Discipula Domini napisao:
thom napisao:
Ljubav? Emocija.
Ljubav NIJE i NE MOŽE biti emocija! Nikada!
Thom zašto si to morao napisati?

Aaaaa, znaš da DD ima traume od toga.
Discipula Domini napisao:
ne mogu, a da ne napišem kako sam danas pala ispit zato što sam rekla da za mene ljubav NIJE emocija...neki filozof tvrdi da je to emocija, ja se s tim nisam složila i eto, ostala sam bez jednog položenog ispita

koji paradoks!)
Tko je to bio u pitanju R. M. Hare? Nešto si njega spominjala.
thom napisao:
Kupiš balon, kameru, GPS uređaj. Potražiš na internetu detaljnije upute. Čak nije ni skupo.
Možda se nismo razumili, vidit ćeš slike nekog planeta, ali kojeg? Ti i znanstvenici kažete zemlje, ali ja vam to moram virovati. Ja želin na svoje oči vidit da da je to planet zemlja, a ne da vidim slike/snimke neke kamere obješene za balon.
thom napisao:
Što želiš reći?
Želin reći da nisan toliko naivan kako bi ti povjerovao da si vidio: nekoliko kontinenta, Tihi ocean i Grenland.

Zar se iz mojih postova ne vidi da nisan naivna osoba? Toliko si do sada mogao primjetit.
thom napisao:
Nisam vidio ni vjetar. Pa? Sve se to može istražiti i osjetiti. Ljubav? Emocija. Pravda? Društveni koncept. Dobrota? Isto.
Dokaži. Dokaži mi te društvene koncepte koje ti možeš osjetiti. To je problem ateista, vi ne možete smisleno povezat dobro i zlo, ljubav, pravdu itd. Imate još jedan velik problem: pitanje smisla. Tu su ateisti najslabiji.
thom napisao:
Uzmeš udžbenik, naučiš osnove, uvježbaš reakcije. Zatim možeš raditi čak i pokuse od doma i vidjeti da kemija valja.
Znači, mogu utvrditi da je kemijska formula istinita? Pomalo san spor za kemiju, ako bi mogao malo objasni, kakav je ovo kemijski spoj?

