liturgijsku formu i tako nastaje BOŽANSKI ČASOSLOV ili liturgija časova. U toj molitvi Crkva vrši svećeničku službu svoje „Glave“… u kojoj se čuje „glas same zaručnice koja razgovara sa zaručnikom, štoviše, to je molitva koju Krist sa svojim tijelom upravlja Ocu. (usp. OULČ 15) Oprosti i ti i svi oni koji će čitati što su postovi malo duži,i vjerujem d a mnogima se i ne da uopće početi sa čitanjem,ali tema je vrlo važna i tiče se svakoga kršćanina kojemu molitva bilo privatna bilo javna itekako znači puno u vjerskom rastu,pa stoga ima dosta materijala koji se ne mogu skraćivati,kako bi nam svima bila što jasnija i razumljivija.Nadam se da ćete uvažiti moje obrazloženje,pa nastavljamo...... :arrow:

_________________
Poruka u boci bačena nekad davno, još putuje morem
i traži kopno,traži tebe, a kada te nađe
unutra ćeš pročitati.........


ZABRANJENO GUBITI NADU U BOLJE SUTRA,
GOSPODIN TVOJ!!




Vrh
 Profil  
 
 Naslov:
PostPostano: 27 kol 2006 15:28 
Odsutan
Korisnik s preko 1000 postova
Korisnik s preko 1000 postova

Pridružen: 13 vel 2006 14:38
Postovi: 1903
Lokacija: Ljubi i čini što hoćeš!
Vjeroispovjest: Rimokatolik
3. TEOLOGIJA ČASOSLOVA

Teologija časoslova sadržana je u njegovim oznakama: imenima časoslova kroz povijest, trojstvenoj, crkvenoj i spasenjskoj dimenziji, razdijeljenosti časoslova na sate dana te u odnosu časoslova prema Euharistiji.
Imena časoslova odraz su shvaćanja časoslova u pojedinim povijesnim epohama i sredinama. Najvažnija su: “Opus Dei”, “Officium divinum”, “Liturgia laudis” ili “Sacrificium laudis”, “Liturgia horarum” odnosno časoslov i “Breviarium". U nazivu “Opus Dei” odražava se shvaćanje da je časoslov spasiteljsko djelo Božje koje se u Kristu produžava u vremenu. “Officium divinum” označava časoslov kao “čin, značajan čin, najvažniji čin, čin štovanja Boga”. Pod utjecajem juridizma naglašava se dužnost vršenja. Nazivom “Liturgia laudis” odnosno “Sacrificium laudis” misli se na časoslov kao “duhovnu žrtvu”, “žrtvu hvale”, produhovljeno štovanje Boga. “Liturgia horarum” odnosno časoslov je ipak najprikladniji izraz jer sadrži i genus proximum – “liturgia” i defferentiam specificam – “horarum”. Time se izražava da je riječ o dijelu liturgije koja se obavlja u različite časove dana. Naziv “Breviarium” odnosi se na knjigu odnosno kodeks koji je sadržavao tu molitvu, a nastao je skraćivanjem materijala razasutih u mnoštvu kodeksa.
Prva teološka oznaka časoslova je njegova trojstvena dimenzija. “Pjesma hvale” je prema Pavlu VI. “onaj unutarnji dijalog ljubavi osoba Presvetog Trojstva, u kojem je sadržan i intratrinitarni život Božji”. Tu je pjesmu hvale druga božanska osoba – Sin Božji, utjelovivši se, prenio na našu zemlju. Iz Evanđelja je očito kolike je trenutke zemaljskog života proveo u molitvi. Oni koji pripadaju Kristu pridružuju se njegovoj molitvi te “postaju s njim dionici vječnog božanskog dijaloga hvale i ljubavi, unutarnjeg života Presvetog Trojstva”.
Druga teološka oznaka je crkvena dimenzija časoslova. Crkva, kao “Mistično Tijelo Kristovo”, nastavlja bogoštovlje koje je Isus Krist vršio u svom fizičkom tijelu. Tako je i časoslov “nastavak one molitve što ju je Krist vršio za svoga zemaljskog života u svom fizičkom tijelu, a danas je nastavlja u svom Mističnom Tijelu, kome je on Glava, koja sebi pridružuje u svojoj molitvi i svoje udove”. Cijela je dakle Crkva, Krist i svi vjernici, subjekt molitve časoslova.
Spasenjska dimenzija časoslova treća je teološka oznaka. Njome se izražava odnos časoslova prema Božjem djelu spasenja. Časoslov, kao uostalom i sva liturgija, ima anamnetički značaj, što znači da je riječ o obrednom spomenu Božjeg djela spasenja u Kristu. Časoslov je tako “spomen Kristove molitve kao konstitutivnog elementa Kristovog djela otkupljenja”.
Jedna od oznaka časoslova je i njegova razdijeljenost na sate dana. Ta razdijeljenost ima dvostruki značaj. Prvo, dijelovi dana koji su se u davnini računali bili su: jutro, treći sat, šesti sat, deveti sat i večer te se kršćanska molitva vezala uz njih. Time se poštivala Kristova zapovijed kako “treba uvijek moliti i nikada ne prestati”. Smatralo se da tko moli u to vrijeme, uvijek moli. Na taj se način posvećivalo vrijeme čitavog dana. I drugo, uz pojedine sate dana vežu se pojedini događaji Kristove muke, smrti i uskrsnuća kao i pojedini događaji iz života apostolske Crkve. Spominjanje tih događaja posadašnjuje ih na sakramentalni način.
I posljednja tema teologije časoslova je odnos časoslova prema Euharistiji. Euharistija kao vrhovni liturgijski čin sadrži i vrhovnu hvalu. Časoslov pak pomaže da se ta hvala protegne na svako vrijeme dana.Ne znam da li ovo sve ide prebrzo,ali biti će vremena za pitanja i odgovore....pa onda nastavljamo dalje.....

:arrow:

_________________
Poruka u boci bačena nekad davno, još putuje morem
i traži kopno,traži tebe, a kada te nađe
unutra ćeš pročitati.........


ZABRANJENO GUBITI NADU U BOLJE SUTRA,
GOSPODIN TVOJ!!




Vrh
 Profil  
 
 Naslov:
PostPostano: 27 kol 2006 15:35 
Odsutan
Počivao u miru Božjem
Počivao u miru Božjem

Pridružen: 31 sij 2006 19:58
Postovi: 692
a ček...koliko se dugo moli u te sate i što se točno moli tad??


Vrh
 Profil  
 
Prikaz prethodnih postova:  Sortiraj po  
Započni novu temu Odgovori  [ 92 post(ov)a ]  Idi na stranu 1, 2, 3, 4, 5 ... 10  Sljedeće

Vrijeme na UTC + 01:00 sata [LJV]


Tko je online

Nema registriranih korisnika pregledava forum i 0 gostiju


Ne možeš započinjati nove teme.
Ne možeš odgovarati na postove.
Ne možeš uređivati svoje postove.
Ne možeš izbrisati svoje postove.
Ne možeš postati privitke.

Traži prema:
Idi na:  
Pokreće phpBB® Forum Software © phpBB Group
phpbb.com.hr