thom napisao:
Recimo da je povijest jedna velika slagalica. Možeš promatrati, istraživati, zaključivati o prošlosti. To je to. Ne trebaš biti u ništa siguran, iako ćeš u nešto bit više, u nešto manje. Iako opet, slažem se s tobom.
A ako nije? Ako povijest nije velika slagalica? Ako su ljudi tisućama godina lagali o događajima iz prošlosti?
thom napisao:
Sve se može naučiti na internetu. Samo naprijed.
Jadan je čovik koji uči s interneta. Lol.
thom napisao:
Neznam. Nisi definirao ništa, niti rekao bar otprilike o čemu se radi.
Ja da ti kažen? Mislio san da ti to meni možeš objasniti. Ja ne tvrdim, citiram;
thom napisao:
Nije teško sam dolaziti do novih znanja i vidjeti da se sve uklapa sa prethodnim znanjima. Nije teško sam doći do rezultata i vidjeti da su i drugi došli do istih.
Ti to tvrdiš. Ja tvrdim da se za većinu stvari mora vjerovati drugim ljudima, jer sami ne možemo postići toliko znanja.
thom napisao:
Iako mogu pretpostaviti neke stvari. Omega je možda kutna brzina. t je vrijeme. x, y, z su koordinate. c je brzina svjetlosti. alfa1, alfa2, alfa3 su kutevi između osi x, y, z i točke s koordinatama x, y, z. No moguće je i da su x, y, z komponente brzine, a alfe kutevi u odnosu na pravac koji prolazi kroz ishodište. Onda kosinusi imaju smisla jer je x cos alfa1 + y cos alfa2 + z cos alfa3 pomak po tom pravcu. Korijeni u nazivu odaju da se radi o relativnosti. Neznam. Ali sam siguran da to nije magija, sve se može naučiti.
Dokaži da je tako. Ja samo mogu vjerovati da je tako, budući da nisan lakovjeran, možda je najbolje da dokažeš da je upravo tako kako si napisao.
thom napisao:
Isto tako si mogao dati tekst na korejskom i pitati da objasnim za sporije što to znači. Možda neznam korejski, ali sam 100% siguran da ga mogu naučiti.
Korejski jezik i atomska fizika, nebo i zemlja. Očito da tikvanja ima granice do kojih može, a kad dođe do kraja te granice- onda ni milimetar dalje. Evo jedan primjer: jesi vidio kako izgleda knjiga iz "Mehanike" za studij strojarstva? Ja mogu gladati u tu knjigu deset godina, ne deset, nego sto- i koja korist od toga? Budimo realni. Pojedinac zna malo ili ništa. Zato triba virovat u znanje drugih ljudi.
thom napisao:
To ne znači da je isto i sa religijom. Npr. teologija nema baš nikakve veze sa fizičarima niti povjesničarima. Pristup je potpuno drukčiji.
Bar da se ovde slažemo.
Spoznaja teži za istinom, a istina je jedna i sveobuhvatna. Ona znači da um poima ono što postoji, u svjetlu vječnih zbiljnosti. Da bi izvršio tu svoju zadaću, um mora različitim područjima realiteta pristupiti na način kakav pojedina područja zahtijevaju. Želim li spoznati istinu živog bića, moram mu prići drukčije nego što se pristupa neživoj stvari. Želim li pojmiti neku duhovnu istinu, moram se drukčije postaviti negoli za razumjevanje nekog stroja. Istina nas zabljesne jedino ako znamo pristupiti svakoj stvarnosti na njoj odgovarajući način. Što je neka stvarnost uzvišenija, to veće zahtjeve stavlja pred um koji je želi spoznati; no istodobno je i veća napast svesti je na razinu nižih stvarnosti, što je, dakako, umu daleko udobnije. Na primjer, vrlo je primamljivo promatrati živo biće sa stanovišta kemije, ili duševnost sa strane biologije, čime se štedi trud i dobiva privid stroge znanstvenosti; no radi se zapravo o intelektualnome nemaru koji čini nasilje nad spoznajom sviješću i gubi iz vida bitne vlastitosti promatranog predmeta. To vrijedi već na području naravnog razmišljanja i njegova objekta, svijeta koji nas okružuje. Romano Guardini "Posljednje stvari" thom napisao:
Po tebi pola rečenice ima više vrijednosti od wikipedije?
Jedna rič Ratzingera vridi više od čitave lektire koju će napisati Josipović ili neki slični lajbek. Zake je tome tako? Zato jer je Ratzinger intelektualac. Šta je wikipedija? Znamo mi dobro šta je. I ti i ja to dobro znamo. To je tvoja bol: ti znaš da ja znam šta je wikipedija.
Nisi li se upitao: ako je Ratzinger spomenuo tu rečenicu onda je valjda imao neki razlog za to. Valjda nije od čiste dosade izjavio;
..razum mi potvrđuje da je opravdano vjerovati. Joseph Ratzinger "Bog i svijet" Već ako se uputiš na neke od
klasičnih dokaza za Boga, čovik se malo zapita.
thom napisao:
Ne treba mi religija. Uopće nije potrebna.
U to ne ulazim, ti najbolje znaš ke ti triba.
thom napisao:
Teško mi je pojmiti da bih, eto jednog dana odlučio vjerovati u nešto jer eto, opravdano je. I odjednom vjerujem u nešto iako nemam pravog razloga. Promijenim svoj moral, svoje osjećaje, svoj razum, svoj smisao za dobro, svoje životne ciljeve, sve što me čini čovjekom. Transformiram se u kalup kojeg slijede milijarde ljudi.
Tu se mogu složiti. Ako mi tikvanja i iskustvo ne daje dovoljno razloga za Boga, onda je doista glupo da virujem u nešto, samo zato jer eto- i drugi viruju.
Vjera nije nikakav splet slika koji može biti takav kakav jest, ali i sasvim drukčiji. Vjera se obraća našemu razumu jer kazuje istinu i jer je razum stvoren za istinu. Utoliko vjera bez razuma nije prava kršćanska vjera. Htio bih iznjeti dvije primjedbe: Vjera nije potpuno shvatljiva kao, primjerice, matematička formula. Ona zahvaća sve dublje slojeve, Božju beskonačnost, misterij ljubavi. Na tom području postoji granica onoga što se može razumjeti samo razmišljajući. Prije svega ono što čovjek kao nesavršeno biće može razumjeti i potpuno prihvatiti. Mi ne možemo potpuno razumjeti ni drugog čovjeka, jer to zalazi dublje nego što doseže naš razum. Mi, na kraju krajeva, ne možemo razumjeti ni strukturu materije, osim do određene točke. Očito je, dakle, da ne možemo obuhvatiti razumom Boga i riječ Božju, jer on sve nadmašuje. U tom smislu vjerovanje se zapravo ne može dokazati. Ja ne mogu reći da je onaj tko ne vjeruje glup. Vjeri pripada životni put, na kojem se objekt vjere postupno dokazuje pokusom i prikazuje smislenim u svojoj cjelovitosti. Dakle, razum mi potvrđuje da je opravdano vjerovati. On mi daje sigurnost da neću prihvatiti nikakvo praznovjerje. No, ne postoji iscrpna dokazljivost kakvu imamo kod prirodnih zakona. Joseph Ratzinger "Bog i svijet"thom napisao:
Moram priznati da mi je teško shvatiti zašto te to toliko muči. Zašto si toliko opterećen time da sve mora biti apsolutno sigurno i jasno. Knjige, internet, televizija. Probaj.
Nisan li ja tvrdio upravo suprotno? Baš poput Ivančića, Ratzingera i Ivana Pavala II. ? Nisan li ja tvrdio da u većinu spoznaja moramo virovati, a ne možemo ih ispitati? Citiram još jednom (da ne dođe do zabune);
[color=indigo]Vjerovati znači i znati. Škole se temelje i na vjeri. Učenik vjeruje učitelju da je Zemlja okrugla, da na Zemlji ima pet kontinenata, da postoji Tihi ocean, da postoji Grenland , prašume, da postoji Kina, Japan, Afrika. Učenik vjeruje profesoru da su H20 doista sastojci vode. On zajedno s profesorima vjeruje dokumentima u kojima povijest govori da je živio car Julije Cezar, kralj Tomislav, da je Napoleon vodio ratove. Sve se to ne može znati nego vjerovati. Nije moguće nikakvim eksperimentom dokučiti Napoleona ili Julija Cezara ili kralja Tomislava i znati da su oni postojali. Mi možemo samo vjerovati tragovima o njima, a to su dokumenti. Da bi učenik znao da doista postoji Kina, ne preostaje mu nego otići u Kinu i uvjeriti se ili u to vjerovati. Budući da većinu naših spoznaja ne možemo sami utvrditi, mi u njih vjerujemo. Vjerujemo onima koji su do tih saznanja došli. Vjera je, dakle, posredovanje znanja. Jer vjerujem, zato znam. Tomislav Ivančić "Povratak nade"
...u životu čovjeka brojnije su istine u koje se jednostavno vjeruje od onih koje on stječe osobnom provjerom. Tko, naime, može sam od sebe točno ispitati bezbrojne znanstvene rezultate na koje se oslanja današnji život? Tko može sam od sebe ispitati mnoštvo spoznaja koje svakodnevno primamo iz različitih dijelova svijeta i koje se općenito drže istinitima? Tko, napokon, može ponovno prijeći putove iskustva i mišljenja na kojima je skupljeno toliko blago mudrosti i vjerskoga osjećaja ljudskoga društva? Dakle, čovjek-tražitelj također je onaj koji živi vjerujući drugome. Svatko, u vjerovanju, vjeruje u spoznaje koje su postigle druge osobe. Ivan Pavao II. "Fides et ratio"
Mnogo toga - zapravo većinu – moramo prihvatiti s povjerenjem u »znanost«, pogotovu što naše zajedničko, kao i pojedinačno iskustvo, dostatno potvrđuje njezina dostignuća. Od ranoga jutra do večeri svi rabimo tehničke proizvode čije znanstvene uzroke ne poznajemo: tko može proračunati statiku visokogradnje i osobno se u nju osvjedočiti? U funkcioniranje dizala? U čitavo područje elektrike i elektronike s kojim se svakodnevno susrećemo? Ili (kada nas razlozi prisile) u pouzdanost sastava nekoga lijeka? Tako bi se moglo pitati i dalje. Živimo u mreži onoga što ne znamo, ali se u to pouzdajemo poradi općih pozitivnih iskustava. »Vjerujemo« da sve to ima svoju ispravnost i tom »vjerom« zadobivamo udio u proizvodima koji su plod znanja drugih. Joseph Ratzinger "O vjeri, nadi i ljubavi" [/color]
thom napisao:
Ako mi je formula zanimljiva, istražiti ću ju sam i na kraju vidjeti da je točna (ako je, a vjerojatno je).
Možeš li probati istražiti ovu formulu?

Nemoj sada reći da ti nije zanimljiva, ili da ti je dosadno to istraživati? Looool.

Sine, prihvati da to ne možeš razumit. Možeš u tu formulu gledat 50 godina, i šta će se dogodit? Dogodit će se to da ćeš ostarit, ali formula ti i dalje ne bude jasna. Ni za milimetar jasna. Budimo realni. Iako san vjernik, ja san realan čovik.
thom napisao:
U suštini svodi se kao tvoje povjerenje u Ratzingera ili Kanta. No ja to ne dijelim s tobom.
To je tvoje pravo, ti imaš svoje "junake" kojima viruješ. Nadan se samo da su dostojni da se zovu "junaci". Da to nije neki Josipović ili Mesić. Ovaj čovik na kojeg si se pozvao- Richard Feynman, izgleda mi da je dostojan da nosi titulu "junaka". Čovik očito nije glup, naprotiv, tip je genije, i njegovo mišljenje se triba uzet u obzir. Ali wikipedija, internet, razni linkovi i te fore, nismo li malo prestari za to?
thom napisao:
Nadao sam se da ćeš pojasniti.
Pojasnit? A mislio san da se slažemo, budući da si ponovio sve što i ja. Tebi je to bila ironija.

A ja san se ponadao da se prvi put slažemo. Nema se šta pojašnjavat: Einstein je Einstein. Ne može Richard Feynman, ni itko drugi, biti Einstein. A Einstein je zaslužio svoje ime, ne lipim okicama ili bujnom kosicom, kao što san spomenuo, nego svojom pametnom tikvanjom.
thom napisao:
Ključna stvar je u tome što mi je teško složiti se s ičime u tvojoj filozofiji. Čak i s osnovama. Nije mi uvjerljivo. Nema tu pomoći... ili?
Ja nemam svoje filozofije, pa čak ni svoje misli. Ratzinger, Hans Urs von Balthasar, Kant, Pascal, Severin Boetije su moje misli i moja filozofija.
thom napisao:
U pravu si. Iako, mislim da je za njega "bog" više šupalj pojam nego otvoreno pitanje.
Šta je za Feynmana Bog, kako ga on vidi i vidi li ga uopće- ne bi znao. Znamo ono šta si citirao;
If you expected science to give all the answers to the wonderful questions about what we are, where are we going, what the meaning of the universe is, and so on -- then I think you can easily become disillusioned and look for some mystic answer to these problems. Richard Feynman "The Pleasure of Finding Things Out"
I have approximate answers and possible beliefs and different degrees of certainty about different things; but I am not absolutely sure of anything and of many things I do not know anything about; such as whether it means anything to ask why we are here and what the question might mean. Richard Feynman "The Pleasure of Finding Things Out"To mi govori da je čovik agnostik.
thom napisao:
Pogledaj datume. Možda bismo trebali uvažiti ono pismo koje je najkasnije.
Bilo bi dobro. Ali tko će mi napisat kad je Einstein napisao ovo;
No one can read the Gospels without feeling the actual presence of Jesus. His personality pulsates in every word. Albert Einstein (cit. prema: Walter Isaacson "Einstein and Faith")
God is a mystery. But a comprehensible mystery. I have nothing but awe when I observe the laws of nature. There are not laws without a lawgiver.. Albert Einstein (cit. prema: William Hermanns "Einstein and the Poet")
Često čitam Bibliju. Albert Einstein (cit. prema: Vladimir Paar "Suvremena znanost i vjera- Mostar, 29. i 30. 10. 2010")
Ne mogu pojmiti istinskog znanstvenika, a da nije prožet dubokom vjerom. Albert Einstein "Moj pogled na svijet"
Najviša načela naših težnji i prosudbi dana su nam u židovsko-kršćanskoj religioznoj tradiciji. To je vrlo visok cilj kojeg, s našim slabim snagama, možemo doseći samo vrlo nedostatno, ali koji daje siguran temelj našim težnjama i vrednovanjima. Albert Einstein "Moj pogled na svijet"
In view of such harmony in the cosmos which I, with my limited human mind, am able to recognize, there are yet people who say there is no God. But what really makes me angry is that they quote me for the support of such views. Albert Einstein (cit: prema Ronald W. Clark "Einstein: The Life and Times")
thom napisao:
Filozofiji? U logici.
Da, u logici. Kojom se bavi filozofija i analitička filozofija. Možda nisi znao čime se sve filozofija bavi;
Raščlamba na teorijske i praktične filozofijske discipline, koja potječe od Aristotela, snažnije se nastavlja prije svega nakon Leibniz-Wolffove škole. (Teorijske discipline su: metafizika, ontologija, filozofijska teologija, kozmologija [filozofija prirode], psihologija, [antropologija], logika, spoznajna teorija. Praktične discipline su: etika, socijalna filozofija, filozofija prava, filozofija države [politička filozofija]. Alois Halder "Filozofijski rječnik"thom napisao:
To je kao da kažeš da je Schumacher bolji u vožnji biciklom od Satoa. Da, upitno je.
Ne. Točno se zna u čemu je Schumacher "jači" kad se spomene Takuma Sato i Mihael Schumacher. Isto kao što se točno zna zake je Einstein najpopularniji znanstvenik.
Možda ti je ovo promaklo;
thom napisao:
Ateist ili agnostik - ti pojmovi ne znače baš ništa.
Kako si to zaključio?
Uglavnom da zaključimo: potpuna sumnja je neodrživ stav, baš kao što Ivančić, Ratzinger i Ivana Pavalo II. govore u onim tekstovima. Pojedinac zna malo ili ništa, ako želi normalno živit mora virovat drugim ljudima.